Građani ZA europsku budućnost

Ovo je sada tu i ulazimo u EU, sudjelovat ćemo u donošenju odluka, kazao je premijer Zoran Milanović. “Hrvatska će ostati moj prvi dom, a Europa će postati moj širi dom” naglasio je predsjednik Ivo Josipović
Hrvatska je odlučila – od 1. srpnja 2013. godine postat će članica Europske unije. Po prvim podacima pristiglim iz Državnog izbornog povjerenstva, dakle, nakon obrađenih podataka sa 51,94 posto biračkih mjesta, na referendumu za ulazak u EU glasalo je 66,77 posto izašlih birača, a 32,66 protiv, dakle, razlika je bila tolika da je već sat vremena nakon zatvaranja birališta konačni ishod bio izvjestan. Nevažećih listića bilo je 0,57 posto.
Prvo televizijsko javljanje rezultata su u Hrvatskom saboru pratili zajedno hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić, te Paul Vandoren, šef Delegacije Europske unije u Hrvatskoj. Nakon što su čuli prvi podatak (67,11 posto “za” ulazak u EU), oboje su zapljeskali, a Vesna Pusić je kratko izjavila: “To je to. Naš put tek počinje”.
Po GONG-ovoj PVT metodi prikupljanja glasova, koja je obuhvatila 219 biračkih mjesta iz cijele Hrvatske, “za” ulazak u Uniju je glasalo 65,34 posto građana.
Zadovoljstvo onih koji su se zalagali za ulazak u EU donekle kvarila je tek vrlo niska izlaznost – na biračkim mjestima koja su obrađena do objave ovog članka referendumu je pristupilo tek 40,09 posto birača.
 Prvi referendum u samostalnoj Hrvatskoj o ulasku u Europsku uniju na glasačka je mjesta privukao najviše birača u Zagrebu, ali i u kontinentalnim i bogatijim županijama. Lošiji odaziv bilježe slavonske i dalmatinske županije. U Vukovarsko-srijemskoj županiji na referendum je izašlo manje od 40 posto birača, a najmanji odaziv je u Ličko-senjskoj županiji 33, 45 posto, no s rekordnim proeuropskim rezultatom od 71 posto. DIP kao i GONG nisu zabilježili težih povreda referendumskih pravila iako se sitnih nepravilnosti nakupilo.
Vjera u budućnost
Državni čelnici na glasačka mjesta izašli su već u prvim satima održavanja referenduma i u svojim izjavama nisu skrivali opredjeljenje za ulazak Hrvatske u Europsku uniju i izražavali su optimizam da će tako i građani odlučiti.
U trenutku kad su glasačka mjesta bila otvorena samo dva sata premijer Zoran Milanović nije dvojio oko toga kakav će biti krajnji rezultat.
– Hrvatska kaže “da”, odgovorio je Milanović na pitanje je li ga strah da će hrvatski građani na referendumu reći “ne” ulasku u Uniju. Misli da mjesta euroskepticizmu nema ali zato ali ima zdravoj ljudskoj skepsi prema svemu uz optimizam prema većini.
– Mora vas vući optimizam i vjera u budućnost, poručio je Milanović dodajući da je skepsa uvijek dobra, ali tek kao jedan od faktora za donošenje odluke. Prisjetio se i poslovice koja kaže da je čovjeku najteže vidjeti ono što mu je pred nosom.
– To je stalna čovjekova borba, dakle ono što je očito, što je tu. Ovo je sada tu i ulazimo u EU, sudjelovat ćemo u donošenju odluka. Nismo veliki, ali nismo ni beznačajni i moramo biti svjesni sami sebe. To je ta samosvijest o kojoj govorimo cijelo vrijeme, i samopoštovanje, ne napuhanost i oholost, nego samosvijest, kazao je Milanović koji je na glasačko mjesto došao sa suprugom Sanjom.
