Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

20 C°

Katičin: Nitko ne zna što nas sve čeka u postupku legalizacije kuća

20.12.2011. 23:00
Katičin: Nitko ne zna što nas sve čeka u postupku legalizacije kuća


Po kojem će kriteriju sudac uknjižiti neku zgradu, ako je zgrada sagrađena prije 1968., a poslije je dograđivana? Iz Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva je izišla informacija da će Ministarstvo pravosuđa izdati pravilnik, a iz Ministarstva pravosuđa su javno rekli da takav pravilnik niti ne pripremaju, rekao je Katičin


Provedba zakona po kojem građani trebaju legalizirati svoje nezakonito izgrađene stambene i gospodarske zgrade otežana je zbog niza nejasnoća i dvosmislenosti, ali i neujednačenim djelovanjem tijela državne uprave i njihovim zapovjedničkim odnosom prema lokalnoj samoupravi, smatra načelnik Općine Tkon Danijel Katičin koji izražava nadu da će jedan od prvih poteza budućeg ministra graditeljstva Ivana Vrdoljaka biti upravo dovođenje u red postupka legalizacije. Stvar je, smatra Katičin, iznimno hitna jer Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama zabranjuje promet nelegalnih nekretnina i zemljišta na kojem su izgrađene dok se ne sruše ili ne legaliziraju o čemu se, ističe, u javnosti nedovoljno govori.
Neujednačena sudska praksa
– Unatoč toj mjeri mnogi vlasnici zgrada nisu dovoljno motivirani za legalizaciju. Najmotiviraniji su oni koji takve zgrade koriste u komercijalne svrhe, a baš se njih promatra kao kategoriju koja će, a tobože ne bi smjela, profitirati ovim zakonom, kazuje Katičin i ocjenjuje kako u Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama nije dovoljno precizno definirano što je nezakonito izgrađena zgrada što je, po njemu, jedan od glavnih problema.
Zakonom se definira kako je nezakonita zgrada „nova zgrada, odnosno rekonstruirani dio postojeće zgrade izgrađen bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno protivno tom aktu, evidentirana na digitalnoj ortofoto karti (DOF5) u mjerilu 1:5000 Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske od 21. lipnja 2011., ako su do toga dana izvedeni svi građevinski i drugi radovi te ako se koristi, ili se može koristiti, ili svi grubi konstruktivni građevinski radovi (temelji, zidovi, odnosno stupovi s gredama i stropovi) s ili bez krovišta i ako su u pogledu namjene, veličine i smještaja na čestici izgrađeni u skladu s prostornim planom koji važi na dan stupanja na snagu ovoga Zakona”.
Problem je, pojašnjava Katičin, u tome što sudska praksa uknjižbi zgrada nije standardizirana.
– Ministarstvo prostornog uređenja, zaštite okoliša i graditeljstva obećalo je da će pravilnikom standardizirati praksu, ali to nije učinjeno. Po kojem će kriteriju sudac uknjižiti neku zgradu, ako imate slučaj da je zgrada sagrađena prije 1968., a poslije je dograđivana? Iz Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva je izišla informacija da će Ministarstvo pravosuđa izdati pravilnik, a iz Ministarstva pravosuđa su javno rekli da takav pravilnik niti ne pripremaju. Službene ortofoto karte još nisu dostupne. Neformalno se od ljudi iz Državne geodetske uprave može saznati da nije napravljena za jedan dio Slavonije i da zbog toga svi čekamo. Očigledno je da će se niz novih problema pojaviti kada se počne zaista i raditi na legalizaciji, jer nitko još ni ne zna što nas sve čeka, s obzirom da niti jedan objekt do sada nije legaliziran, upozorava Katičin koji izražava uvjerenje kako bi proces tekao lakše da su jedinicama lokalne samouprave dane veće ovlasti.
Predati popis svih, ne samo nelegalnih
Općinsko vijeće Općine Tkon je u zakonskom roku donijelo odluku o tarifnim zonama i o katnosti.
Do konca godine općine i gradovi moraju dostaviti popis nelegalnih zgrada. Naime, po Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama gradovi i općine dužni su najkasnije do 31. prosinca 2011. pripremiti popis svih nezakonito izgrađenih zgrada na svom području o kojima imaju saznanja na temelju prijava građana, postupanja komunalnih redara i iz drugih izvora.
– Zgrade koje ne budu na tom popisu neće biti moguće legalizirati. Općine i gradovi, često, ne mogu ocijeniti što je nezakonito izgrađena zgrada jer zakon ne precizira dovoljno jasno koje će se dogradnje zgrada tolerirati, a koje ne. Mnogi su vlasnici nakon ishođenja uporabne dozvole dodatno sagradili balkon ili garažu koje se na avionskom snimku jasno vide i nije sporno da je to potrebno legalizirati, ali se na istom tlocrtnom snimku ne vidi da je dograđen cijeli kat na nekoj zgradi, a da lokalna samouprava nema pojma za koliki obuhvat je vlasnik svojedobno dobio dozvolu. S obzirom da to niti mi, niti puno stručniji od nas, ne mogu ocijeniti, predat ćemo popis svih 1.800 objekata koji postoje na području Općine i to ćemo učiniti u dobroj vjeri da ne štetimo onima koji imaju legalnu kuću, jer ako ih netko prozove, oni će jednostavno pokazati dozvole, a ako bi s tog popisa izostala neka zgrada s nezakonito sagrađenim katom, balkonom ili garažom, ne bi je se moglo legalizirati, pa bi vlasnik dugoročno imao velikih problema i za njih bi optuživao lokalnu samoupravu koja ga nije uvrstila na popis i time ga uvjerila da ne mora ništa poduzimati, navodi Katičin.


Općinskim komunalnim redarima – prvostupanjski nadzor




– Da bi se uvelo reda u prostoru, najvažnije bi bilo je da općine, odnosno naši komunalni redari, dobiju pravo prvostupanjske inspekcijske nadležnosti, što bi bilo ravno senzaciji, jer je RH najcentraliziranija od svih država koje se smatraju demokratskima. Za sada se prijave komunalnih redara i načelnika općina vrednuju kao manje vrijedne čak i od anonimnih prijava nadležnom Ministarstvu, pogotovu ako se „anonimke” izravno obraćaju i dosađuju Zagrebu. Prvostupanjski nadzor značio bi da smo obvezni imati evidenciju nezakonito izgrađenih zgrada koju bismo onda morali i redovno ažurirati. Ministarstva i državne uprave trebaju promijeniti način komunikacije prema općinama i gradovima i prestati s nama komunicirati s tutorske pozicije. Kao što mi sa svakim građaninom moramo razgovarati na ravnopravnoj osnovi, na isti način i oni trebaju razgovarati s predstavnicima općina. Sve će općine svoje područje dovesti u red samo ako im se daju za to potrebne ovlasti i instrumenti. Argument centralne vlasti da nam ne daju te ovlasti jer je nas na lokalnoj razini lako korumpirati danas, nakon otkrivanja svih afera samog vrha bivše Vlade, djeluje previše cinično i neuvjerljivo. Važno je i da pravnici u ministarstvima počnu, na upite referenata koji izdaju akte o gradnji, odgovarati brže i da prestanu davati dvosmislene odgovore. Zalažem se za to da se, ako dođe odo izmjene zakona, olakša legalizacija objekata izvan građevinske zone, pa i ako se nalaze unutar 70 metara od mora, ukoliko se uklapaju u okoliš, rezimirao je Katičin.


Komunalni doprinos od 10 do 135 kuna po metru kubičnom


Komunalni doprinos, kojeg su građani dužni platiti kako bi legalizirali svoj objekt u Općini Tkon u građevinskoj zoni ne razlikuje se od onog kojeg plaća građanin koji gradi novi objekt i iznosi 100 kuna po metru kubičnom, s tim što, ukoliko vlasnik ima prebivalište u Općini Tkon dulje od 10 godina, za prvih 550 metara kubičnih kuće za stanovanje iznosi 10 kuna po metru kubičnom.
Za legalizaciju zgrade sagrađene izvan građevinske zone komunalni doprinos iznosi 125 kuna po metru kubičnom, a 135 kuna po metru kubičnom ukoliko je riječ o objektu izvan zone koji je moru bliži od sto metara.


Popis inspekcije nije stigao


Do 10. listopada je gradskim i općinskom vlastima, od strane građevinske inspekcije, trebao biti dostavljen popis izdanih inspekcijskih rješenja u slučajevima građenja zgrada bez, odnosno protivno aktu kojim se odobrava građenje.
– Naravno da nismo dobili popis, a i kada bismo ga dobili taj popis obuhvaća svega nekoliko postotaka nelegalno izgrađenih zgrada, tj. zgrada samo onih vlasnika koji nisu imali sreće ili su nekom upornom stali na žulj pa im je doneseno rješenje. Naime, inspekcije su zatrpane prijavama, pa stignu postupati samo po prioritetima, a to su oni slučajevi u kojima je prijavitelj strahovito uporan ili jako umrežen. Adrese zgrada na koje idu inspektori se određuju u Zadru ili puno češće u Zagrebu, a inspektori nemaju mandat da na licu mjesta uoče i obrade nešto izvan onog za što su poslani ma koliko to drugo stršilo i ugrožavalo susjede, odgovara Katičin.