Znanstvena knjižnica jedna od dvije ustanove u Hrvatskoj koja ima studio za snimanje knjiga

Kako bi pisana riječ bila dostupna što širem krugu ljudi, HČD-Ogranak Zadar već dvije godine sudjeluje u međunarodnom projektu Znanstvene knjižnice Zadar »Talking books« namijenjenom poboljšanju kvalitete života i socijalne kohezije u Zadarskoj županiji i banjalučkoj regiji, omogućujući slijepim i slabovidnim osobama pristup obrazovanju. Drugi cilj projekta je poboljšati dostupnost knjižničnih usluga namijenjenih slijepim i slabovidnim osobama u Zadarskoj županiji i banjalučkoj regiji.
S ciljem da našim čitateljima malo bolje predočimo kako je ovaj projekt proveden i što on znači za slijepe osobe obratili smo se djelatnicima Znanstvene knjižnice Normi Miočić i Brajenu Dragičeviću te poznatoj slijepoj književnici Mirjani Mrkela.

Treba čitati jasno, čitko i razgovjetno
Sam projekt započeo je 2013, iako je čitaonica postojala i ranije.
– U razdoblju od 2013. do 2014. proveli smo prekogranični projekt »Talking books« u suradnji s organizacijom slijepih iz Banja Luke. Izradili smo studiju, nabavili opremu za snimanje i tehničku opremu za čitanje… Začetnik svega bio je Denis Rudić, zaslužan za obučavanje slijepih za rad na računalu. Sama prostorija čitaonice postoji od 2010. Prilagođena je invalidima, uključujući i sanitarni čvor. Jedna smo od dvije knjižnice na razini države koja ima studio za snimanje knjiga, druga je Hrvatska knjižnica za slijepe u Zagrebu. Spomenuta knjižnica u Zagrebu ima velik broj snimljenih knjiga, pazimo da ne bismo i jedni i drugi snimali ista djela te s njima redovito razmjenjujemo snimljeni materijal, priča Miočić naglašavajući kako volontera nikad dosta, ali moraju proći selekciju.
– Potrebno je čitati jasno, čitko i razgovjetno. Ljudi se često iznenade kad dobiju povratnu informaciju jesu li prikladni za čitanje zvučnih knjiga, nesvjesni toga kako zvuče na snimci. Nastojimo se prilagoditi onima koji čitaju jer svi su oni volonteri te im zahvaljujemo što svoje slobodno vrijeme provode kod nas. Dolazi nam ljudi svih profila, između ostalih glumci, voditelji i djeca. Čitale su nam knjižničarke Vera Vitori i Antoniela Nekić. Uvijek nešto snimamo, u ovom trenutku npr. djela »Zadarski sveci« i »Od sveca do čovjeka«. Snimljeno je i par knjiga Mirjane Mrkele, recimo »Vrabac« gdje su čitala djeca te »Ljubavne pjesme«. Ponosimo se što je Memorijalni centar u Vukovaru tražio da pošaljemo kopiju djela Nikole Šimića »Ustani kad kažeš Vukovar«. Za razliku od nas u Zagrebu u pravilu čitaju glumci. Prioritet nam je zavičajna zbirka, zadarski autori, ali pratimo potrebe korisnika. Zadarska produkcije književnih djela je dosta velika, ima dosta polodonosnih pisaca te ih nije lako popratiti. Dosta su nezgodna djela pisana na dijalektu, npr. Uljenica moja matere«. Težak je i Aralica zbog dugih rečenica. Odlično mi je što Mirjana sama čita neke svoje stvari, neka se ljudi izvana zamisle kako jedna slijepa osoba u tome uspijeva…, kaže Miočić.

Proces snimanja traje mjesecima
Mirjana Mrkela nezaobilazan je sugovornik za ovakvu temu.
– Znanstvena knjižnica napravila je veliku stvar osposobivši ovu čitaonicu. Tu redovito boravim, u trenutku kad je projekt »Talking books« krenuo ova prostorija je već postojala. Ona nam je nešto poput drugog doma. Knjižničari koji su ovdje zaposleni su kao stvoreni za rad s osobama s invaliditetom, prihvatili su u potpunosti taj posao, prošli edukaciju za takav rad, kaže Mrkela dodajući kako su od poznatijih između ostalih Zadrana zvučne knjige čitale glumice Jasna Ančić i Gabrijela Meštrović-Maštruko.
– Sam proces snimanja knjige traje mjesecima, svaka riječ se kontrolira. Finalni korisnici jako su izbirljivi, neke stvari nam smetaju, sve mora biti jasno intonirano. Mnogi ne čitaju razgovjetno ili loše izgovaraju pojedine glasove. Potrebne su probne snimke, potpuno je druga stvar kad čovjek sebe čuje snimljenog. Norma recimo, uvijek zvuči jako strogo. Slijepe osobe imaju specijalne ručne i stolne reproduktore koji omogućuju posebno podešavanje, iako se zvučne knjige može slušati i na običnom CD – playeru. Bila sam čitač, sama sam čitala neka svoja djela i mogu vam reći da je studio udoban i zračan. Zvučne knjige u svijetu imaju veću popularnost nego u Hrvatskoj, a prigodne su i za ljude koji imaju disleksiju.

