ZEČEVI IZ UZGOJA UVELIKE MOGU POPRAVITI STANJE POPULACIJA U LOVIŠTIMA

Farmu veličine 50 ha s početnih 25 kaveza Jerolim Baljak podigao je na privatnom posjedu na području Gušte. Pri odabiru matičnog fonda konzultirana je struka, koja je odabrala zečeve s područja Dalmacije. Kad je najbolje zeca puštati u prirodu i može li kavezni uzgoj biti gospodarski isplativ i pridonijeti razvoju ruralnih područja?
Lovno gospodarska djelatnost privlači sve veći broj poduzetnika da, koristeći znanstvene spoznaje i iskustva, počnu proizvoditi divljač za hrvatsko i inozemno tržište. Jedan od takvih je i Jerolim Baljak iz Lovinca u općini Poličnik, koji se potvrdio kao uzoran poduzetnik. Na privatnom posjedu je podignuo farmu za uzgoj zeca običnog (Lepus europeanus Pallas), u početku sa 25 zasebnih kaveza. Pri odabiru matičnog fonda konzultirana je struka, koja je odabrala zečeve s područja Dalmacije.
Kavezi i poligoni
Farma je smještena na području zvanom Gušte, veličine je 50 ha, i nalazi se nedaleko od prvih kuća oko 100 metara, ali ne opet predaleko u šumskom predjelu, gdje prijete opasnosti od pasa lutalica i mačaka i divljih kanivora, prvenstveno čagljeva i lisica.
 Kavezni uzgoj zečje populacije zahtijeva stručan pristup i kvalitetan način rada. Upravo takav način rada nam je i pokazao na svom primjeru vlasnik i dugogodišnji lovac Jerolim Baljak.
 Uzgoj zečje populacije je načelno podijeljen u kavezni i poligonski dio. U kaveznom dijelu koriste se dva tipa kaveza, ovisno o dobi zečeva i primijenjenoj tehnologiji, a to su kavezi za rasplodne zečeve i kavezi za mlade zečeve. U jednom kavezu nalaze se mužjak i ženka zeca, dobro hranjeni, s dovoljno vode i natkriveni. Ženka u tom ciklusu može ozečiti 9 – 11 zečića. Zečica doji mladunčad do tri tjedna nakon čega postaju samostalni. U prodaju idu nakon 70 – 80 dana čemu prethodi boravak u prostoru za podivljavanje.
Podivljavanje i parenje
Ako se govori o uzgoju lovnih zečeva, koji trebaju imati karakteristike svojstvene svojoj vrsti, onda je faza podivljavanja nužna. Prikladno izrađeni prostori za podivljavanje, čija je svrha što bolja priprema zečeva za život u otvorenim lovištima, omogućuju pravilan razvoj muskulature i kondicije.
 Najbolje je zeca puštati u prirodu nakon 6 mjeseci starosti.
Ako je blaga zima zečevi se počinju pariti u 1. mjesecu. Zadnjih par dana prije okota zečica može biti ponovo oplođena i ta se pojava naziva superfetacija. Kavezi za zečje parove su 80 cm široki i 1,6 m dugački. Prednji, žičani dio visok je 1 m, a cijeli je kavez 80 cm iznad zemlje. Prostor za podivljavanje je prostor za adaptaciju na prirodni okoliš. Prvi mladi zečevi odvojeni od roditeljskog para prvo obitavaju u zasebnim kavezima za mlade, a poslije u prostoru za podivljavanje gdje se privikavaju na život u slobodi koja ih čeka nakon šest mjeseci starosti. Prostor za podivljavanje mora biti što sličniji lovištu minimalne veličine 100 ha. Znajući za sam postupak i tehnologiju uzgoja ovaj pothvat nije nimalo lagan.
Hranidba i čuvanje
Na farmi je puno rada i muke oko podizanja mladih, svakodnevna skrb oko preventive, hranidbe i posebno čuvanja zečeva da ne napuste teren. Ako i pobjegne pokoji zec, najveću korist od toga bi imali lovci loveći nedaleko od farme.
Hranidbu na farmi obavlja djelatnica Monika Baljak i to svakodnevno jedanput boraveći među njima.
 Sam sastav hrane za zečeve je ostao manje-više poslovna tajna. Veliki je to i mukotrpan posao posebno ako zečica ne prihvati pomladak ili na bilo koji način strada, a takvih razloga može biti zaista mnogo. Jedan od razloga stradanja zeca u farmi je uznemiravanje od strane pasa lutalica kojih srećom nema u blizini, jer inače bi nastupile nesagledive posljedice koje bi zasigurno ostavile velikog traga na uspjeh u uzgoju.
Zec i općenito zečja populacija nalazi se na biološkom minimumu i znatno je ugrožena, a kao takvoj doista joj je potrebna pomoć.
Iz uzgajališta u lovišta
Jedan vid pomoći je unos zeca iz uzgajališta u lovišta i održivi način gospodarenja. Svakako ne treba smetnuti s uma da zečevi uzgojeni u kavezima nisu alternativa (nije zamjena) zečevima u otvorenim lovištima. Ispuštanje zečeva iz uzgoja u lovišta je jedna od metoda koja uvelike može pridonijeti stabilizaciji fonda zeca, odnosno dati mu jedan impuls u, kako kažemo narodski, obnovi krvi ili genetskom poboljšavanju populacije.
Većina lovačkih društava danas oplemenjuje populaciju puštajući zeca iz kaveznog uzgoja svake godine u prirodu, osim manjeg broja društava koji imaju zeca u dovoljnim količinama.
Što je za Slavonce jelen, reklo bi se da je za Dalmatince zec, stoga i ne čudi upornost u ovakvom dijelu poslova. Planovi u dogledno razdoblje Jerolimu su povećati ukupan fond rasplodnih jedinki i kapacitete, jer, koliko znamo, jedini je na području Zadra i okolice.
Gledajući ovaj primjer izvodi se zaključak da je u Hrvatskoj uzgojem autohtonog (izvornog, udomaćenog) zeca moguće osigurati dovoljnu količinu lovozakupnicima. Uz sve te prednosti postoji i mogućnost u dogledno razdoblje zaposliti i nekoliko djelatnika uključujući i stručne osobe, koje bi se brinule i skrbile o samoj farmi. Više ovakvih uzgajališta osim u lovstvu, zaista može pridonijeti i razvoju ruralnog područja u kojem se nalazi, naravno, ne zanemarujući i ostale popratne sadržaje.