Na pitanje koje će mu pogodnosti kao građaninu donijeti Europska unija, odgovorio je da on osobno ne dobiva pogodnosti jer je predsjednik hrvatske vlade i vjeruje u EU, pa na članstvo ne gleda samo kroz sebe. Prije deset godina na isto bi pitanje odgovorio da EU nudi šansu za razvoj i napredak, šansu za ostvarenje svih hrvatskih talenata, i prirodnih i radnih.
– Moramo u jednom trenutku donijeti odluku, razmišljali smo deset godina, nikada u svojoj povijesti nismo neku odluku toliko dugo pripremali. Kako se organizacija u koju ulazimo, a po prvi put u neku ulazimo svojom voljom, mijenjala u ovih deset godina, mijenja se i danas, ali takav je život, zaključio je predsjednik Vlade.
Europska obitelj
Predsjednik Ivo Josipović, pak, otkrio je što će za njega osobno značiti ulazak Hrvatske u europsku obitelj.
– Ovo je veliki dan za Hrvatsku. Ulazak u Europsku uniju za mene, kao građanina, znači da će Hrvatska ostati moj prvi dom, a Europa će postati moj širi dom, u kojem ću uživati sva prava koja imaju i građani EU, kazao je predsjednik Josipović, nakon što je sa suprugom izašao na referendum o EU i glasovao na biračkom mjestu u Palmotićevoj ulici.
– Zagovaram eurorealizam. Kad 1. srpnja 2013. uđemo u EU, prvi dan neće se ništa bitno promijeniti. Čekaju nas trajne reforme. Hrvatska se u proteklih 20 godina razvijala u dobrom smjeru. Iza sebe, kazao je, ostavila je i puno lošeg, a puno toga još mora učiniti, kazao je predsjednik.
Josipović je bio okružen mnoštvom novinara iz Hrvatske i inozemstva, a one iz Srbije i drugih susjednih zemalja najviše je zanimalo kako će se Hrvatska prema njima ponašati kad postane članicom EU.
– Svojim aktivnostima Hrvatska će pomoći zemljama u susjedstvu na putu u EU, naglasio je predsjednik. On očekuje jačanje dobre suradnje, prije svega na raščišćavanju posljedica rata.
– Posebno mislim na problem nestalih osoba, što je velik moralni problem koji moramo razriješiti zajedničkim snagama. Moramo do kraja definirati i granice, riješiti problem sukcesije, a tu je i pitanje ratnih zločina koji nikad ne zastarijevaju, podsjetio je Josipović.
Predsjednik države, kao i ostali dužnosnici, na glasačkom je mjestu govorio o tome zašto je EU bolja opcija jer za održavanja referenduma ne vrijede pravila o šutnji, kao što je to slučaj kad se održavaju izbori. Ipak, na biračkim se mjestima ne smiju nalaziti propagandni materijali niti bi se o samom procesu smjelo govoriti u krugu od 50 metara od glasačkih mjesta. Jesu li se dužnosnici pridržavali tog pravila teško je procijeniti jer su izjave uglavnom davali ispred zgrada u kojima su bila glasačka mjesta.
Brojne rasprave
Tako je i Boris Šprem, predsjednik Hrvatskog sabora izrazio uvjerenje da će na referendum izaći više od 60 posto građana te da će oko dvije trećine njih glasovati za ulazak u Uniju.
– To je važno za naše građane, za sve koji žele bolji život – dodao je Šprem objašnjavajući i kako će sadašnjim generacijama još neko vrijeme biti teško jer ih čekaju velike zadaće i prepreke, ali to donosi bolju budućnost mladima. Upitan što poručuje onima koji će glasovati “protiv”, Šprem je odgovorio da na takav izbor svatko ima pravo, ali da će se protivnici ulaska Hrvatske u EU i sami za nekoliko godina uvjeriti da smo dobro odlučili glasujući “za”.
Iako joj rezultati odziva u trenutku kada je i sama zaokruživala referendumski odgovor nisu išli na ruku, ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić procijenila je da će odziv birača biti velik. Ministrica je na referendum izišla u 11 sati do kada je u cijeloj zemlji odziv birača bio 11,44 posto.
