Do kraja mjeseca bolji Zakon o radu ili prosvjedi

Ne postigne li se dogovor, pet sindikata organizirat će demonstracije, navodno u subotu 14. studenoga
Pet sindikalnih središnjica, nakon višetjednog čekanja, u srijedu će se sastati s Jadrankom Kosor, predsjednicom Vlade. Sindikati su sastanak tražili zbog izmjena Zakona o radu, a pred premijerku će izići sa zahtjevom da se ZOR koji će jamčiti poboljšanje položaja radnika u praksi donese do konca listopada. Ugovori na neodređeno vrijeme moraju biti temeljni oblik zapošljavanja, stav je pet sindikalnih centrala koje traže i da se radni tjedan ograniči na maksimalno 48 sati tjedno, u što je uključen i prekovremeni rad. Sindikati su odlučni u namjeri da se ne pojavljuju na sjednicama Gospodarsko-socijalnog vijeća dok god se pitanje usklađivanja ZOR-a ne riješi odnosno dok Vlada ne “presječje” priču koja traje više od godinu dana. No, ZOR je tek dio tema o kojima Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Nezavisni hrvatski sindikati, Matica hrvatskih sindikata, Hrvatska udruga sindikata i Udruga radničkih sindikata žele razgovarati. Vladi je upućen dokument s više od 20 zahtjeva, od kojih većina ima jasno utvrđene rokove do kada ih valja realizirati. Ne postigne li se dogovor, prije svega o ZOR-u, ali i ostalim sindikalnim zahtjevima, pet sindikalnih centrala organizirat će prosvjed. Neslužbeno se može čuti kako pet sindikalnih centrala razmišlja o suboti, 14. studenoga kao datumu organizacije demonstracija.U nekoliko navrata sindikati su ponavljali kako im je cilj otvoriti konstruktivan dijalog. Sudeći prema trenutačnom raspoloženju nisu neskloni niti potpisivanju Socijalnog sporazuma, ali napominju kako on mora sadržavati konkretne mjere i konkretne rokove realizacije. Upravo zbog toga Vladi su uputili set svojih zahtjeva s “nultom točkom”, odnosno izmjenama radnog zakonodavstva. Kao što bi se prema sindikalnim zahtjevima to pitanje trebalo riješiti do konca listopada, isti rok je dan i za utvrđivanje akcijskog plana i primjenu hitnih mjera za rješavanje problema nelikvidnosti koja prijeti blokiranjem poslovanja u zemlji i daljnjim gubitkom radnih mjesta prvenstveno u proizvodnji. Desetak dana sindikati Vladi daju i za utvrđivanje novih odvjetničkih tarifa prihvatljivih građanima, a u skladu s rapravama i zaključcima GSV-a. U istom roku valja riješiti i pitanje minimalne plaće, odnosno Vlada treba ispuniti obaveze prema zakonskim odredbama. Naime, minimalac je trenutačno 300-tinjak kuna niži od iznosa koji je propisan zakonom o minimalnoj plaći. Do konca godine, kako zahtijevaju sindikati, treba konačno regulirati i rad nedjeljom, ali i ukinuti školarine za sve studente koji uredno ispunjavaju svoje obaveze.
Prema onom što sindikati predlažu Vladi, računa se i na razgovore o novoj poreznoj politici (pri čemu bi se jednako opteretio rad i kapital), uspostavi politike plaća na načelima pravednosti, ali i uspostavi nove ekonomske politike na načelima nordijskog modela. Svaki od tih zadataka treba imati svoje etape, rokove i nositelje te definirane zadatke Vlade, sindikata i poslodavaca u svakoj etapi.

Cilj ukidanje kriznog poreza

Cijeli niz sindikalnih zahtjeva vezan je uz proračun za iduću godinu, a sve s ciljem smanjivanja javne potrošnje i stavljanja rashoda u održive okvire. Tako se traži žurna naplata svih poreza koje državni i privatni kapital nije platio proračunu. Posljedica toga bi trebalo biti ukidanje kriznog poreza, no ako nije moguće odmah, onda “po prvim znacima ekonomskog oporavka”. Sindikati među ostalim traže ukidanje bespovratnih potpora osim onih usmjerenih na unapređivanje razvoja, znanja i inovacija. Traži se i plan smanjivanja i ukidanja subvencija neuspješnim proizvodnjama, smanjivanje broja jedinica lokalne samouprave, kao i reforma javne uprave i javnih službi te racionalizacija njihova poslovanja prije svega boljom organizacijom, informatizacijom i međusobnim umreživanjem. Sindikalne centrale traže i smanjivanje proračunskih sredstava za vjerske zajednice i promjenu modela njihova financiranja uvođenjem crkvenog poreza, preispitivanje načina financiranja i pomoći Hrvatima u BiH, žurno ukidanje povlaštenih mirovina i njihovo vraćanje pod opće propise.