Hoće li recesija prisiliti Maloižane na povratak?

Svjedoci smo da je recesija pogodila brojne vlasnike nekretnina na kopnu te su zbog nemogućnosti otplate kredita bili prisiljeni ‘riješiti se’ vlastitog stambenog prostora. Na otoku nema problema tog tipa. Tako da se nadam da će recesija ‘potjerati’ Maloižane u njihovo mjesto, govori Toni Rokov, predsjednik MO-a Mali Iž

Administrativnom području Grada Zadra  osim užeg gradskog područja  pripadaju otoci i otočna mjesta Ist, Mali i Veli Iž, Molat,  Olib, Premuda, Rava, Brgulje, Zapuntel i Silba. Tako  površina grada, uključujući i  navedene otoke, iznosi 194  četvorna metra.
Mali Iž podijeljen je na dva  mjesna odbora i to još od  vremena Jugoslavije. Cijelo  se mjesto sastoji od pet zaseoka, tri su na brdu i gravitiraju dvjema naseljima na  moru. MO Mali Iž obuhvaća  naselja Mučer, Komoševo i  Makovac, a MO Mali Iž Porovac Knež i Porovac.
Nakon što su prošle godine  provedeni izbori za mjesne  odbore, Mali Iž dobio je novo  ustrojstvo vlasti na čelu s  Tonijem Rokovim. Novoizabrani predsjednik MO-a  upoznao nas je sa situacijom  u ovom otočnom mjestu.
Staro stanovništvo
– Kako je živjeti na otoku  cijelu godinu, i to ne samo na  Ižu? Loše. Mnogo detalja je  potrebno doraditi koji nedostaju da bi se kvaliteta  života poboljšala i unaprijedila. No važno je da surađujemo s Gradom Zadrom  čijoj nedležnosti pripadamo,  navodi Rokov. Trenutačno  Grad Zadar ima popriličan  broj projekata za razvoj otoka. Između ostalog, rješava se  prostorni plan Malog Iža.
– Za neke su to možda  sitnice, no za nas su vrlo  krupne stvari da bi mladi ljudi  naselili otok. Kad se otvori  luka Gaženica i prolaz Mali  Ždrelac, tek onda možemo  razgovarati o nekom ozbiljnijem razvoju otoka, istaknuo je predsjednik MO-a Mali Iž. 
Tijekom zimskih mjeseci u  Malom Ižu živi stotinjak stanovnika. Ljeti se ta brojka  udvostruči. S obzirom na to  da se radi o mjestu gdje se  turistička ponuda svela isključivo na privatni smještaj,  Rokov kazuje da je turistička  sezona vrlo kratkog vijeka.
– Prednost življenja na otoku je što stanovništvo ima  vlastite nekretnine pa imaju  gdje živjeti. U današnje vrijeme stambeno pitanje je  ključno. Svjedoci smo da je  recesija pogodila brojne vlasnike nekretnina na kopnu te  su zbog nemogućnosti otplate  kredita bili prisiljeni ‘riješiti  se’ vlastitog stambenog prostora. Na otoku nema problema tog tipa. Tako da se  nadam da će recesija ‘potjerati’ Maloižane u njihovo  mjesto, govori Rokov.
U Malom Ižu uglavnom  žive stanovnici starije životne  dobi, umirovljenici koji se  bave poljoprivredom, a osobito maslinarstvom. Ovo je  mjesto, kako kaže Rokov,  pravi raj za starije ljude jer  ovdje nema buke automobila  ili užurbanog stila života. 
Živežne namirnice otočno  stanovništvo ima prilike kupiti u obližnjoj trgovini, dok  mjesto za druženje imaju u  obližnjem kafiću. No većina  ugostiteljskih objekata sezonskog su tipa te su otvoreni  ljeti.
– Mali Iž je gotovo predgrađe Zadra, no i dalje bez  mladih obitelji koje bi ovdje  živjele cijelu godinu. Prošle  školske godine zadnji Maloižanin je završio osmogodišnju školu u Velom Ižu. Ove  školske godine nismo imali ni  jednog učenika u toj školi, a  nećemo niti dogodine jer nema djece. U mjestu nema  mladosti, a ja sam najmlađi  Maloižanin, sve ostalo su stanovnici srednje životne dobi  ili umirovljenici, ističe Rokov.
Budućnost u  nautičkom turizmu
Prema posljednjem popisu  stanovništva u Hrvatskoj, u  MO-u Mali Iž Porovac živi 90  stanovnika, rekao je Sanjin  Stanković.
– No situacija u realnosti je  posve drugačija. Tijekom zime ima oko 50 stanovnika, a  za božićne blagdane, kad je  svatko tko je imao rodbine u  Zadru otišao na kopno, bilo  nas je oko 22. U Porovcu živi  uglavnom starije stanovništvo  u dobi od 60 i 70 godina, a  mladosti gotovo i nema, kazuje Stanković. Broj stanovnika varira ovisno o urodu  maslina. Naime, u godinama  kad masline bogato rode, dok  god traje sezona berbe toliko  dugo ima stanovništva na otoku.
Stanovništvo se bavi uglavnom poljoprivredom. Na prvom je mjestu maslinarstvo  pa zatim povrtlarstvo, a u  manjoj mjeri uzgaja se vinova  loza. Profesionalnih ribara  nema, ali je zato aktivno sitno  ribarstvo namijenjeno osobnim potrebama. Stanovništvo  se opskrbljuje u obližnjoj trgovini smještenoj u zgradi  MO-a.
Ljetna slika ovog mjesta je  posve drugačija. Naime, broj  stanovništva se poveća za tri  do četiri puta. Što se tiče  turističke ponude, ona se svela na ponudu od dva do tri  apartmana. Stanković smatra  da u nautičkom turizmu leži  budućnost ovog mjesta.
– Mi nemamo velikih  smještajnih kapaciteta, a niti  hotela, ali zato bismo mogli  razviti nautički turizam što bi  nam trebao biti prioritet, ističe Stanković.
Da bi se poboljšao život na  otoku, predsjednik MO-a je  mišljenja da bi trebalo, također, poboljšati brodske veze.
– Tijekom dana imamo četiri brodske veze za Zadar, što  i nije loše. No problem je u  njihovoj raspoređenosti kroz  dan. Da bi čovjek živio u  Malom Ižu, a radio u Zadru  trebao bi se ujutro ustati u  četiri sata, putovati brodom  dva sata, a tko zna kad i  uopće bi li se mogao vratiti  kući ako brod zbog nevremena ne može isploviti. Ove  godine za predsjednike mjesnih odbora na otoku Ižu izabrani su mladi ljudi tako da  nam je svima na prvom mjestu poboljšati povezanost ovog  otoka s kopnom, naglasio je  Stanković.
Stanković je, između ostalog, istaknuo da na otoku  postoje brojni zapušteni maslinici čiji vlasnici žive u Sjevernoj ili Južnoj Americi.
– Mi nemamo mnogo prirodnih resursa, ali ono što  imamo su zapušteni maslinici.  Mislim da bi bilo dobro da se  revitaliziraju, odnosno da ih  domaće stanovništvo  obrađuje, zaključio je Stanković.