Eksperiment koji uništava dijete

Javnost je šokirala vijest da je otac iz Slavonskog Broda svom 13-godišnjem sinu davao halucinogenu drogu, nakon čega je dijete hospitalizirano, a roditelji pritvoreni. Posljedice mogu biti trajne

Da oblici zanemarivanja i zlostavljanja djece unutar obitelji zaista ponekad nemaju granica dobro pokazuje nedavni slučaj roditelja iz Slavonskog Broda koji su uhićeni pod optužbom da su svom 13-godišnjem sinu omogućili konzumiranje ilegalnih droga, zbog čega je dječak potom i hospitaliziran. Kao i svaki oblik zlostavljanja i ovo može ostaviti nesagledive dugoročne posljedice, a cijeli slučaj dobro ilustrira i još jednu činjenicu, a to je da su ilegalne psihoaktivne supstance svih vrsta danas na razne načine, pa čak i one najbizarnije, dostupne sve mlađim osobama.
Prema podacima HZJZ-a, u 2011. godini se u Hrvatskoj zbog zlouporabe droge liječilo dvadesetak maloljetnika mlađih od 14 godina, pri čemu je najmlađi “eksperimentator” imao tek 13 godina, a jedno dijete liječeno je čak i zbog zlouporabe opijata – dakle teže vrste droge. Iz dobne skupine između 15 i 19 godina u istom su se razdoblju zbog zlouporabe ne-opijatnih vrsta droge liječile pak 524 osobe, a 43 osobe ovog tinejdžerskog i adolescentnog uzrasta liječilo se zbog problema s opijatima, najčešće zbog zlouporabe heroina, ili nekog od lijekova supstitucijske terapije za heroin.
Postavljanje granica
I laiku je, pri tome, posve jasno da što se ranije počinje s eksperimentiranjem ili pak konstantnijom konzumacijom, posljedice će biti teže. A evo i zašto.
– Djecu i mlade najčešće se plaši s nekim zdravo-razumskim posljedicama konzumiranja droge – ako ih uzimaš, dobit ćeš rak pluća od dima, završit ćeš u zatvoru, izgubit ćeš vozačku i slično. No zapravo je najgora posljedica ranijeg početka zlouporabe droge ometanje razvojnog procesa ili procesa odrastanja, odnosno izbalansiranog ili kvalitetenog razvijanja mozga kao organa koji određuje ličnost i funkcionalnost osobe, ustvrdit će vodeći hrvatski stručnjak za liječenje ovisnosti, dr. Slavko Sakoman. Svakom djetetu, pojašnjava on dalje, najteže je postaviti granice u stvarima koje im predstavljaju ugodu, a situacija se tu dodatno komplicira “pojavom” psihoaktivnih supstanci.
Životne teškoće
– Droge moćno stimuliraju sustav za nagradu mozga, a on se aktivira određenim neurokemijskim procesima, u tom limbičkom dijelu mozga. Tu se radi o aktivaciji neuronskih mreža koje su odgovorne za aspekt zadovoljenja ljudskih potreba, od kojih su dvije temeljne – uživanje u hrani, što je bitno za preživljavanje i uživanje u seksu koji je bitan za reprodukciju. Upravo preko tih istih sustava “tuku” i droge, koje moćno podražavaju te sustave, a taj podražaj može trajati satima i imati vrlo snažan intenzitet ugode. Ako se rano počne s takvim “bubanjem” neuronskih mreža, s razvojem i stavljanjem u funkciju će kasniti sustav neuronskih mreža koje su nužne za “filtriranje ponašanja”. Drugim riječima, impulsi iz te zone koji su aktivirani drogama, postaju toliko snažni da zbog njih kasni ugradnja sustava izbjegavanja štete, odnosno preispitivanja posljedica određenog ponašanja. Dakle, što se ranije počne s konzumacijom droga, jača se sustav kojim dominiraju, kako se to popularno kaže, “seks, droga i rockenrol”. Takva osoba ima smanjenu odgovornost, previše je orijentirana samo na užitak, ne voli raditi, nema strpljenja i kako takva vrlo teško funkcionira u svakodnevnom životu, pojasnio nam je Sakoman.
Alkohol veći problem
Slično ovaj problem vidi i psihologinja Sanja Filipović iz riječke udruge Udruge za zaštitu obitelji Rijeka (U.Z.O.R.) koja se bavi, između ostalog i terapijom maloljetnika rizičnog ponašanja. Njeni klijenti, koje na tretman često “pošalje” državno odvjetništvo kao mjeru nakon što su uhvaćeni u posjedovanju ilegalnih psihoaktivnih supstanci, najčešće, tvrdi ona, eksperimentiraju s marihuanom, ecstasyjem, speedom, no i raznoraznim novim “dizajnerskim drogama”, također dostupnim u obliku tableta. No ono što je kaže, najviše zabrinjava, je činjenica da maloljetnici također sve više posežu za tzv. ilegalnim drogama, raznim sedativima i antidepresivima, ponekad na liječnički recept, a ponekad i bez njega.
Naš sugovornici, međutim, složni su u ocjeni da je u Hrvatskoj još veći problem u tom smislu sve učestalije konzumiranje alkohola kod sve mlađih uzrasta.