Posljednji brbinjski brodograditelj

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika admin
knjiznica
Sebastian GOVORČIN
Mladen Ušković, posljednji brodograditelj u Brbinju

U Gradskoj knjižnici održana je tribina Morski utorak na kojoj je govorio Mladen Ušković, posljednji brodograditelj u Brbinju. Pred prepunom multimedijalnom dvoranom održao je predavanje na temu "Mala brodogradnja i kalafati na zadarskom području".

Mladen je u 50 godina karijere napravio 117 brodova od četiri do 11 metara dužine. Iako je brodove uglavnom radio za naše ljude, neki od njegovih ljepotana otišli su i u ruke stranaca: Nijemaca, Austrijaaca, Talijana.

 Gradio je ono što je najbliže njegovom srcu: pasaru, gajetu, škaf, guc i batanu. Priznaje kako mu je jedino žao što nikada nije napravio leut.

- Posao brodograditelja je vjerojatno najkreativniji od svih poslova. Bez obzira koliko ga dugo radio, uvijek mu se vraćaš, postaje tvoja opsesija, priča Mladen.

Najveća teškoća pri izradi brodova uvijek je bila nabava drva.

- Hrast, smrika, tik i mahagonij se nabavljao u Sloveniji, Lici, Slavoniji i Gorskom kotaru. Žalosno je što državne institucije nikada nisu imale sluha za malu brodogradnju, autohtonu djelatnost koja je sačuvala i othranila mnoge obitelji, dok su pokrivale dugove velikih škverova i brodogradilišta, govori Mladen.

Uz pomoć video zapisa Mladen je na tribini prisutnima objasnio pravila brodograditeljske struke, kao i postupak konzerviranja drva u moru, postupak savijanja sve do njegove same ugradnje.

- Nisu plastični i željezni brodovi ti koji su uništili brodogradnju, već odlazak stanovnika s otoka. S nostalogijom se sjećam vremena kada je na otocima bilo napretek mlade radne snage, vrlih ribara i pomoraca.

 O maloj brodogradnji i pokušaju povratka srednje Brodograditeljske škole na otok Murter govorio je i prof. Vladimir Skračić.

 Ljubav prema izgradnji i popravci brodova Mladenu je usadio njegov pokojni otac Ante. Da bi samostalno krenuo u posao morao je završiti srednju brodograditeljsku školu i položiti stručni ispit za VKV majstora.

- Upravo zahvaljujući izgradnji brodova moja šesteročlana obitelj pristojno je živjela, a djeca su mi se školovala. Kćeri Keti i Marija završile su visoke škole, a Đina i Ana srednju školu. Pa zar nije to najveće bogatstvo, sve kćeri su mi udane, zaposlene i školovane, kaže s ponosom Mladen dodajući da za uspjeh djece i njegove obitelji treba prije svega zahvaliti svojoj supruzi Eldi, također Brbinjki.

- Malu brodogradnju su uspjeli sačuvati pa čak i unaprijediti Talijani, Grci, Turci i Španjolci, a ne mi, a upravo je Hrvatska kolijevka drvene brodogradnje. Pa zar nije naša gajeta falkuša dočekala papu Aleksandra III. na Palagruži daleke 1177. godine i predvodila konvoj njegovih galija do Komiže. Ona je također održala milenijsku prisutnost hrvatskih ribara.

- Moj otac Ante je uz mene još imao i dva zaposlenika na škveru, jer je taj posao od šezdesetih do osamdesetih godina prošlog stoljeća doživio kulminaciju. Poslije osamdestih godina prošlog stoljeća mala brodogradnja ide silaznom putanjom do katastrofalnog stanja u kojem se sada nalazi. Teška srca gledam što moram ključ staviti u bravu, što svoje bogato iskustvo u brodogradnji ne mogu prenijeti na mlađe, te što mi je pripala nezahvalna uloga, da budem posljednji brodograditelj u Brbinju, zaključio je Mladen svoje predavanje.

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 5 (2 glasova)