Priprema za školu – učenje i kreativne igre

Djeca razgovaraju sa svojim vršnjacima o školi i jako im je važno da u školi imaju nekog prijatelja iz vrtića, te joj se uglavnom veselem kažu odgojiteljice Dječjeg vrtića Jazine
Polazak djeteta u školu veliki je korak za djecu i roditelje a priprema za školu prvo počinje u kući od najranijih dana. Kroz jednostavne stvari iz svakodnevnog života dijete uči, a učenje na taj način za djecu postaje zabavno.
Priprema djeteta za školu nastavlja se samim ulaskom djeteta u jaslice ili vrtić, a predškolski odgoj i obrazovanje usmjereno je na dijete i potiče njegov cjeloviti razvoj; psihofizički, emocionalni i socijalni.
Što je ustvari predškola objasnila nam je Ana Dunatov, ravnateljica dječjeg vrtića “Sunce” u Zadru te odgojiteljice u dječjem vrtiću “Jazine”, Branka Mirković i Vesna Višić. Predškola je dio sustavnog odgoja i obrazovanja djece pred polazak u školu a glavne zadaće predškole su da dijete stvori pozitivnu sliku o sebi, da se zna brinuti za sebe i svoje potrebe, da nauči podnositi neuspjeh, da zna i želi pomagati drugima i da nauči uvažavati tuđe mišljenje.
Dječji vrtić “Sunce” nudi cjeloviti program od deset sati tjedno, cjeloviti program u trajanju od pet i pol sati te skraćeni program odnosno program predškole u trajanju od dva i pol sata, u popodnevnim satima.
– Za roditelje je veoma bitno da znaju kako se kraći program predškole ne razlikuje od cjelovitog, već je namjenjen djeci koja nisu obuhvaćena institucionalnim programom, dakle djeca koja nisu u vrtiću jer im roditelji ne rade i sl., objasnila nam je ravnateljica Ana Dunatov.
U programu predškole pristup djetetu je individualan, svako dijete je posebno te se kroz različite aktivnosti potiče cjeloviti razvoj. Neke od tih aktivnosti su raznovrsne igre, druženja i društveno zabavne aktivnosti, jednostavni eksperimenti, otkrivanje pojava u prirodi te specifične aktivnosti s kretanjem – igre i vježbe.
U prostorijama vrtića Sunce se nalazi nekoliko “centara” a dijete samo bira svoje aktivnosti i prijatelje te tako samo konstruira svoja znanja. Dijete se može odlučiti za predčitalački centar, obiteljsko-dramski, likovni, istraživački itd.
Ovakav individualni pristup djeci je nastao 1991. godine s novim programskim usmjerenjem za rad s djecom, jer do tada se radilo na odgoju skupine i na zajedničim aktivnostima, bez priznavanja kako je svako dijete različito te ima različite potrebe.
Učenje djece predškolske dobi ne odvija se prema predmetnom području nego je objedinjeno kroz aktivnosti koje potiču razvoj, a djeca uče aktivno i na prirodni način. Odgajateljice naglašavaju kao one ne uče djecu slovima i brojkama nego provode predčitalačke aktivnosti sa raznovrsnim igrama.
– Bit predškole nije da djeca uče čitati i pisati, to će naučiti u školi već se djecu treba naučiti komunikacijskim vještinama, govoru, slušanju te međusobnoj toleranciji – rekla je jedna od odgojiteljica dječjeg vrtića “Sunce”.
Odgojitelji su veliki poticaj djeci a sam program predškole je humanistički orijentiran, usmjeren na dijete kako bi razvilo svoju samostalnost i kreativnost a igra je najbolja priprema. Djeca u predškoli imaju planirane aktivnosti, svoj redoslijed koji ih priprema na školu, djeca sama pospremaju igraonicu, sami oštre bojice te poštuju određena pravila.
A što djecu zanima o školi? Odgajateljice kažu kako djeca razgovaraju sa svojim vršnjacima o školi i jako im je važno da u školi imaju nekog prijatelja iz vrtića, te joj se uglavnom vesele. “Roditelji, budite prema vašem provoškolcu pozitivni i puni ohrabrenja, uživajte u djetetu i smijte se zajedno i kada u školi nije sve savršeno kako biste kao roditelj željeli da bude te nemojte plašiti djecu pričama”, poručuju.
Dužnost je i roditelja i odgajatelja da djeca zavole školu a najbolji način su kreativne igre!

 KADA SE DIJETE UPISUJE U ŠKOLU

Kronološka dob nije jedini kriterij upisa djeteta u školu, potrebno je procijeniti stupanj psihofizičke razvijenosti djeteta tj. je li dijete zrelo za upis u školu. Fizička zrelost je stupanje tjelesne zrelosti u odnosu na kronološku dob a psihička zrelost uključuje intelektualnu, emocionalnu i socijalnu zrelost i samostalnost.
Intelektualna zrelost obuhvaća: dobro razvijen govor – dijete treba jasno izricati riječima što želi, treba, misli i osjeća; razvijenost pažnje – predškolska djeca se mogu koncentrirati na aktivnost koja im nije privlačna svega petnaestak minuta stoga se i nastavni satovi dijele na na manje cjeline; razvijenost inteligencije – razvijenost orijentacije u prostoru i vremenu; dijete treba razumijeti prostorne odnose – gore, dolje, lijevo desno.; numeričko poimanje – razumijevanje jednostavnih pojmova koa što su više, manje, duži, veći; prepoznavanje i imenovanje boja; razvijenost grafomotoričkih vještina kako bi savladali vještine pisanja u školi.
Emocionalna zrelost podrazumjeva stabilnost, kontrolu emocija i određena razina tolerancije na frustraciju. Socijalna zrelost predstavlja prilagođavanje na društvene obaveze, djeca uče kako se ponašati u određenim situacijama.