Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

14 C°

Građanski sjaj nekadašnjeg Zadra

20.11.2011. 23:00
Građanski sjaj nekadašnjeg Zadra


Sretni smo kada posjetitelji dođu i budu zadovoljni onim što vide. Njihovi su dojmovi jako dobri. Zanimljivo, Nijemci se čude što je ovo slično onome što oni imaju. Pa između ostalog smo to i htjeli pokazati – da je Zadar imao građanski sjaj, da smo mi Europa, a ne neka tamo egzotična zemlja, kaže Vladimir Alavanja, voditelj Muzeja grada Zadra, odjela Narodnog muzeja


Bliži se Dan grada Zadra, što je uvijek dobra prilika za obnoviti znanje ili naučiti nešto novo iz bogate povijesti svoga grada. Kako su uistinu živjeli stari Zadrani, tko su oni bili, na koji su način pridonijeli razvoju grada, kako su izgledali, odijevali se…; sve se to može doznati i doživjeti u Muzeju grada Zadra, jednom od odjela Narodnog muzeja Zadar. Narodni muzej je drugi najstariji muzej u Hrvatskoj i sljedeće godine slavi 180 godina postojanja. Tako da je ustanova koja čuva povijest od zaborava i sama već značajan dio te povijesti.
Muzej grada Zadra smješten je i u povijesnoj zgradi, nekadašnjem samostanu sv. Krševana i danas u svom predvorju čuva ostatke te stare crkve upravo na mjestu gdje su i bili. Kako kaže Vladimir Alavanja, voditelj Odjela, u tom samostanu su se donosili značajni dokumenti za hrvatsku povijest kao što je “Mare Nostrum” hrvatskog kralja Petra Krešimira IV.
Kada je Zadar bio samo Poluotok…
– Dolaskom Napoleona samostan se građevinskim preinakama pretvara u Licej, a kasnije se ovdje održavao i dio nastave sveučilišta Studium Generale. Zgrada ostaje u službi školstva pa je između dva svjetska rata u jednom krilu ovdje bila osnovna škola, a u drugom ekonomski tehnikum. U Drugom svjetskom ratu zgrada je bombardirana. Tek 1962. Kotarske vlasti saniraju ovu zgradu i dodjeljuju je Muzeju grada Zadra koji je dotad koristio podrumsku prostoriju u zgradi Sveučilišta, priča Alavanja.
Muzej grada Zadra nema strogi stalni postav, već se zbog skučenosti prostora stalno izmjenjuje nekoliko tematskih izložbi.
– I muzeologija se mijenja pa se više ne slaže postav kronološki, već sve češće tematski. Tako da možemo reći da jesmo muzej, ali smo u trendu. Osnovni koncept muzeja je napravila Sofia Petricioli, ravnateljica u miru i muzejska savjetnica, govori Alavanja.
Predvorje Muzeja je posvećeno urbanističkom razvoju Zadra. Pokazuju to četiri makete, tri Poluotoka i jedna antičkog Foruma, zatim karte starog Zadra i izložba kamenih grbova grada Zadra, reljefa sv. Krševana.
– Ovdje posjetitelji dobiju sliku o razvoju Zadra, a kroz priču o građevinama i širenju doznaju o povijesno-političkim kretanjima. Ono što je najvažnije da vide jest da je Zadar bio samo Poluotok sve do kraja 19. stoljeća, kaže Alavanja.
Sljedeća prostorija nam prikazuje renesansu u Zadru, izložbu likovnih umjetnosti i arhitekture u XV. i XVI. stoljeća. Tu su kameni grbovi Vencije – lavovi sv. Marka, zatim bunarski vijenac, kameni umivaonik, renesansi balkon, najvrjedniji lapidi…
