Bjeloglavi supovi uskoro bi mogli ponovno nastanjivati kanjone Paklenice

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika admin
paklenica_5
Potrebno je pojačati edukaciju i propagandu o štetnostima trovanja u okruženju parka

Bjeloglavi supovi, veličanstvene ptice grabljivice, uskoro bi mogle ponovno nastanjivati kanjone Velike i Male Paklenice. Sljedeće godine u Nacionalnom parku Paklenica planiran je početak gradnje jakog hranilišta koje bi ih privuklo, a kroz razne fondove planira se i razvoj stočarstva na Velebitu kojim bi se stekli uvjeti za njihovo dulje zadržavanje. No kao i u mnogim slučajevima i ovdje dolazi do problema, a kao najveći navode se pojedinci koji često truju životinje. Više o akcijskom planu za povratak supova, radionici na kojoj su bili poznati ornitolozi te mogućim problemima na koje se može naići provodeći ovaj projekt kazao nam je Gordan Lukač, biolog iz NP Paklenica.

- Dogovoreno je da ćemo otvoriti jako hranilište u blizini Nacionalnog parka Paklenica, lokacija je poznata i određena, te održavati stalan monitoring vrsta koje se zadržavaju na hranilištu. Kroz EU fondove planiramo razviti stočarstvo na južnom Velebitu te i na taj način pokušati osigurati optimum prirodne hrane strvinarima. Završiti diplomski rad, Marte Kranjčec "Mogućnosti reintrodukcije bjeloglavog supa (Gyps fulvus) u NP Paklenica" i izraditi studiju o ekološkim uvjetima i mogućnosti naseljavanja bjeloglavog supa na prostor Nacionalnog parka Paklenica, koju bi napravili dr. Sušić ili dr. Tutiš i ZZO HAZU. Za kraj potrebno je pojačati edukaciju i propagandu o štetnostima trovanja u okruženju parka te informiranje javnosti, kazao je Lukač.

Pojedini mještani truju divlje životinje

Akcijski plan povratka bjeloglavog supa na Paklenicu imao je više faza, no zbog neodgovornih pojedinaca od nekih se dijelova plana moralo odustati.

- U našem akcijskom planu imali smo nekoliko faza koje su se trebale rješavati postepeno. No naša stalna boravljenja na terenu pokazuju da je naseljavanje supova posve bespredmetno i nepotrebno kada se u okruženju NP Paklenica, u mjestima Malo Libinje, Borova kosa i Njive od 2006. godine vrše trovanja i postavljanja zatrovanih mamaca, najvjerojatnije za vukove. Tako je ove godine krajem travnja na Ličkim docima nađen uginuli mrki medvjed, težine preko 200 kg i jedan uginuli čagalj. Zbog toga smo odgađali izvršavanje svih aktivnosti kod akcijskog plana, osim izrade diplomskog rada studentice Marte Kranjčec o mogućnostima naseljavanja bjeloglavih supova u područje NP Paklenica. Također smo održali i radionicu s temom treba li uopće započeti s ovim projektom u ovakvoj situaciji, kazao nam je Lukač, ističući kako su na radionici održanoj u rujnu doneseni važni zaključci.

Prema našim saznanjima jedna do opcija je izgradnja hranilišta koja bi privukla supove. Kada bi se krenulo u izgradnju i kada bi u najboljem slučaju mogli očekivati prve supove u parku?

Sljedeće godine supovi će dobiti hranilište

- Ovdje opet imam dvojbu i sve odgađam jer se bojim diverzije, da netko ne baci otrov na hranilište. Što smo onda opet postigli? Planiramo izgraditi hranilište u 2011. godini, ali ga trebamo ograditi i instalirati kameru, za eventualne diverzante, kazao je Lukač.

Jedna do opcija bila je izgradnja kaveza i dovođenje para supova iz zagrebačkog ZOO-a, no od te opcije se odustalo iz više razloga.

- Odustali smo zbog toga što već postoje kavezi kod dr. Sušića i kod Emilija Menđušica, pa bi ovo bio dodatni trošak. Osim toga naseljavati supove pored već postojeće kolonije na Cresu je nepotrebno, prema zaključcima radionice. Projekte naseljavanja treba znati i prekinuti kada oni nisu uspješni. Moja je tvrdnja da ih ne treba niti započinjati ako dugoročno nemaju smisla, kazao je Lukač.

Za kraj smo upitali Gordana Lukača, kada bi se u najboljem slučaju, prvi supovi mogli vratiti na Paklenicu te s obzirom na situaciju s trovanjem i sve veći broj penjača, kolika je mogućnost njihova ostanka?

- Ovo je teško reći jer veliki problem čine trovanja i nedostatak hrane, koji bi smanjili s aktiviranjem hranilišta, ali i povećan broj penjača. Očito je supovima ekološki važniji i za gniježđenje kvalitetniji Kanjon Velike Paklenice. S obzirom da ih ovdje nema od 1999. godine, jasno je da im u Parku nisu pogodni ekološki uvjeti. Jer kako onda objasniti odlazak mladih supova s Cresa koji se kada spolno sazriju, započinju gnijezditi u Grčkoj ili Italiji, a ne u Paklenici, kazao nam je Lukač.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno