Facebook doživljam prilično napornim, s golemom količinom viška informacija koje crpe energiju

Slika korisnika admin
Autor: 
Oni koji misle da se nekim pravilnikom ili drugim pravnim dokumentom mogu riješiti loši međuljudski odnosi i konflikti na relaciji nositelj-izvoditelj, u krivu su - Ana Proroković

Prorektorica Sveučilišta u  Zadru Ana Proroković odgovara na pitanja što su joj ih  postavili čitatelji portala Zadarskog lista.

Koji je Vaš stav o novim  zakonima o sveučilištu, visokom obrazovanju i znanosti?  Mira

- O prijedlogu novih zakona  vrijedit će raspravljati tek kad  stigne nova verzija koja bi trebala sadržavati sve promjene  predložene od strane tzv. prosudbenih povjerenstava. Kao  član jednog od ovih povjerenstava, mogu reći da smo  uložili veliki trud i pokušali  preoblikovati prijedlog Zakona o visokom obrazovanju u  znatno prihvatljiviju varijantu.  Ako tako ostane, barem će se  studenti sigurno radovati. Bez  obzira na silne kontroverze  koje su ovi zakoni izazvali kod  akademske javnosti i činjenicu  da ne postoji strateški dokument koji bi trebao biti podloga za izradu novih zakona,  ponuđena receptura je zapravo vrlo jednostavna, a efikasnost novih zakona će ionako  ovisiti o količini sredstava koju vlastodržac misli ulagati u  znanost i visoko obrazovanje.  To bi nas trebalo najviše zanimati.

Jeste li se umorili od posla  prorektorice? Ivan

- Jesam. Ne toliko od samog  posla, koliko od svega što s  poslom u paketu dolazi.

Što mislite o studentskim  izvannastavnim aktivnostima  (studentske udruge, projekti...)?

- Mislim o tome sve najbolje  i nadam se da će takve aktivnosti biti još učestalije i intenzivnije. Kao sveučilište  imamo i neke nove inicijative  kojima ćemo u još većoj mjeri  potaknuti slične aktivnosti i  vrednovati studentska postignuća, osobito istraživačke  prirode.

Što mislite o Darinku Kosoru iz HSLS-a? Josipa K.

- Nemam mišljenje o njemu.  Ne poznajem dovoljno njegov  rad niti stavove koje zastupa  pa tako nemam ni oformljeno  mišljenje.

Hoće li Hrvatska izaći iz  krize do 2017. g.? Jadranka

- Iz moralne i društvene  krize neće sigurno. U ekonomske prognoze se ne bih  upuštala, ali imam snažan dojam da to sve manje, ako imalo, ovisi o nama.

Od školarina oslobađa  samo rektor

Molim vas da mi pojasnite  ovo: upisala sam studij  2002./03. Naime, nisam platila školarinu za 2. semestar 4  god., imam još 3 ispita i diplomski, sad nisam uplatila  ni ovo za nastavak studija...  Nemam hrabrosti otići ni u  referadu po odgovor kako  dalje. Molim vas što mi vi  predlažete... hvala Ankica

- Predlažem Vam da što prije na moju adresu predate  zamolbu za naknadni upis i  uplatite školarinu. Nema razloga da zamolba ne bude  odobrena. Imate još vremena  do početka sljedeće akademske godine da riješite svoje  obaveze. U suprotnom, studij  možete završiti jedino ako prijeđete na novi sustav što Vam  sigurno neće ići u prilog (velik  broj razlikovnih ispita i ispunjavanje svih propisanih obveza koje vrijede i za druge  studente). Iskreno navijam za  Vas jer rijetko srećem studente koji nemaju hrabrosti otići i  do Banskih dvora, a kamoli do  studentske referade.

Zašto u listu za oslobađanje  od plaćanja školarine stavljate i ubrajate studente koji ionako ne plaćaju fakultet?  Lucija

- Oslobađanje od plaćanja  školarina je model koji isključivo na temelju dobre volje odobrava čelnik ustanove  (rektor). Trenutačno se kao  jedini kriterij za oslobađanje  vrednuje akademska uspješnost studenta (20% najuspješnijih studenata na godini i  prosjek ocjena ne manji od  4,00). Dakle, student svojim  trudom i radom na taj način  pokazuje da pripada najboljima bez obzira plaćaju li oni  školarinu ili ne. To je sasvim  pravedno. Međutim, možda  nije pravedno da studenti koji  su se upisali bez participacije  (na temelju rezultata prijmnog ispita), bez obzira na  postignute (slabe) rezultate i  dalje ne plaćaju studij kao da  je riječ o nekom naslijeđenom  privilegiju. Novim zakonom,  ako ikad zaživi, ova su pitanja  puno bolje riješena i ovakva se  vrsta nepravde ne bi trebala  ponovo događati.