– Ovdje posjetitelji osjete duh zadarske renesanse. Iako bi se o svakom eksponatu mogla ispričati zanimljiva priča, izdvojio bih nekoliko njih, kao što je zbirka stare majolike koja se tada uvozila iz Italije za bogate građane, zatim nadgrobni spomenik nadbiskupa Veniera kojeg je napravio Juraj Dalmatinac ili top iz 1650. s gradskih zidina na koji se veže priča o zadarskim borbama za slobodu, govori Alavanja, dodajući da tu još planiraju izložiti oružje i staklo iz tog doba.
Kako ističe Alavanja, 35 vrijednih eksponata Narodnog muzeja Zadar je u trajnoj posudbi u Stalnoj izložbi crkvene umjetnosti.
U dvorištu zgrade je velika zbirka kamenih lapida, njih oko 600. Među njima su grbovi zadarskih obitelji i značajan spomenik iz 14. stoljeća koji prikazuje sv. Šimu i Elizabetu Kotromanić. Dugo postoji plan izgradnje lapidarija kako bi se ovi spomenici sačuvali od vremenskih utjecaja, ali to još nije realizirano.
Uspomene jednog Zadra
Prvi kat prikazuje Uspomene jednog Zadra. Naziv je to izložbe stilskog namještaja iz Zadra od baroka do secesije. Likovno su ga osmislili Sofia Petricioli i Hrvoje Perica koji je i restaurirao namještaj. Neobarokni i bidermajer namještaj, ogledala s bogatim okvirima, velike slike, škrinje, ukrasi…. Kip Bruna Berse iz 1900., brata Blagoja Berse otkriva kako je izgledala zadarska dama. Tamo je i slika Luxarda, osnivača Maraske, zatim neobarokna garnitura koju je prodao Vladan Desnica, a i mnoge donacije zadarskih obitelji.
– Uskoro ćemo ovaj prostor malo razmjestiti jer nam dolazi velika slika s prikazom Ifigenije koja je bila na restauraciji u Konzervatorskom odjelu u Zadru nekoliko godina. Slika će biti u fundusu Galerije umjetnina, otkriva Alavanja.
Na drugom katu Muzeja je živopisni neorokoko sobni namještaj i izložba Zadarski portreti XVIII. i XIX. stoljeća. Osim što su portreti u Muzeju značajni za likovnu umjetnost, ujedno pokazuju i osobe koje su ostavile traga u Zadru.
– Tu je šest portreta obitelji Nassis iz baroka s originalnim okvirima. Čuvali su se u biblioteci Paravia iz koje je nastala i Znanstvena knjižnica Zadar. Tu je i portret Šimuna Kožičića Benje i drugih poznatih Zadrana, liječnika, pravnika, kapetana… Izložena je i pulena sv. Jurja s jedne od galija iz Lepantske bitke. Bio je to veliki sraz venecijanske i turske mornarice i nakon nje Turci više nisu dolazili u Jadransko more, priča Alavanja jednu od brojnih povijesnih zanimljivosti ovih eksponata.
Muzej grada Zadra skuplja kulturna dobra nastala od kraja XIII. stoljeća do danas, a građa je podijeljena na kulturno-povijesnu zbirku i zbirku suvremene povijesti. Cijeli bogati fond kulturnih dobara, kako kaže Alavanja, zbog skučenosti prostora nemaju gdje smjestiti, a dio njih čeka i restauraciju.
– Suština muzejskog djelovanja nije dohodak ili velik broj prodanih ulaznica već koliko smo predmeta spasili. Naše poslanje je prikupljati, restaurirati, znanstveno obraditi, očuvati, a onda i prezentirati povijesno nacionalno blago. Naravno da smo i sretni kada posjetitelji dođu i budu zadovoljni s onim što vide. Njihovi su dojmovi jako dobri. Zanimljivo, Nijemci se čude što je ovo slično onome što oni imaju. Pa između ostalog smo to i htjeli pokazati – da je Zadar imao građanski sjaj, da smo mi Europa, a ne neka tamo egzotična zemlja, zaključuje Alavanja.