Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

13 C°

NAUTIČKI TURIZAM Veći je benefit od marine za prihvat manjih i srednjih brodova, nego prazne marine za velike brodove

21.11.2018. 16:42
NAUTIČKI TURIZAM Veći je benefit od marine za prihvat manjih i srednjih brodova, nego prazne marine za velike brodove


Zadarska županija prema obuhvatu akvatorija nautičkih sidrišta, marina i privezišta najveća je nautička destinacija u Hrvatskoj i perjanica nautičkog turizma. Ali prostora za rast i razvoj ima još, a postojeće stanje potrebno je nadograđivati po principima održivoga razvoja i ulaganjima u kvalitetu. Upravo o nautičkom turizmu kao potencijalu lokalnog razvoja govorilo se jučer na stručnom skupu u organizaciji Agencije za ruralni razvoj AGRRA. Gordan Perić, marina manager SOHA d.o.o., istaknuo je nužnost partnerskog odnosa u investicijama u nove marine koje se, kako navodi, otvaraju svakih 10 -15 godina kako u našoj, tako i u drugim županijama.
– Nadamo se da ćemo kroz EU fondove koji postoje povući određena sredstva i jednostavno krenuti u realizaciju izgradnje marina. Ne možemo dozvoliti da se infrastruktura za korisnike investitora, koja se poslije koristi u lokalnoj samoupravi, plati od strane investitora za konkretan projekt. Zato nam investitori ne dolaze. Moramo postati partneri u investiciji, a ne samo govoriti bit će sve gotovo, bit će sve riješeno. Ovo je inicijativa na tu temu, poručio je Perić dodajući kako se sinergijom poljoprivrede, turizma i nautike mogu zadržati ljudi na otocima i drugim nerazvijenim priobalnim krajevima.


Potencijali otoka
Na skupu je nazočila i Ana Dobrović, HTV-ova urednica emisije „More", koja je predstavila svoj Otočki almanah- „Romantic island", te prof. dr. sc Josip Faričić, prorektor za strategiju razvoja i izdavaštva Sveučilišta u Zadru, ujedno i urednik Otočnog almanaha. On je istaknuo kako je Dobrović, kao novinarka koja je obrađivala teme vezane uz more i otoke, u ovu knjigu uvrstila empirijske elemente – vlastita iskustva koja uz lijepe i idilične slike pokazuju i one manje poznate detalje, zimske uvjete kada otoci ostaju odsječeni od kopna i slično, a osvrnuo se i na geostrateški značaj zadarskih otoka i njihovu povijest.
Denis Barić, predsjednik Otočkog sabora, govorio je o potencijalima otoka, s naglaskom na činjenicu da Zadarska županija ima vrlo visok potencijal za nautički turizam, što, kako je kazao, nažalost nije dovoljno iskorišteno.
– Nautički turizam u Zadarskoj županiji nije dovoljno iskorišten, najviše zbog infrastrukture. Kroz dobru infrastrukturu možemo držati nivo i održivog i nautičkog turizma. Novi Zakon o otocima daje mogućnost potpora otočkim investitorima te se tako otvaraju povlastice i povoljnije investicije već u samom startu. Otočani će dobiti novu indeksaciju otoka, koji će se novom kategorizacijom odvojiti od Grada Zadra. To znači da će Grad morati obraćati više pažnje na otoke koji mu administativno pripadaju, ustvrdio je Barić.


Nedostatak marina najviše kategorije
Na skupu je govorio i Krešimir Laštro, pročelnik Upravnog odjela za pomorsko dobro, more i promet osvrćući se na postojeće stanje i modele upravljanja u lukama. Istaknuo je kako je Zadarska županija bila među pionirima razvoja nautičkog turizma te da je posljedično upravo na ovom području najviše nautičkih marina, sidrišta i sličnih sadržaja vezanih uz nautiku.
– Postojeće stanje treba nadograđivati, a evidentno je da fali marina najviše kategorije. Pozitivni primjeri su Ilirija i njihova marina u Biogradu, kao i Olive Island Sutomišćica, istaknuo je Laštro.
Prof. dr. Peter Jansen, Jansen Project Consulting, GmbH, Dusseldorf održao je zanimljivo izlaganje o utjecaju nautičkih lučica i marina na otočki turizam i gospodarstvo uspoređujući lokalne marine s marinama u drugim europskim zemljama pa i šire. Naglasio je važnost procjene tržišta i interesa za usluge marina.
– Nije važno imati u marini vezove za mega-jahte i velike brodove već ono što se traži. Veći je benefit od marine za prihvat manjih i srednjih brodova, nego imati marinu za velike brodove ali praznu. Također, treba znati kako vlasnici plovila prosječno troše oko 75 eura na dan s tim da manji dio ide na same troškove veza, a onaj veći na ostale sadržaje kao što su restorani, kafići, trgovine i kulturna i zabavna ponuda, poručio je Jansen.




Turizam kao izvozni proizvod
Najavljujući stručni skup i značaj ove teme iz AGRRA-e su poručili kako nautički turizam obilježavaju bogati prirodni resursi, čisto more, razvedenost obale te doživljaj bogate kulturne baštine. Istaknuli su i kako je turizam kao izvozni proizvod veoma važan za lokalni razvoj, prije svega kao generator zapošljavanja koji u svojoj realizaciji obuhvaća socijalni, ekonomski, ekološki i kulturni aspekt života. Također, naveli su i kako su značajke lokalnog razvoja u nautičkom turizmu vidljive u izuzetnom prirodnom potencijalu koji nudi cijela naša županija te da je to ujedno i razlog zbog kojeg su odlučili predstaviti mogućnosti i potaknuti lokalni razvoj kroz nautički turizam.