Poštovana gospođo Proroković, interesirala sam se za  nastavak studija u SR Njemačkoj, ali mi je rečeno da se  zvanje dipl. turistički komunikolog ne nalazi na stranicama Ministarstva kulture  SR Njemačke (www.anabin.de) zaduženog za priznavanje stranih diploma.  Sveučilište u Zadru je priznato, čak je naveden i Odsjek  za inf. i kom. znanosti, ali  nema zvanja nakon završenog  studija. Je li krivo naše  Sveučilište, Ministarstvo  obrazovanja ili Ministarstvo  u SR Njemačkoj? Kome se  obratiti? Hvala, razočarana

- Teško je tu naći krivca.  Formalno, nitko nije kriv i  uvijek se može dogoditi da  neko ministarstvo ili agencija  ne prepoznaje kompetencije  kandidata. Isto se događa i u  Hrvatskoj jer je raspon različitih, osobito interdisciplinarnih programa, puno veći u  drugim zemljama EU nego  kod nas. Međutim, razina kvalifikacije se mora prepoznati i  to omogućava europski i nacionalni kvalifikacijski okvir  koji nužno prate Bolonjski  proces. Ja bih se obratila Odjelu za priznavanje inozemnih  obrazovnih kvalifikacija (pri  MZOŠ-u) i tražila od njih savjet.

Dolaze nam  znanstvenici iz svijeta

Kada će Sveučilište u Zadru donijeti Pravilnik o radu  nositelja i izvoditelja kolegija  na Sveučilištu u Zadru? S  poštovanjem, Anonymus

- Sveučilište u Zadru je još  2008. g. donijelo Odluku o  nositeljima i izvođačima kolegija, pravu na izvođenje nastave i ispita, davanja potpisa i  upisivanja završne ocjene na  preddiplomskim i diplomskim  studijima (dostupna je na webu Sveučilišta). Ne znam što bi  konkretno Pravilnik koji predlažete trebao definirati? Ako  ste mislili da se nekim pravilnikom ili drugim pravnim  dokumentom mogu riješiti  loši međuljudski odnosi i konflikti na relaciji nositelj-izvoditelj, onda ste vjerojatno u  krivu.

Tko tjera hrvatske znanstvenike sa zadarskog  Sveučilišta koji su školovani  po Europi i Americi? S poštovanjem, čitatelj Zadarskog  lista iz Zapadne Europe. maslina

- Ovo me pitanje pomalo  iznenađuje, jer je poznato da  smo u zadnjih desetak godina  primili dosta znanstvenika/povratnika školovanih u  inozemstvu. Budući da su svi  još tu, može se pretpostaviti  da su ovdje i zadovoljni. Dapače, spomenutu otvorenost  često ističemo kao jednu od  prednosti našeg sveučilišta.  Doista se ne mogu sjetiti na  koga je autor ovog pitanja  mislio (barem ne za mog mandata), ali može biti da sam  nešto propustila.

Zašto je Sveučilište šutke  napustio ugledni prof. Dželalija? Ante Brkić

- Koliko je meni poznato,  radilo se prvenstveno o obiteljskim, a ne akademskim razlozima. Na nesreću nekih,  ovaj put nije u pitanju nikakav  skandal koji bi mogao zabaviti  javnost.

Postoji li nakana ili možda  čak plan da se poneki studijski programi (npr. filozofija, sociologija, povijest...)  koji se sad mogu studirati  samo kao redovni, realiziraju  kao izvanredni studij?  Možebitni student

- Takve inicijative nisu do  mene još došle. No to ne znači  da razmišljanja o tome ne postoje.

