Pahor kritizirao EU i iskazao razumijevanje za Srbiju

Očito ljut zbog bojkota prvih ljudi EU, Borut Pahor je otvoreno kritizirao nedosljednost europske politike prema Zapadnom Balkanu, a Borisu Tadiću je poručio da su mu vrata otvorena. Premijerka Kosor svejedno u okupljanju vidi puno simbolike, poručujući kako se radi o “novim mostovima” na putu regije prema EU
Hrvatska premijerka Jadranka Kosor i slovenski premijer Borut Pahor ugostili su u subotu na Brdu kod Kranja premijere Bosne i Hercegovine Nikolu Špirića, Crne Gore Milu Đukanovića, Makedonije Nikolu Gruevskog, Albanije Salija Berishu i Kosova Hashima Thaçija, koji su se okupili na prvom regionalnom summitu Zapadnog Balkana poslije rata. Iako je srbijanski predsjednik Boris Tadić odbio sudjelovati na konferenciji, ime Srbije – najveće i u očima Bruxellesa najvažnije zemlje regije – stalno je na Brdu kod Kranja lebdjelo u zraku.
Nakon Tadićeve odbijenice i Europa je Pahoru i Kosor okrenula leđa: predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy i šef španjolske diplomacije Miguel Angel Moratinos otkazali su put u Sloveniju, što je snizilo profil konferencije i umanjilo očekivanja od skupa koji je prvotno zamišljen kao prvorazredan politički događaj s kojeg je Zapadni Balkan Europi trebao poslati poruku da je kadar sam rješavati svoje probleme.
Premijerka Kosor svejedno u okupljanju vidi puno simbolike, poručujući kako se radi o “novim mostovima” na putu regije prema EU.
– Hrvatska i Slovenija pokazale su da znaju rješavati probleme i ponudile su svoj model za cijelu regiju, objasnila je Kosor nakon sastanka iza zatvorenih vrata, podsjetivši da je za napredak potrebno međusobno povjerenje, ali i “osobna hrabrost”, kakvu su pokazali ona i premijer Pahor. Po njezinoj ocjeni, najvažnija je poruka skupa potreba odvajanja bilateralnih sporova od pristupnog procesa. Kosor je pohvalila premijera BiH Špirića, koji je došao iako su ga od toga odgovarali, Međutim, Špirić je, kako doznajemo, za vrijeme izlaganja kosovskog premijera napustio skup, jer njegova zemlja nije priznala nezavisnost Kosova.
Dajući svoju “dijagnozu regije”, Pahor je pozvao na međusobno priznavanje svih u regiji, što je, po njemu, preduvjet bilo kakve suradnje u regiji u kojoj “svi trebamo sve”. Očito ljut zbog bojkota prvih ljudi EU, Pahor je otvoreno kritizirao nedosljednost europske politike prema Zapadnom Balkanu. Za Srbiju je pak imao razumijevanja, ne propustivši poručiti Tadiću kako su mu vrata otvorena, najavivši kako će se konferencija nastaviti kao “Brdo proces”. Hrvatsku premijerku nazvao je “kolegicom i prijateljicom”, stalno je oslovljavajući s “Jadranka”, prisjetivši se “teških trenutaka” na početku pregovora o granici i važnosti povjerenja u politici: “Ja i Jadranka najbolje znamo kako je bilo u večernjim satima kada nije postojalo ništa drugo osim našeg povjerenja”. Premijerka Kosor, koja je jučer nosila isti broš u obliku Hrvatske kakav je imala i u Stockholmu kada je s Pahorom potpisala arbitražni sporazum, samo je kimnula u znak odobravanja.
Uz Pahora čija je zemlja već pola desetljeća članica EU, i Kosor koja se sljedeće godine nada potpisati pristupni ugovor, regionalne premijere u europskim ambicijama ohrabrivao je u ime EU samo Stefan Füle, novi europovjerenik za proširenje. Njega je konferencija zatekla na turneji po regiji, no Füle je i prvi napustio skup, još prije podneva.
Zajedničkom organizacijom regionalne konferencije Pahor i Kosor pokušali su politički kapitalizirati svoj bilateralni uspjeh: arbitražni sporazum o rješavanju graničnog spora, koji je omogućio i deblokadu hrvatskih pregovora. Ponajprije, riječ je o svojevrsnom pokušaju rehabilitacije Slovenije od odgovornosti za teške političke posljedice što ih je na europsko proširenje ostavila slovenska blokada Hrvatske. Usto, Slovenija ponovno otkriva svoje balkansko zaleđe, koje joj je nakon raspada jugoslavenskog tržišta u drugoj polovici devedesetih osiguralo visoke stope gospodarskog rasta. U vrijeme teške gospodarske krize, kada je slovenski izvoz na tržišta u regiji u dramatičnom padu, jačanje slovenskog političkog ugleda u regiji Ljubljani je potrebnije nego ikad.
Hrvatska se pred Europom trebala predstaviti u pozitivnom svjetlu, kao zemlja koja se već ponaša kao punopravna članica EU i aktivno sudjeluje u stabilizaciji nemirne regije. U tome je djelomice i uspjela, a “događaj dana” bila je i primopredaja kopija hrvatskog prijevoda europskih pravnih stečevina, koje je od premijerke Kosor oduševljeno primio čak i albanski premijer Berisha.
Inicijalno dobra ideja o konferenciji o Zapadnom Balkanu spotaknula se upravo na problemu u čijem je rasplitanju trebala pomoći. Bilo je pogrešnih koraka: konferenciju nije pripremila tiha diplomacija, nego je najprije oglašeno njezino održavanje, da bi se potom pokušala pronaći formula koja bi osigurala nazočnost glavnih političkih aktera. Premijerka Kosor tada se distancirala. Pahor je grozničavom letećom diplomacijom pokušavao nagovoriti Beograd i Prištinu na kompromis. Potcijenivši dubinu njihova spora, nije uspio.
Premda slovenski diplomati uvjeravaju kako je svaki razgovor zemalja u regiji – i bez Srbije (“koga nema bez njega se može”) – uspjeh, slovenski mediji prema slovenskom premijeru nisu imali milosti, nazivajući ga “pijevcem koji je prerano kukuriknuo”. Nedavna “personalna trilaterala SHS”, koju su Kosor, Pahor i Tadić osnovali u Ptuju, tako je posrnula na prvom iskušenju.No, sljedeći sastanak već je dogovoren, u Hrvatskoj.

Konferenciju inicirali – Amerikanci

Ono o čemu se samo špekuliralo, sada je i potvrđeno, premda neslužbeno: konferenciju o Zapadnom Balkanu, koja prerasta u tzv. Brdo proces, inicirali su Amerikanci. Slovenski diplomatski izvori otkrivaju kako su američki diplomati bili izravno uključeni u pripremu konferencije na Brdu bez Kranja, čime se još jednom potvrđuje kako su SAD snažno zainteresirane za stabilizaciju i europeizaciju Balkana.

Nesuđeni sastanak Josipovića i Tadića

Iako je ured hrvatskog predsjednika Ive Josipovića demantirao da je Josipović otkazao sudjelovanje na konferenciji, jer ono nije bilo ni planirano, Brdo kod Kranja spominjalo se kao moguće mjesto prvog susreta Josipovića i predsjednika Tadića. S Tadićevim nedolaskom, međutim, i ta je mogućnost pala u vodu. Sastanak je na kraju postao skup premijera, a na Brdu nije bilo ni slovenskog predsjednika Danila Türka.

Glavni naglasci iz zajedničke deklaracije

* Lideri Zapadnog Balkana pozivaju EU na nastavak proširenja i poticanje regionalne suradnje
*Europska unija pozvana na nastavak liberalizacije viznog režima
*Zemlje Zapadnog Balkana nastojat će rješavati bilateralne sporove u europskom duhu
* Regionalni lideri pozdravljaju konferenciju o Zapadnom Balkanu u Sarajevu u lipnju.

Deblokada poglavlja Vanjska politika

Organizacijom konferencije o Zapadnom Balkanu, uvjereni su hrvatski izvori, Hrvatska je na pravom putu da ostvari još jedan važan cilj: deblokadu i posljednjeg blokiranog poglavlja hrvatskih pregovora s EU Vanjska politika. Jasno je, naime, da Slovenija, koja je zajedno s Hrvatskom organizirala skup za promicanje regionalne suradnje, ne može više ustrajati u blokadi tog poglavlja u kojem se od Hrvatske traži upravo regionalna suradnja i dobrosusjedstvo.