Petak, 19. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

16 C°

Kako sačuvati prirodno i kulturno naslijeđe ne odričući se prihoda?

Autor: Ivana Burica

21.01.2013. 23:00
Kako sačuvati prirodno i kulturno naslijeđe ne odričući se prihoda?


Hrvatska je sa osamnaestpostotnim udjelom turizma u BDP-u u samom vrhu zemalja ovisnih o uspješnoj turističkoj sezoni. Taj podatak bi nas morao i zabrinjavati jer se radi o vrlo osjetljivom tkivu koje i mali poremećaj može drastično oštetiti, kaže Katičin


Danijel Katičin, načelnik Općine Tkon, vratio se sa četvrtog sastanak Odbora za održivi razvoj (SUDEV) skupštine regionalnih i lokalnih vlasti Euro Mediterana (ARLEM). Sastanak je, umjesto kako je prvotno bilo planirano u Betlehemu u prosincu, održan 16. siječnja u zgradi Komiteta Regija EU u Bruxellesu pod predsjedanjem Hani Abdalmasih Al-Hayeka, gradonačelnika Beit Sahour, Palestinska samouprava.
Glavna tema četvrtog sastanka Odbora SUDEV bila je Izvješće o održivom turizmu, izvjestiteljice Michèle Sabban, predsjednice Skupštine europskih regija, uz program rada za 2013. godinu.
 Sredozemlje – vodeća turistička destinacija
Hrvatski predstavnik imao je prezentaciju kojom je htio pokazati kakva su nastojanja hrvatskih gradova i općina, građanskih udruga, hotelijera i drugih poduzetnika u turizmu kao i naših ministarstava turizma, zaštite okoliša i prirode te regionalnog razvoja i Hrvatske turističke zajednice oko toga da se turizam u Hrvatskoj učini održivim.
– Govorio sam o primjerima dobre prakse kao što su projekt ‘Eko otok Krk – najčišći dio Hrvatske’, ‘Lošinj, otok životnosti’, ‘Hrvatski otočni proizvod’ sa Škrapingom i Sajmom otočnih proizvoda na Pašmanu, ‘Latinsko idro’ i nastojanja oko osnivanja Sveučilišnog centra za održivi razvoj na Murteru, ‘Eko skloništa’ i Centar za društveno poduzetništvo na Biševu, sustav Nacionalnih i Parkova prirode kao i projekti ministarstava poput ‘Prijatelj okoliša’, ‘Program zaštite okoliša’ i web portal ‘Održivi turizam.hr’. Naglasio sam da nam svi ovi primjeri ulijevaju nadu da možemo sačuvati i prirodno i kulturno naslijeđe ne odričući se znatnih turističkih prihoda, navodi Danijel Katičin.
Inače sastanak je održan u nazočnosti političkih predstavnika gradova i regija u EU i njezinih mediteranskih partnerskih zemalja, pojedinih ambasadora, predstavnika europskih institucija i udruženja. Uz Katičina, među ostalima su izlagali i Cristina Calabero iz Uprave za razvoj turizma Europske komisije, kao i ambasador Sotiris Varouxakis, zamjenik glavnog tajnika Unije za Mediteran.
Na četvrtom sastanku Odbora SUDEV izneseni su i mnogi zanimljivi opći podaci. Moglo se tako čuti da je, gledano u cjelini, Sredozemlje vodeća svjetska turistička destinacija s oko 30 posto turističkih dolazaka i 25 posto svjetskog prihoda od turizma.
Turisti troše tri do četiri puta više vode
Oko 80 posto svih turističkih putovanja Europljana realizira se na Mediteranu.
Podaci pokazuju da su Nijemci najbrojniji turisti na Sredozemlju, pa tako i u Hrvatskoj.
Za mnoge mediteranske zemlje turizam je najvažnija gospodarska grana preko koje pojedine zemlje ostvaruju i preko 50 posto svog izvoza.
Udio turizma u BDP-u se kreće od preko 20 posto u Libanonu i Crnoj Gori pa do 0 posto u Alžiru.
– Hrvatska je sa osamnaestpostotnim udjelom turizma u BDP-u u samom vrhu zemalja ovisnih o uspješnoj turističkoj sezoni. Taj podatak bi nas morao i zabrinjavati jer se radi o vrlo osjetljivom tkivu koje i mali poremećaj može drastično oštetiti, kaže Katičin navodeći primjer da prosječan turist troši tri do četiri puta više vode od domaćina. Slično je i s drugim izvorima energije, a iskorištavanje i zagađivanje okoliša se drastično povećava sa sezonskim masovnim dolaskom gostiju.
– Moramo se stoga zapitati o osjetljivosti i o obnovljivosti prirodnih i kulturnih resursa na kojima počiva ta gospodarska grana, istaknuo je Katičin.
Svoju prezentaciju o održivom turizmu u Hrvatskoj Danijel Katičin je pripremao konzultiravši brojne predstavnike turističke branše u Hrvatskoj koji se mogu pohvaliti zavidnim rezultatima u održivom turizmu. Među njima su Ivica Bogović, direktor TZ Otoka Krka, Gabrijela Medunić-Orlić iz udruge Sunce iz Splita, Klara Trošt s Instituta za poljoprivredu i turizam, Šime Ježina, direktor TZ Općine Murter, Zoran Katić, vlasnik i direktor hotela Vicko, Starigrad Paklenica, Lidija Pavić-Rogošić, predsjednica udruge ODRAZ – Održivi razvoj zajednice, Gordana Borojević, pomoćnica direktorice HTZ-a, i Blanka Belošević, načelnica Sektora za međunarodnu suradnju u Ministarstvu turizma te stalna predstavnica RH u UNWTO-u.