Središte kraljevstva Iža, Rave i Lavdare

Slika korisnika mkvanja
Veli Iž, na sat vremena plovidbe od Zadra, a u drugoj dimenziji života
Na otoku je tijekom zimskih mjeseci oko 250 stanovnika, uglavnom starije životne dobi, te pet ili šest mlađih obitelji s djecom. U osnovnu školu ide osam učenika, a profesori uglavnom dolaze iz Zadra kako bi održali nastavu. Ipak, alarmantno je da se ove godine nije upisao niti jedan prvaš
Anamarija BILAN
Svaku jutro popiju kavicu, a često i zapjevaju

Zaogrnut burom i okupan kasnojesenskim suncem između  Dugog otoka i Ugljana stisnuo se otok Iž sa svojim mjestima Mali i Veli  Iž.

Središte otoka, Veli Iž, leži u pitomoj dubokoj uvali na sjeverozapadnoj  strani otoka. Udaljen tek desetak milja od kopna, dovoljno je daleko da  ga nije "pojeo" masovni turizam već je mjesto uspjelo sačuvati starinski  štih otoka. Vožnja katamaranom traje oko 50 minuta, dok je brodom potrebno nešto više - 1.10 minuta. Izlaskom na rivu kao da ulazite u drugu  dimenziju života. nema prometa, nema gužve, miriše more i čisti zrak.  Stare kamene stisnute kućice, uske kolovaje i prekrasni životopisni dvori,  čine ovo mjesto jednim od zanimljivijih u zadarskom arhipelagu.

Ovo mjesto je, kako su nam mještani rekli, središte kraljevstva Iža, Rave i Lavdare, te se u njemu svakoga ljeta tradicionalno tijekom Iške fešte  bira Iški kralj. Veli Iž mjesto je brojnih umjetnika, pjesnika, slikara, sportaša, ali i narodnih heroja. Specifičan je i po tome što su ovoga ljeta proslavili stogodišnjicu otvorenja Doma kulture, kao i da su bili među prvim  otocima na koji je došla struja. Jedna od njegovih posebnosti u i iški lopižari - majstori koji su proizvodili na daleko poznate čripnje (peke) i lopiše od gline. Mjesto je okruženo gustom borovom šumom i maslinicma. A upravo su masline glavna tema i preokupacija svih razgovora u  ovom doba godine.

Masline i lignje

Posjetili smo Veli Iž ovog vikenda kako bismo dobili uvid u to kako je  živjeti na malom otoku izvan ljetne sezone, kad mjesto opusti, nema  sunca, mora, kupanja, nema toliko dječjeg smijeha i turista. Na otoku je  tijekom zimskih mjeseci oko 250 stanovnika, uglavnom starije životne  dobi, te pet ili šest mlađih obitelji s djecom. U osnovnu školu ide osam  učenika, a profesori uglavnom dolaze iz Zadra kako bi održali nastavu.  Ipak, alarmantno je da se ove godine nije upisao niti jedan prvaš.

 - U ovo doba godine je zanimljivo. Masline se beru i melju pa imamo o  čemu razgovarati. Ki je koliko ubra? Kome su koliko platile? Kako je  prošla meljava? Osim toga, počelo je u vrime uligan (liganja), pa gremo  na uligne i opet pričamo ki je ča ćapa i koliko i tako nam prođe vrime...,  pričaju nam u nedjelju ujutro gospođe, redom u zrelijom životnoj dobi, a  koje smo srele kako piju kavu i ćakulaju u jedinom mjesnom kafiću koji  radi tijekom zimske sezone. Uz kafić su i dvije trgovine što taj dio čini  svojevrsnim centrom mjesta.

Gospođe s kojima smo pričali su redom umirovljenice i Iške, a sastaju  se gotovo svakoga jutra, popiju kavicu, a u velikom broju slučajeva nešto  i zapjevaju. Nakon toga svaka ide svojim putem za kućnim obvezama.

 - Nama dica žive u gradu i ponekad, kad i kako mogu, dođu na Iž. Neki  dolaze češće, neki rijeđe. Naime, skupe su im karte za prijevoz pa neki i  ne mogu dolaziti svaki vikend. Onda su tu i obaveze prama poslu, školi..., rekla je Ana Beba Pekić. Dodala je kako im nikada nije dosadno jer  uvijek imaju nešto za raditi. Najveći problem je, kako je rekla, činjenica  da ih je sve manje.

 - Malo je ljudi i malo je mladih, a ima načina kako ovo ispraviti. Mogli  bi otvoriti dječji dom za nezbrinutu djecu na otoku pa nek nam dođu  djeca, predložile su Ana Pekić i Nena Rakocija ideju kako riješiti problem  smanjivanja stanovništva na otocima. Dodala je kako se one organiziraju  pa često znaju imati i tombolu.