Kako je moguće da se izvedbeni plan jednog predmeta promijeni te student koji ga  je prošle godine pao, ove godine (uz to što je prošle dobio  potpis u indeks jer je izvršio  sve obaveze, napisao sve zadatke i seminarski rad) unatoč potpisu mora ponovno  prisustvovati predavanjima i  čak raditi određene zadatke  iako je sve to prošle godine s  odličnim bodovima izvršio?  Zašto ne bi mogao polagati  ispit, ali s prošlogodišnjom  literaturom, jer ovako taj  predmet zapravo ispada novi  predmet? Ante

- Iako se načelno slažem s  Vama, podsjećam da prema  Bolonjskom sustavu svaki kolegij koji nije položen mora  biti ponovo upisan u sljedećoj  godini, što podrazumijeva i  ponovno ispunjavanje svih  propisanih obveza. Međutim,  odjeli koji su nositelji pojedinih studijskih programa  imaju autonomiju određivati  što je logično i potrebno, a što  nije, te mogu izaći u susret  studentima na način koji predlažete, ako to žele.

Smanjenje praga nije  rješenje

Jeste li možda pretjerali s  odlukom da za redovni upis  iduće godine treba svih 60  bodova? Znamo da je to uvedeno prvenstveno zbog dvopredmetnih studija, ali zašto  su u to uključeni i jednopredmetni? Kada već uvodite takve kriterije, trebali biste u  potpunosti provoditi bolonju i  omogućiti polaganje svih ispita preko kolokvija. Student

- Taj je kriterij opravdan i  uobičajen. Ako je 60 ECTS  bodova opterećenje za jednu  akademsku godinu, onda nije  logično pretpostaviti da će  student koji u prethodnoj godini nije uspio ostvariti sve  bodove, u sljedećoj moći ostvariti i više od 60 ECTS-a i uz  dodatan uvjet, a to je organizacija nastave koja bi to  omogućila. Međutim, ne mogu tvrditi da se osnovne bolonjske smjernice poštuju kod  svih studijskih programa te da  su studentska opterećenja optimalno utvrđena. U tom  smislu, odluka se može smatrati prestrogom, ali smanjivanjem praga problem se ne bi  riješio, već bi se samo umnožio. Dakle, treba ga se  rješavati na druge načine.

Koju glazbu slušate i koje  filmove najviše volite? Nino

- Slušam uglavnom rock,  pop-rock i ostale podvarijante  70-ih i 80-ih, odnosno glazbu  uz koju sam odrastala. Od  toga vremena nisam baš previše napredovala, a čini se da i  neću. Prihvaćam i mogu konzumirati i drugu glazbu (od  klasike do elektronike), a  užasavam se jedino narodnjaka i njihovih surogata. Fenomen njihove popularnosti je  za mene još uvijek nerješiv  misterij. Kad je riječ o filmu,  tu sam vjerojatno prosječni  konzument. U kinu obično  odgledam hitove koji su najreklamiraniji i one u kojima  mi je najdraža glumačka ekipa  i/ili redatelj. Ostalo pogledam  kod kuće po sličnim kriterijima. Omiljeni žanr mi je SF i  to ne preskačem nikada, a s  druge strane, nisam baš sklona romantičnim komedijama i  čistoj akciji. U protekloj godini najbolji film mi je bio  „Inception".

Društvene mreže

Što mislite o Facebooku i  općenito o virtualnim  društvenim mrežama?

- Nisam ljubitelj virtualnih  društvenih mreža, a Facebook  doživljam prilično napornim s  golemom količinom viška informacija koje crpe energiju, a  ničemu ne služe. Prva iskustva  s društvenim mrežama prošla  sam još kad su aktualne bile  primitivnije varijante kao što  su ICQ, Odigo i slično. Tada  sam već iskusila neke prednosti i nedostatke takve komunikacije i apsolvirala neke  opasnosti. Međutim, Facebook je ipak znatno drugačiji i  puno moćniji medij nego što  je to itko mogao pretpostaviti.  On razvija samog sebe, ali ne u  pravcu koji možemo predvidjeti. S vremenom su na Facebooku počeli dominirati  prenaglašeni elementi ekshibicionizma, a potreba za  upoznavanjem drugih je pala  u drugi plan. Ne mogu osporiti to da bi mnogim ljudima  (osobito mladima) život bio  znatno manje podnošljiv bez  Facea, kao i činjenicu da virtualne mreže oslobađaju kreativnost kod nekih pojedinaca,  ali emocionalna alijenacija  pojedinca, kojoj kumuju i virtualne društvene mreže, nikad  do sada nije bila veća. Eto ti  posla za pedagoge, psihologe,  sociologe i druge, a osobito za  roditelje.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno