POTICAJNA GODINA ZA SADNJU NOVIH MASLINIKA

Svi oni koji namjeravaju saditi masline na proljeće 2010. godine trebali su izvršiti pripremu terena u ranu jesen, a ako to nisu učinili, još uvijek im nije kasno. Reguliranje vodnog režima u tlu kod maslinarske proizvodnje veoma je važno jer je maslina osjetljiva na višak vode u tlu

Berba maslina još traje, a po svemu sudeći ovu godinu pamtit ćemo kao dobru maslinarsku godinu i to prvenstveno zbog izuzetno zdravih i jedrih plodova, kojima je pogodovala prvenstveno klima, ali i slušanje savjeta stručnih službi. Brojni su uzorni maslinari u našoj županiji. Njihova uzornost najčešće nije u veličini nasada, već u uređenosti i redovitom rodu svake godine zahvaljujući agrotehničkim mjerama koje se obavljaju pravovremeno. Iako se posljednjih petnaestak godina najviše maslinika podiglo u zaleđu, u tzv. kontinentalnoj zoni, još uvijek je najveći broj stabala masline na otočnom i obalnom dijelu županije. Veliki broj maslina na otočnom i obalnom dijelu održavaju, njeguju i beru isti vlasnici.
Maslinari s otoka
Tako to rade Vlado i Lidija Opačić koji uz 300 stabala maslina u Kukljici imaju još toliko u Murvici. Prošle godine preradili su preko 5 tona, a ni ove ne očekuju manje.
– U našim maslinicima zastupljen je veliki broj sorata, tako da rodnost nije upitna, a učitelj nam je bio poznati maslinarski stručnjak Dobroslav Elezović, kaže Vlado Opačić.
Na inicijativu spomenutog maslinarskog stručnjaka na otoku Ugljanu veliki broj stabala se precijepio, a sadile su se novije, rodne sorte. Tako je i Pere Kolega posadio uz postojeću orkulu i drobnicu na kršu nekoliko stabala Levantinke koja je prepuna čudesnih grozdova. Uz obilan rod u grozdovima formirala je bezbroj mladica koje su jamstvo rodnosti i sljedeće godine.
Nadamo se da bi ova godina mogla biti poticajna svima onima koji imaju prostora za podizanje novog maslinika ili jednostavno nadosadnju postojećeg.
Pogreške koje se naprave kod podizanja bilo kojeg trajnog nasada pa tako i maslinika vrlo teško se ispravljaju iz jednostavnog razloga što, primjerice radi, ako nismo uz vodeće sorte posaditi sortu oprašivača, tek dolaskom u rod, dakle, nakon pete-šeste godine uočavamo da nam naše masline ne rađaju. Često se događa da nam je maslinik u redu u normalnim kišnim godinama, međutim u godinama kada raspored oborina nije ujednačen, a sadnju smo obavili u jame voda se ne cijedi i korijen se nalazi u vodi. Poznato je da maslina izvrsno podnosi nedostatak vode u tlu i da se ona s tim zna nositi, ali višak vode u tlu, odnosno korijen u vodi je poguban. Jednostavno u takvim slučajevima dolazi do gušenja ili asfiksije korijena i prvi simptomi su žućenje lista, defolijacija i na koncu stablo potpuno propada, ali tek nakon nekoliko godina mučenja i patnje u vodi. Ova pojava poznata je kao «efekt bunara». Česta pogreška je i pozeba uslijed sadnje onih sorata koje su osjetljive na niske temperature u zaleđu naše županije. Kako je sada pravo vrijeme za razmišljanje, ali i za neke konkretne poteze upućujemo vas da pročitate tekst do kraja i prihvatite savjet i primijenite ono što možete u svom sadašnjem ili budućem masliniku.
Sorte i njihovi oprašivači
Svi oni koji namjeravaju saditi masline na proljeće 2010. godine trebali su izvršiti pripremu terena u ranu jesen, a ako to nisu učinili još uvijek im nije kasno. Reguliranje vodnog režima u tlu kod maslinarske proizvodnje veoma je važno, jer kao što smo ranije rekli maslina je osjetljiva na suvišak vode u tlu. Kako bi izbjegli «efekt bunara» potrebno je izvršiti radove na odvođenju vanjskih i unutarnjih voda i time poboljšati fizikalno-kemijska svojstava tla i to kopanjem obodnih kanala i dubinskom obradom tla (70-80 cm) u srednje dubokim i dubokim tlima, odnosno podrivanjem na kamenitim terenima. Na mjestima gdje nije moguće izvesti navedeno preporuča se kopanje sadnih jama rovokopačem ili ručno, ali tako da njena dubina ne bude ispod 80 cm, a širina jedan metar. Tako otvorena jama ostaje do sadnje. Dobrom pripremom terena omogućiti ćemo maslini normalan i dobar razvoj i nemogućnost asfiksije ili gušenja.
Redovitu rodnost osiguravamo osim dobrom i pravovremenom pripremom terena i pravilnim odabirom sorti i njenih oprašivača. Najčešća sorta uljarica koja se sadi na našem području je oblica. Njen oprašivač je drobnica, uljarica i levantinka, a u nasadima stolnih sorti picholine i ascolana tenera. Preporučene sorte uljarice i one mješovitih svojstava za područje naših otoka i njen obalni dio bile bi uz oblicu još drobnica, slivnjača, karbunćela, puljizica, lastovka i levantinka te leccino, coratina, cucco i carolea, a za kontinentalni dio županije drobnica, karbunćela i krvavica, a od stranih za sva područja još leccino, cucco i itrana.
Da je pravilan odabir vodećih sorti s odgovarajućim oprašivačem ključan za redovitu i visoku rodnost – potvrdio nam je i maslinar Vlado Opačić koji obilno bere u Murvici i u Kukljici.

 BORBA PROTIV PAUNOVA OKA

Zbog vlažnog vremena i izuzetno visokih temperatura u ovom dijelu godine bilo bi nužno vršiti pojačanu zaštitu protiv paunovog oka. Dakle, nakon završene berbe potrebno je nastaviti intenzivnu zaštitu protiv te bolesti u intervalima od četiri tjedna s bakrenim pripravcima i to sve do kraja godine. I mladi nasadi koji nisu u rodu preporuka je da se također, u intervalima do četiri tjedna tretiraju bakrenim pripravcima sve do kraja godine.