Albanski predsjednik Ilir Meta s mladim zadarskim Arbanasima zaplesao albansko kolo, Sotu

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović i predsjednik Albanije Ilir Meta posjetili su jučer zadarske Arbanase. Kako je rekla predsjednica ovo nije bio državnički susret već je albanski predsjednik na svojevrsnoj turneji povodom Jurju Kastriotiću Skenderbegu, u povodu 550-te godišnjice smrti ovog velikog albanskog junaka. Ilir Meta tako obilazi sve zemlje u susjedstvu koje su na jedan način povezane s najvećim albanskim junakom i simbolom borbe protiv osmanske okupacije. Tako su dvoje predsjednika otkrili i spomen ploču u gradskoj vijećnici Zadra kojom se obilježava ovaj susret. No, prije susreta u vijećnici albanskog predsjednika i hrvatsku predsjednicu pozdravili su članovi Udruge Vicko Zmajević.
– Arbanasi u Zadru nastavljaju čuvati svoju kulturu, govor i odanost Gospi kroz Arbanaško čudo. Mnogi su Arbanasi zadužili Zadar i Hrvatsku, istaknula je u pozdravnom govoru Maksimiljana Barančić koja je posljednjih godina vrlo aktivna u albansko-hrvatskoj suradnji.

Arbanasi bastion hrvatstva
Serđo Dokoza je dodao kao su Arbanasi svojom marljivošću po dolasku su nadmašili sva okolna sela i postali glavni opskrbljivači zadarske tržnice.
– U 19. stoljeću stali su u obranu hrvatske nacionalne ideje, čemu je pomoglo i glagoljaško sjemenište, kao i prva škola u Zadru u kojoj se predavalo na hrvatskom jeziku. Velika katastrofa dogodila im se nakon 2. svjetskog rata kada su partizanske vlasti bez propisnog suđenja pogubili preko 100 žitelja zbog navodne suradnje s talijanskim vlastima. Zbog toga se ovdje stvorio veliki otpor i nacionalni bastion hrvatstva, koji se iskazao nakon dolaska demokratske vlasti, rekao je Dokoza.
Članovi udruge su u svojim prostorijama na Trgu gospe Loretske upriličili i malu izložbu na kojom su svoje radove pokazali zadarski umjetnici, članovi umjetničke udruge Zadart: Niko Karuc, Željko Karavida, Aleksandar Bonačić, Zoran Džapo i Petar Franulović
Dočekan pjesmom na starom arbanaškom jeziku, u Arbanase je prvi stigao predsjednik Meta koji je odmah posjetio crkvu Gospe Loretske. Ubrzo je stigla i predsjednica Kolinda Grabar Kitarović kojom je arbanaški zbor zapjevao Rajska djevo kraljice Hrvata i Bože čuvaj Hrvatsku. Nešto malo kasnije dvoje šefova država uputili su se u obližnji Samostan Školskih sestara franjevki gdje se okupljenima obratila hrvatska predsjednica.

