"Više od svjetla i soli: 200 godina hrvatskih svjetionika"

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika valentinam
U Muzeju antičkog stakla otvorena izložba
Naši svjetionici dio su naše kulturno-povijesne baštine te su važni za našu pomorsku tradiciju i identitet, rekla je Danka Radić, ravnateljica Hrvatskog pomorskog muzeja Split
Marin GOSPIĆ
Uz izložbu različitih predmeta posjetitelji mogu pogledati i izložbu "Hrvatski svjetionici", Željka Višića

U Muzeju antičkog stakla otvorena je  izložba Hrvatskog pomorskog muzeja Split i Plovputa "Više od svjetla i  soli: 200 godina hrvatskih svjetionika". Izložba je nastala u povodu obilježavanja 200 godina od izgradnje prvoga svjetionika kao i početka rada  organizirane svjetioničarske službe na Jadranu. 

 - Prvi hrvatski svjetionika na Savudriji podignut je 1818. godine i to  prema nacrtu tršćanskog arhitekte Pietra Nobile. Nakon njega, Auustro- Ugarska duž obale gradi velik broj svjetionika. Ono što je bitno istaknuti  jest da su naši svjetionici dio naše kulturno-povijesne baštine te su važni  za našu pomorsku tradiciju i identitet, rekla je Danka Radić, ravnateljica  Hrvatskog pomorskog muzeja Split.

Nepoznate fotografije

Istaknula je kako se na izložbi mogu vidjeti povijesni počeci izgradnje  svjetionika, ali i predmeti koje su svjetioničari koristili pri radu, čak i dio  uniforme. Svjetioničari su tada imali i oružje kojim su se branili od napadača. Na izložbi će posjetitelji imati priliku vidjeti i austrougarske razglednice iz zbirke Luke Dragičevića te malo poznate fotografije Hrvatskog  hidrografskog instituta iz 1930-tih. Autori se dotiču i pitanja kako je gradnja svjetionika mijenjala lokacije na kojima su sagrađeni, te kako su se  sami svjetionici mijenjali kroz ratove, modernizacijom tehnologije i čovjekovim napuštanjem uslijed automatizacije. Uz eksponate koji svjedoče  o dugačkom popisu dužnosti svjetioničara, prezentira se i dokumentarna građa s vrijednim informacijama o djelovanju svjetioničara tijekom  čitavog prošlog stoljeća. Također se tematizira i što znači biti svjetioničar  u 21. stoljeću. Izložene su razne vrste leća koje su se koristile na svjetionicima, ali više nisu u uporabi.

  - Nisu svi svjetionici automotizirani te još uvijek radi velik broj svjetioničara koji održavaju i svjetionike. Još uvijek je velika korist svjetionika  iako živimo u vremenu tehnologije i GPS-a, jer često može doći do kvara  tehnike ili ljudske pogreške te su svjetionici ipak tu da pokažu put, pojasnila je Radić.

Uz izložbu različitih predmeta posjetitelji mogu pogledati i izložbu  "Hrvatski svjetionici", Željka Višića, autora projekta pokretne izložbe fotografija s preko 60 hrvatskih i inozemnih fotografija s motivima svjetionika.

Mnogi bi u svjetioničare

 - U zadnjih deset godina dobili smo oko 900 fotografija od kojih smo  odabrali 90 fotografija koje izlažemo. Do sada smo imali 67 postava u cijelom svijetu, rekao je Višić istaknuvši kako su na izložbi i fotografije zadarskih autora, među kojima je istaknuo Mladena Radolovića Mrlju, Stipu Suraća, Ivana Čorića i Borisa Kačana. Izložba je otvorena od 18. listopada - 19. studenog 2018.

Trenutno na Jadranu radi 17 svjetionika na kojima je zaposleno ukupno 34 svjetioničara. Unatoč ponekad teškim uvjetima rada i dalje postoji  interes za rad na svjetionicima.

 - Interes je jako velik te imamo upite i od žena, ali i iz inozemstva i veći  je nego što možemo zaposliti ljudi. Javljaju se ljudi iz Dalmacije, ali i iz  unutrašnjosti Hrvatske, rekla je Antonija Perković iz Plovputa, tvrtke koja  je zadužena za održavanje svjetionika, dodavši kako svaki svjetioničar  ostane na poslu do odlaska u mirovinu, ali i da pomlađuju kadar.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno