El Dorado u Kolanu

Čudna mi čuda! Općina koja, osim u turističkom naselju Gajac, nema izgrađeni sustav javne odvodnje ili kanalizacije, koja nema dječjeg vrtića ni ambulantu (doktor dolazi samo jedanput tjedno) je najrazvijenija u Zadarskoj županiji i uz Općinu Vir nalazi se na vrhu po razvijenosti u Hrvatskoj. Nema Kolan ni sportske dvorane, nema ni vatrogasnog doma, nema razvrstavanja komunalnog otpada, nema parkirnih mjesta na javnim površinama, nema adekvatne prometne regulacije, nema ni nogostupa (samo djelomično), nema uspornika na kolniku pa se kroz mjesto često vozi kao na pisti, nema ni brojnih drugih sadržaja kojih bi po logici stvari, kao razvijena društvena sredina trebao imati.

Kriteriji razvrstavanja
Kriteriji po kojima se razvrstavaju lokalne samouprave po indeksu razvijenosti su: stopa nezaposlenosti, dohodak po stanovniku, proračunski prihodi lokalne samouprave po stanovniku, opće kretanje stanovništva te stopa obrazovanosti.
S proračunskim prihodima od oko 10 milijuna kuna na 800 stanovnika , u općini u kojoj gotovo da nema nezaposlenih zbog brojnih malih obrta i OPG-ova, s dvije sirane od kojih svaka zapošljava po 20-ak, odnosno 60-ak radnika i imaju godišnji prihod duplo, odnosno četiri puta veći od same općine, s razlogom je ta ista općina zasjela na prvo mjesto po razvijenosti. Stopa obrazovanja u našoj općini također je na zavidnoj razini, naročito po broju srednje i visoko obrazovanih ljudi u odnosu na ukupan broj stanovnika.
Teritorijalne jedinice koje imaju vrijednost indeksa razvijenosti manji od 75% imaju pravo na status potpomognutih područja. Tako kaže Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske. Postupak ocjenjivanja i razvrstavanja provodi Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije.

Središnji trg na Parunki
Budući da je Općina Kolan razvrstana u V. skupinu s indeksom razvijenosti većim od 125%, nema govora o statusu potpomognutih područja. Kako i bi, kad Kolan po razvijenosti stoji uz bok Zagreba, Opatije i Dubrovnika. Hoće li Kolan i Vir, dvije najrazvijenije općine u Zadarskoj županiji, zahvaljujući "razvojnim posebnostima", što se u Zakonu odnosi na otoke, ipak moći participirati u sredstvima državnog proračuna, ostaje nejasno.
Zato jest u pravu načelnik Općine Kolan, Marin Pernjak, kada kaže da je ovakovom indeksacijom Kolan kažnjen, jer nema razvijenu infrastrukturu. Doduše, dosadašnje kolanjsko općinsko rukovodstvo, u dugom nizu godina, u razvoj infrastrukture je najmanje ulagalo. Ali, ruku na srce, tu Marin Pernjak nije ni luk jeo, ni luk mirisao, jer je tek odnedavno na vlasti.
Pohvalno je što je Općina Kolan kupnjom vrijednog građevinskog zemljišta u centru Kolana na Parunki, stvorila preduvjete za izgradnju i uređenje prostora na kojemu bi bili smješteni neophodni sadržaji poput dječjeg vrtića. Samo, taj prostor nebi trebalo potrošiti na neplansku izgradnju kojekakvih sadržaja, po principu kako nam paše, nego bi na tom mjestu trebalo projektirati i izgraditi SREDIŠNJI TRG koji je za Kolan, kao općinsko središte, od esencijalnog značenja.

Župnikova kuća i župni ured
Rušenje crkvenog zvonika, odnosno gradnja novog, na župnoj crkvi u Kolanu je kod nas nepotrebno ispolitizirana tema. To se nebi dogodilo da se išlo u rekonstrukciju, a ne rušenje i gradnju novog. Time se je pokazalo da je dovođenje zvonika u funkcionalno stanje u drugom planu, a u prvom je izgradnja novog, koji će biti po novim gabaritima monumentalni spomenik ljudima i vremenu u kojem je nastao.
Mislim da bi se kao vjernici više približili Bogu kupnjom i instaliranjem orgulja nego time što ćemo zvonik dići koji metar bliže nebu.
Za nadati se je da ovaj zahvat neće imati šire razmjere, kao što je to bilo početkom ovog stoljeća kada se uređivala crkva i crkveno dvorište. Tada su se kosti naših predaka koje su stoljećima ležale u grobovima u i oko crkve kopale bagerima i raznosile kamionima i razbacivale po grabama i gomilama umjesto da su s posebnim pijetetom skupljene na jedno mjesto i našle svoj mir u zajedničkoj grobnici ili kosturnici,
Kad smo kod sakralnih objekata u Kolanu, onda valja reći da su župnikova kuća i župni ured najveća sramota naših lokalnih svjetovnih i crkvenih vlasti. Župnikova kuća, i ako u njoj živi duhovnik, nebi trebala izgledati kao kuća duhova s napola otpalom žbukom i polomljenom griljom koja zastrašujuće visi na pola prozora.

Aerodrom na pašnjacima
Posebna je priča stanje pašnjačkih površina u Kolanu i na otoku Pagu. Prema Prostornom planu uređenja Općine Kolan iz 2015. godine, za divno čudo, pašnjačke površine na području naše općine nigdje u tekstualnom dijelu izrijekom nisu navedene. Birokratskim pisanjem, bolje reći prepisivanjem sve su lokalne samouprave u tekstualnom dijelu donijele iste prostorne planove. Umjesto da se pašnjačkim površinama da posebno poglavlje, naš Prostorni plan iz 2015. godine predviđa na 45 ha pašnjačkih površina izgradnju aerodroma!
Kad shvatimo da su naše poduzetničke zone – naši pašnjaci s ovcama i sa štalama, a naš najbolji aerodrom – Kolanjsko polje s Blatom, kada na našim OPG-ovima, siranama i ugostiteljskim objektima budemo uz naše autohtone proizvode pokazivali i prodavali priču o prapovjesnim pastirskim stanovima, o Rimskom akveduktu, jednom od prvih ugljenokopa u Europi i liburnskim gradinama, onda ćemo postati razvijena općina u svakom pogledu.