Rade umirovljenici

Problem nedostatka mladih vidljiv je i u mjesnoj uljari u kojoj uglavnom rade umirovljenici.

 - Nema tko raditi i nema mladih pa moramo raditi mi, rekao nam je jedan od umirovljenika koji ovih dana rade na meljavi maslina u dvije  smjene dok je kvrgavim snažnim rukama podizao teške vreće pune maslina i tresao ih u stroj za mljevenje. Što se tiče maslina i uroda, svi sugovornici s kojima smo razgovarali su i više nego zadovoljni, ne toliko urodom maslina, koliko time koliko su "platile". Naime, gotovo svima su  masline davale preko 20 posto. Ovo bi značilo da se na 100 kilograma  maslina u prosjeku dobija 20 kilograma ulja, a što je, kako nam kažu  odlično, jer inače masline daju oko 15, 16 posto. Tako da su i oni koji su  imali slabiji urod dobili ulja više nego su očekivali.

 Uligne, ili lignje su posebna tema koja je tijekom studenog i prosinca u  gotovo svakom razgovoru. Priča se o tome gdje se ide, koje su pošte, kada  je najbolje izaći na more, je li bolje loviti na peškafondo ili na rapalu...

Ovoga vikenda vrijeme je bilo loše pa se nije moglo izaći u lov. Zato je  društvo gospode sjelo u kafić te je njih četvero zaigralo trešetu. Oko njih  se skupilo gledatelja koji su pratili napetu kartašku igru kao ga gledaju  najnapetiju nogometnu utakmicu. Tijekom same partije karata je tišina,  ali nakon što završi, komentira se svaka ruka, svaka bačena karta, i tako  prođe zimsko poslijepodne.

 - Nije nam dosadno jer uvijek imamo nekoga posla. Imamo i internet i  televiziju. Osim toga, meni djeca idu u školu pa im kroz poslijepodne pomognem oko zadaće, a navečer gledam televizijski program i tako prolaze dani. Najgore vrijeme je oko Božića i Nove godine. Tada zaista ima jako malo ljudi, možda dnevno prodam oko 70 ili 80 kruhova. Ipak, zima  brzo prođe, a dolaskom ljepših dana dolaze i vikendaši i mjesto opet živne, rekla nam je Marijana Pekić, koja radi u mjesnoj pekarni.

Status nerazvijenog područja

Na brodu iz Iža za Zadar sreli smo i Denisa Barića, Ižanina te predsjednika Otočkog sabora. I on je jedan od brojnih žitelja ovog mjesta koji vikende provode na otoku, a radni dio tjedna na kopnu gdje rade.

 - Mislim da naše otoke čeka svijetla budućnost jer postoje razni projekti i poticaji kojima bi vratili mlade obitelji na otoke. Naime, uskoro bi  na snagu trebao stupiti novi zakon o otocima prema kojem Iž više neće  biti u kategoriji razvijenih mjesta, kao što je do sada bio u istom rangu s  drugim mjesnim odborima grada, već će postati nerazvijeno područje  čime bi žitelji i gospodarstvenici imali neke povoljnije uvjete. Osim toga,  grad bi se obvezao više ulagati u druge otoke koji mu pripadaju jer smo  posebno kategorizirani. Naime, mi smo odvojeni od grada, a spadamo  pod njega, rekao je Barić.

Istaknuo je kako je do sada samo Maja Sučić dobila novce iz EU fondova za razvoj OPG-a za uzgoj artičoka, već bi se na ovaj način i drugi  mladi se mogli uključiti. Najavio je kako je pokrenuta procedura vodovodizacija otoka, čime bi se rješio jedan od ključnih problema na otoku, a  to je nedostatak pitke vode u ljetnim mjesecima.

Specijaliziran turizam

Turizam u Velom Ižu postoji, ali nema pretjerane apartmanizacije. U mjestu radi  hotel Korinjak koji je specijaliziran za vegetarijansku prehranu te se isprofilirao kao  izvrsno mjesto za odmor onih koji praktiricaju yogu, meditaciju i slično. U mjestu je i  marina u kojoj je tijekom ljeta traži mjesto više, jer je otok Iž na ruti jahtaša.

I ove godine Iška kraljica

Kako doznajemo od Siniše Kulišića, dosadašnjeg predsjednika MO Veli Iž, i ove  godine održat će se jedinstvena skijaška utrka Iška kraljica. Nakon što je prošle godine izazvala nezapaćen interes javnosti te je u mjesto Iž došlo preko 1.000 ljudi,  organizatori su odlučili ove godine ponoviti. Trebala bi se održati u subotu 22. prosinca, a kako doznajemo, za ovu godinu se spremaju brojna iznenađenja.

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 3.7 (3 glasova)