Prva ocijenjena Privlačka Bilina zavrijedila srebro

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika asaric
U Corona mraku Bilina vraćena iz bespuća povijesti
Gotovo nestala sorta nekad ponosnih vinogradara i vinara Privlake, Bilina (Privlačka), po prvi se put pojavila na nadmetanju u Nadinu zahvaljujući Šimi i Frani Mustaću i Zdenku Oltranu, te dobila 81 bod i srebro
Vedran SITNICA
Šime Mustać i Željko Oltran nakon muke se utješe jer jedini mogu nazdraviti - Privlačkom Bilinom

Krenuli smo tamo ka »Bilini« iz ovog mraka Corone, ali za izvući na svijetlo današnjice da je iz tamnih bespuća povijesti još jedna vinska sorta na putu spasa i novog života. Taj nas je put vodio ka Privlaci. Na putu kad se od Petrčana spuštate ka Zatonu zabljesne vas u ove zimske dane bjelina i blještavilo Velebita okrunjenog snijegom. Prizor Velebita nad Ninom s te točke daje mu mitološke prizvuke i zasigurno je bio inspiracija Ninanjinu Petru Zoraniću za prvi hrvatski roman. A i on je sigurno radio i pio Bilinu zbog koje smo na putu, jer dr Franjo Švelec u knjizi Zadar pod Mletačkom upravom piše: Posebno treba ukazati na činjenicu da je u Privlaci kupio zemljište sa vinogradom (Skoblari) na kojem je bio bunar zvan Novak, o kojem je u Planinama, uz ostale ispleo pripovist. Iz toga treba zaključiti da se bavio vinogradarstvom, dakako na na način kako su to radili i drugi gradski plemići.

Prva Privlačka bilina s ocjenom

U Privlaku idemo zbog Biline, točnije Privlačke biline, a povod je upravo završena 13. Degustacija mladih vina i ulja u Nadinu. Na njoj se prvi put javno pokazala, i od strane panela kušača ocjenjivala, dajući time do znanja da još nije nestala, i da se možda vraća. Autohtona je to gotovo izumrla sorta što uz niz pokušaja spašavanja i dalje tone u povijesna sjećanja umjesto zdravice za stolom, otkako Privlačani više nisu sabunjari, ribari i vinari. Pa im ovo vino, koje su u gladna vremena pili umjesto mlijeka, sad više ne treba. Idemo zbog Šime i Frane Mustaća, jer Šime je u stogodišnjim panjima tražio čaroliju prošlosti i života predaka, a Frane se zapalio dodajući tome i sofisticiranost, pa će nas zasigurno i ovog puta napuniti mnoštvom novih podataka o prepletenosti povijesti Privlake i - vinograda i vina. S njima me čeka, u skromnoj ali časnoj konobi i Zdenko Oltran, svima znan ali prečesto prešućivan čarobnjak kalemar, biljni kirurg, čuvar izvornih sorti a što je kalemio loze masline i voćke osim diljem Lijepe naše, i od Italije do Tunisa i Alžira. Dodatni je razlog što je lanjskih ovdašnjih 300 Bilina o kojima smo pripovijedali sada umnoženo:

- Sada je 450, a i dali smo lozu svakom tko je tražio, a bilo ih je, kazuje Šime pa dodaje: Pa će vajda biti više roda i vina od ovogodišnjih stotinjak litara.

Vinograd kao živa povjesnica

Pa sjednemo popiti štogod od 100 jedinih litara čiste Biline na svijetu. Mustaći su sa Oltranom u svom spašavanju Biline, iako su pratili i napore u mjestu u projektu s Agronomskim fakultetom i dr. Edijem Maletićem. I čvrsto odlučni očuvati autohtonost i time i ponos na povijest ovdašnjih vinogradara i vinara što seže do Liburna i Rimskog carstva. I kako smo već spominjali, da trsna uš (filoksera) ovdje ne preživi, sjećanje da su za pošasti filokeser Privlačani uvećali vinograde pa uhvatili preko 320 ha. Sada? Nema vinograda od hektara, a nešto bi ih se skupilo zbrajanjem svih preostalih vinograda iz privlačke sabunaste zemlje što opustošena liči na savanu. Kad je god u Privlaci umro koji did nestajala je i koja stotina ili tisuća panja, pa tako i kod Mustaća 500 trsa Biline. Sad vraćaju dug precima i svojoj ljubavi, ali i vjeri da to može biti i adut Privlake, pa i posao mimo apartmanije.

Mustaći su s Oltranom odani toj autohtonosti pa kušavamo i Plavinu koja je ove godine zavrijedila broncu, ali će napredovati. Posebno je ispijati kupažu u kojoj su tajnovita nazivlja - Gustopupice, Terina, Svrdlovine, Galca, Crne Brajde i Tintora, a zaleti se i koja Zadarka, kad je već nema u Zadru, a »ima i nekih prastarih stogodišnjih loza što im se i ime izgubilo, ali istražujemo i čuvamo ih, dodaje Oltran.

Nade u povratak?

​Bilina privlačka, nije u izvedbi Mustaća došla do službenog prometa da bi se flaširala i etiketirala, jer će tih stotinjak litara brzo prijateljski nestati ne vidjevši trženje, ali su napravili flašu i etiketu. Na njoj pognut sabunjar na grbači u škripu tegli sabun. Negdje do 70-tih dok su more parali zadnji privlački sabunjari bila je Privlaka čuvar i ponosni prenositelj zasigurnih preko 2.000 godina tradicije vinogradarstva i vinarstva. O početku, davno prije dolaska Hrvata, od prije nove ere, na ovom područje govore nalazi borovom smolom iznutra obloženih amfora za vino. Od desetaka tisuća panja Mustaća, Šarića, Grbića, Skoblara,.. sada 30-tak familija ima »suvenirskih« par sto panja. Makar, eto, niz Privlačana uzima nagrade za vina na smotrama (od kupljenog grožđa) pa je nada da možda nešto i posade u ovu sadašnju privlačku savanu što je osim sabuna blagodarena - vodom i bunarima. Bilina je svakako vrijedna spasa.

Ocjena: 
Prosječno: 5 (5 glasova)