Istaknula se glumica Marija Kohn
Dotaknuli smo se teme smiješnih situacija do kojih dolazi na snimanjima.
– Znalo se dogoditi da Brajen zaboravi isključiti uređaj za snimanje, a mi nastavimo pričati. Zanimljivo je da se književnik Govorčin redovito ljuti kad se njegova djela na dijalektu ne pročitaju kako treba. Moram reći da iako je Znanstvena knjižnica izdavač nekih djela, vrlo je objektivna i ne forsira pretvaranje svojih naslova u zvučne knjige. Pohvalila bih Zakladu »Čujem, vjerujem, vidim« koja je snimila Bibliju, kod njih je sav sadržaj besplatan. Zvučne knjige stvaraju mnogi, od običnih ljudi do slavnih glumaca. U Hrvatskoj se na tom polju istaknula glumica Marija Kohn, a moj omiljeni čitač je glumac Otokar Levaj. Od čitača Zadrana najviše volim Normu i samu sebe, smije se Mrkela objašnjavajući kako je suradnja Znanstvene i Gradske knjižnice zanimljiva te kako joj je drago što te ustanove tako dobro surađuju.
– Pošto knjige posuđivati mogu samo članovi Znanstvene knjižnice pozivamo sve da se učlane, iako ne treba biti član kako bi se tu moglo čitati. Skeniram knjige i važno mi je da budu očuvane, a ove ovdje to zaista jesu zaključuje Mrkela.

Suradnja započela u veljači 2019.
Zadarski je Ogranak Hrvatskog čitateljskog društva osnovan 2004. godine i prva predsjednica mu je bila doc. dr.sc. Teodora Vigato, a od 2018. dipl. knjižničar Antonijela Nekić. Temeljna zadaća društva je poticanje na čitanje i pismenost. U Ogranku Zadar na ljepotu čitanja podsjećaju kroz, već se može reći tradicionalnu izložbu fotografija »Fotografska oda čitanju«, koja je tri godine izlagana u prostoru Gradske knjižnice Zadar, suorganizatorice izložbe. Do sada su izlagali poznati zadarski fotografi Jerolim Vulić (2018.), Aleksandar Bonačić (2019.) i Marko-Lorenzo Blaslov (2020.). U projektu Znanstvene knjižnice Zadar »talking books HČD-Ogranak Zadar sudjeluje već dvije godine, kako bi pisana riječ bila dostupna što širem krugu ljudi.
Prema riječima Brajena Dragičevića, suradnja s klubom čitatelja započela je u veljači 2019. povodom svjetskog dana čitanja naglas, kada su članovi društva čitali ulomke iz knjige »Zadarski kampaneli« Drage Marića.

135 zvučnih knjiga
Ogroman dio posla oko samog snimanja odrađuje djelatnik Znanstvene knjižnice Brajen Dragičević.
– Tražimo volontere za čitanje, ljudi dođu, naprave probnu snimku i na osnovu toga ih biramo. Blogera Krulu čitao je voditelj Elvis Papić stalno se smijući sadržaju, a posljednje dvije godine čitaju i članovi Hrvatskog čitateljskog društva Zadar. Svako snimanje je priča za sebe, 15 sati snimke reducira se na 7 sati, sve se preslušava 5, 6 puta. Nakon snimanja slijedi preslušavanje, zapišu se greške te čitač dođe ponoviti te dijelove. Potom ja u tonski zapis umećem ispravke kako bi ispalo kao da se sve čitalo u komadu. Pratim tekst i govor, a na samom kraju posla obvezno sve još jednom poslušam. Ljudi dođu čitati onoliko često koliko mogu, u pravilu jednom tjedno ili rjeđe. Zvučne knjige može se posuditi na tri načina: u CD formatu, daisy formatu ili preko web stranice. U vrijeme lockdowna svi su korisnici uz zahtjev imali preko naše web stranice pristup knjigama. Inače raspolažemo s 135 zvučnih knjiga i 13 časopisa, od čega je 35 naših, a do ostaloga smo većinom došli razmjenom, govori Dragičević.