– Vjerujem u uspješnost referenduma. Izgleda da je odaziv velik. Nadam se da će veliki odaziv odraziti raspoloženje u općoj populaciji, a raspoloženje je prema svim pokazateljima proeuropsko”, rekla je je Pusić, ističući da je referendumski dan jedan od najvažnijih za Hrvatsku u posljednjih 20 godina.
Prema njezinom mišljenju kampanja je bila obilježena brojnim raspravama, od kojih su neke bile vrlo žestoke, a smatra da je baš ta žestina skrenula pozornost ljudi da se referendum održava i potaknula ih da izađu i izraze svoje mišljenje.
Splasnula euforija
Kao i ostale državne dužnosnike, i ministricu Pusić su na biralištu, uz hrvatske dočekali i brojni novinari iz inozemstva, osobito predstavnici medija iz regije. Na pitanje što bi za susjedne zemlje mogao značiti ulazak Hrvatske u EU Pusić je odgovorila da je to poruka da se proširenje nastavlja, da su te reforme moguće. Uspoređujući posljednji val proširenja, koji je pratila svojevrsna euforija, ministrica je kazala da su sada “druga vremena i racionalniji pristup”.
– U 2004. godini vladala je pozitivna euforija u EU-u i zemljama koje su pristupale. Ekonomska situacija je bila na vrhuncu uspješnosti i to je proširenje bila neka vrsta kraja Hladnog rata. Danas se u EU ulazi s racionalnijim stavom, kazala je Pusić.
Jadranka Kosor, prva žena oporbe u čijem je premijerskom mandatu Hrvatska završila pregovore s EU ne sumnja u to da će referendum biti uspješan.
– Hrvatska svojom poviješću, kulturom i kršćanskom tradicijom pripada Europi i danas to moramo potvrditi na referendumu – kazala je Kosor dodajući kako će Hrvatska će 1. srpnja 2013. sjesti za stol europskih država i naroda “i nitko više bez nas neće o nama odlučivati”.

Na nekoliko biračkih mjesta intervenirala policija

Iako i prema DIP-u i prema izjvešćima promatrača GONG-a referendumski dan protiče mirno i u demokratskoj atmosferi, ipak je zabilježeno nekoliko incidenata. No, u svom priopćenju DIP je ipak spomenuo nekoliko biračkih mjesta na kojima je morala intervenirati policija. U Samboru je oko 7 sati na zgradi gdje se nalazi biračko mjesto nepoznati počinitelj crnom bojom napisao grafite – “ne ću u EU”, “Čavoglavi” i “MB”, dok je u drugom biračkom mejstu u istom gradu osvanuo grafit “ne u EU”, “U” i “Torcida”. Svi grafiti su uklonjeni. U Sinju je, pak, između 22 sata u subotu i 6.30 jučer ujutro na biračkom mjestu nepoznat netko sprejem ispisao i precrtao znak “EU”. Taj je grafit prekriven bijelom bojom.
Senjanin Ž.V. pak, poželio je referendumski glasački listić zadržati za uspomenu. Pozvana je policija no do njenog dolaska birač je listić ipak ubacio u glasačku kutiju.
GONG-ovih 300-tinjak promatrača raspoređenih na 253 glasačka mjesta i organiziranih u 42 mobilna tima također su zabilježili nekoliko manjih nepravilnosti. Tako je u Brinju na glasačkom mjestu birački odbor nastavio slušati debatu o Europskoj uniji na radiju i nakon upozorenja promatrača. Takozvano obiteljsko glasanje omogućeno je (ali i prekinuto nakon upozorenja promatrača) na biračkom mjestu Krilo i Bajnice, a na dva biračka mjesta u Zadru i Zagrebu nađeni su propagandni materijali unutar 10 metara od glasačkog mjesta. U Svinici Krstinjskoj glasačko je mjesto bez struje i vode i teško dostupno dok je u Klobučaru glasačko mjesto neadekvatan kontejner u koji ne stane ni birački odbor.