Zadarski je mir najsjajnija epizoda našega grada

Iz takvog teorijskog okvira u razmatranju značenja anžuvinske vladavine u srednjovjekovnom Hrvatskom kraljevstvu valja uočiti činjenicu da angažman anžuvinskih vladara u ciklusu vremenski ograničenom na oko 120 godina opisuje puni krug, istaknuo je profesor Ančić
Sinoć je na Sveučilištu u Zadru svečano otvoren znastveni skup “Zadarski mir – ishodište jedne epohe” povodom obilježavanja 650. obljetnice zadarskog mira. Svečanost otvaranja održana je u Svečanoj dvorani, gdje će se u iduća dva dana (petak i subota) skup i održavati. Organizatori su skupa Sveučilište u Zadru, Franjevačka provincija sv. Jeronima, Županija Zadarska i Zadarska nadbiskupija. Pokrovitelji skupa su Hrvatski sabor i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. Predsjednik organizacijskog odbora je prof. dr. sc. Mladen Ančić, profesor Odjela za povijest u Zadru.
Svečanost obilježavanja ove važne obljetnice otpočela je početkom ove kalendarske godine kada je Sveučilište u Zadru izdalo prigodnu publikaciju, kako bi javnosti približili okolnosti zadarskog mira i vremena polovine četrnaestog stoljeća.
Zadarskim mirom mletački dužd se odrekao Dalamcije
Prvi se sudionicima skupa, brojnim ostalim uzvanicima i posjetiteljima, prethodno se zahvalivši sudionicima na odazivu, obratio prof. dr. sc. Ante Uglešić, rektor zadarskog sveučilišta kazavši pritom kako “da bismo nekog mogli voljeti moramo ga dobro poznavati”, te kako je isto i sa Zadrom i Hrvatskom domovinom.
– Zadarski je mir najsjajnija epizoda našeg grada, a njime se mletački dužd odrekao prava na Dalamciju i titule hercega Hrvatske i Dalmacije. Tako ostvarenim jedinstvom hravtskih zemalja započelo je jedno od najprosperitetnijih razdoblja u našoj povijesti. Danas Zadar ponovno postaje ono što je nekad bio – najznačajnji gard na Jadranskoj obali. Iz perspektive rektora nešg sveučilišta shvaćam to kao obvezu na sukreiranju identiteta našeg grada.
Pozdravnim i uvodnim riječima okupljenima su se obratili još i Josip Sopta, provincijal Franjevačke provincije Sv. Jeronima, msgr. Ivan Prenđa, nadbiskup zadarski, Živko Kolega, gradonačelnik grada Zadra i Stipe Zrilić, župan Zadarske županije.
Uvodno izlaganje naslovljeno “Anžuvinci i Hrvatska”, umjesto predviđenog ali objektivnim razlozima spriječenog akademika Tomislava Raukara, održao je profesor Ančić:
– Način oblikovanja povijesne naracije, poglavito u situacijama sintetičkoga pogleda na neko razdoblje, ovise u prvome redu o motrišnoj točki koju zauzima povjesničar/pripovjedač. Tako se razultati našega istraživanja, prikupljanja i interpretacije građe, mogu pretočiti u naraciju iz perspektive teleološkoga tumačenja, pri čemu protekla stvarnost postaje uvod u realnost u kojoj živimo. U tome slučaju mjerila i vrijednosti te stvarnosti postavljamo kao okvir prosudbi praktičnoga djelovanja povijesnih osoba, zanemarujući u potpunosti misaoni svijet u kojem su se ti ljudi svojim praktičnim djelovanjem kretali.
Otvoreni spor s Mletačkom Republikom
U tradiciji europske akademske historiografije, oblikovane još u 19. stoljeću, to najčešće znači promatranje povijesnoga gibanja iz motrišne točke koju definiraju shvaćanja moderne nacionalne države. No, tijekom posljednjih nekoliko desetljeća, uslijed enormnog porasta historiografske produkcije i taloženja novih spoznaja, akademska se historiografija sve više transformira kao znanstveni diskurs. Nova istraživanja podređena su motrišnoj točki iz koje nastojimo razumijeti postupke kako ih registriraju i opisuju sačuvana vrela. Iz takvog teorijskog okvira u razmatranju značenja anžuvinske vladavine u srednjovjekovnom Hrvatskom kraljevstvu valja uočiti činjenicu da angažman anžuvinskih vladara u ciklusu vremenski ograničenom na oko 120 godina opisuje puni krug. Na početku tog ciklusa anžuvinski dvor u najjužnijim dijelovima Hrvatskoga Kraljevstva nalazi početnu bazu i mostobran ka kruni sv. Stjepana, a na kraju Ladislavu Napuljskom kao posljednji ostatk simboličkog dinstičkog prava ostaju tek fiktivno pravo na raspolaganje Hrvatskim Kraljevtsvom, iz čega izlazi pravna fikcija o prodaji prava na Dalamciju. Karlo Roberto, prvi anžuvinski vladar, krši moć oligarha, a taj plan dovrašava Ludovik Veliki, njegov sin. Posljednji izazov kraljevskom autoritetu ostaje otvoreni spor s Mletačkom Republikom, koji je okončan porazom Venecije i potpisivanjem Zadarskoga mira 1358. godine. Ludovikova nedosljednost dinastičke politike otvara nizlaznu putanju anžuvinske vlasti.
Profesor Ančić je zaključujući kratki oris prilika u Hrvatskom Kraljevstvu tijekom anžuvinske vladavine izdvojivši stvarno izdavajanje i oblikovanje Dalmacije kao zasebnoga entiteta, zapečaćena postupkom prodaje prava posljednjeg anžuvinskog vladara, kao najvažniju dugoročnu tečevinu dugoga anžuvinskoga 14. stoljeća.