Konkurentska snaga hrvatskog mljekarstva

Dr. Dane Lovrinov – Tanc, nekadašnji voditelj vranskog mljekarstva, pita me kako naši mljekari izdržavaju, dok cijene mlijeka padaju.
Branko Kolak iz Potnjana, 340 krava, obrađuje 330 ha tala. Proizvodi pšenicu, kukuruz, soju i djetelinsko travne smjese, sve potrebno za svoju stoku.
Posljedice pada cijena mlijeka na tržištu ne osjeća toliko jer vlastitom proizvodnjom zamjenjuje skupu stočnu hranu na tržištu.
Uzorni plodored, pšenica, kukuruz, soja, djetelinsko-travne smjese i niski troškovi krme pomažu da izdrži Pavle Buljanović u Našicama, vlasnik 3.300 ha s 1.000 krava, proizvodnje preko 8.000 litara mlijeka po kravi.
Buljanovićevi traktori prolaze tlom, tek kod sjetve i rahljenja. Uništavanje korova provodi se selektivnim herbicidima. Izbjegava se prašenje, drljanje, tanjuranje i duboko oranje. Dopušta se godišnje jedno površinsko rahljenje, a podrivanje do 30 cm dubine svake treće godine.
Buljanović je notill sustavom konzervizajuće obrade smanjio troškove mehanizacije za 60%, troškove gnojenja za 40%, povećao prirode i kakvoću proizvoda za 30%. Primjerice, kombinatska repa u staroj agrotehnici davala je 13% sladora, u novoj tehnologiji slador je povećao, čak na 16%.
Bagarić Ivica, 41 godina, i žena Ana s petero djece, vlasnik je oko 600 grla u proizvodnji mlijeka, mlina od 1500 kg meljave na sat, priručne pekarne i slastičarnice blizu Đakova.
Zapošljava 57 radnika i obrađuje 350 ha poljodjelskog tla.
Ovo je primjer uspješnog obiteljskog obrta i pune zaposlenosti mljekarske farme i drugih prirođenih djelatnosti hrvatskog nizinskog poljodjelstva.
Njihovi radnici kao i članovi obitelji jednako razumiju potrebe svake krave, ali i organizaciju i obavljanje prekorednih nužnih zadaća u vođenju gospodarstva.
Ovakvi primjeri mogu se naći širom hrvatskog misira. Ovi gospodari, dragi Tanc, sigurno će predstavljati konkurentne jedinice hrvatskog poljodjelstva na budućem tržištu Europske Unije.
Vaš Bage