Ime Arbanas simbol beskompromisne odanosti hrvatskom imenu i katoličkoj vjeri
– Povijest Arbanasa na osobit način povezuje Hrvatsku i Albaniju. U želji da sačuvaju svoju vjeru, velika skupina Arbanasa katolika napušta svoj zavičaj u okolici Skadra i pod zaštitom znamenitog barskog nadbiskupa bokeljskoga Hrvata Vicka Zmajevića, čije ime nosi nadbiskupsko sjemenište u Zadru, dolazi u okolicu Zadra, gdje utemeljuju svoje naselje. Došavši u prvoj trećini 18. st. u novu domovinu, Arbanasi su vrlo brzo, ne zaboravivši svoje korijene, prihvatili hrvatski kulturni i nacionalni identitet. Ime Arbanas uskoro postaje simbolom beskompromisne odanosti hrvatskom imenu i katoličkoj vjeri, što posebice iskazuju štovanjem Gospe Loretske, u ovom samostanu. To ih je nerijetko izložilo društvenoj marginalizaciji, pa i progonima, najviše u 20. st., jednako za vrijeme fašizma i komunizma, kada su mnogi ubijeni zbog svojih nacionalnih ili vjerskih uvjerenja. Želim posebice istaknuti kako su Arbanasi dali izniman doprinos stvaranju i obrani Republike Hrvatske, a jedanaest branitelja iz župe Arbanasi poginulo je u Domovinskom ratu, rekla je u uvodu hrvatska predsjednica.
Predsjednica je dodala kako je jedva bi bilo moguće nabrojati sve velikane i ugledne osobe koje su hrvatskom narodu i Hrvatskoj dale znamenite arbanaške obitelji, a koji su na razne načine obilježili hrvatsku kulturu i javni život, od crkvenoga i duhovnoga života, preko kulture i znanosti, do politike i diplomacije, a u novije vrijeme estrade i sporta. Ponosni na svoju tradiciju i albansko podrijetlo od slavnoga Skadra, a potpuno ukorijenjeni u hrvatski identitet, Arbanasi nam ostaju kao trajna poveznica hrvatskoga i albanskoga naroda, Albanije i Hrvatske.
– Veliki hrvatski književnik fra Andrija Kačić Miošić u svojoj knjizi „Razgovor ugodni naroda slovinskoga“ spominje ga više od stotinu puta, posvetivši mu pjesme u kojima ističe njegovo junaštvo, a u jednoj od njih kaže: „Nije majka rodila junaka. Što je majka Skenderbega Jurja.“ Pišući te stihove sredinom 18. stoljeća, Kačić je izrazio koliko je i tri stoljeća od njegove smrti bila živa svijest Hrvata o povijesnoj veličini toga borca za slobodu albanskoga naroda i obranu kršćanske Europe. Nedvojbeno, njegovo je ime jedan od simbola našega zajedničkog otpora osmanlijskoj navali u 15. stoljeću, naglasila je hrvatska predsjednica.
Kolinda Grabar Kitarović je istaknula kako Hrvatska i Albanija članice NATO-saveza, sudjeluju u izgradnji sigurnosne arhitekture, osobito jugoistočne Europe. Istaknula je i punu podršku Albaniji na njenom putu ka članstvu u Europskoj uniji. Članstvo u Europskoj uniji, za hrvatsku je predsjednicu, najbolji put kako bi se jugoistok Europe, koji je u prošlom stoljeću najdulje trpio vladavine totalitarnih režima, stabilizirao kao prostor mira te brže i snažnije gospodarski razvijao. U bilateralnim odnosima važno je zajednički djelovati i na očuvanju Jadranskoga mora od onečišćenja, što je važno za život flore i faune, ali i za održivost maritimnih gospodarskih djelatnosti.

Idući posjet privatni, s djecom i kulturnim djelatnicima
Predsjednik Ilir Meta nije krio zadovoljstvo dočekom. Na prijemu kojem je za njega u Osnovnoj školi Krune Krstića u Arbanasima, organizirala Udruga Albanaca Zadarske županije, nije mogao odoljeti da skupa s mladim zadarskim Albancima ne zaigra albansko kolo Sotu.
– Korijenje koje su ovdje u Zadru pustili Arbanasi velika je stvar za odnose dviju država. U ovom dijelu regije, teško ćete naći dvije države poput Hrvatske i Albanije koje dijele iste korijenje i suradnju. Sjećam se koliko smo mi u Albaniji ljetos navijali za Hrvatsku na Svjetskom nogometnom prvenstvu. Nadam se da je i za nedavnog posjeta Albaniji i hrvatska predsjednica osjetila toplinu albanskog naroda koju gaji prema hrvatskom narodu. Međutim, trebamo više raditi za mlade, za nove generacije koje će surađivati i doprinositi miru i prosperitetu oba naroda, ali i cijele regije, govorio je albanski predsjednik.
Ilir Meta se pohvalio poznanstvom s najpoznatijim arbanaškim znanstvenikom Aleksandrom Stipčevićem koji je postavio temelje suradnje među dvjema državama. Stoga je pozvao svu djecu koja žele učiti Albanski jezik da posjete Albaniju, zemlju u kojoj je hrvatski jezik sve popularniji. Poziv za posjetu je upućen i zadarskom gradonačelniku i zadarskom županu jer Albanci imaju vrlo visoko mišljenje o razvoju hrvatskog turizma na čijim iskustvima žele graditi i vlastiti. Sljedeći put, govorio je albanski predsjednik, u Zadar neće doći u državni posjet, već će sa sobom povesti djecu i kulturne djelatnike kako bi se što više produbilo prijateljstvo i suradnja dvaju naroda.