Zašto Zadrani ne znaju da imaju Pomorski muzej?

Udruga turistikih vodiča Donat organizator je javne trbine u Multimedijalnoj dvorani zadarske Gradske knjižnice. Da svoja zapažanja iznesu na Tribini naslova “Valorizacija pomorsko-povijesne zbirke” u četvrtak, 6. svibnja s početkom u 18 sati zainteresirani su mnogobrojni zadarski stručnjaci pomorstva, povijesničari, arheolozi i vodeći ljudi zadarskih pomorskih tvrtki
Ankete su neumoljive. Njihovi rezlutati često nas šokiraju, i pitamo se – “je li to moguće?”. Zamislite paradoks, iz slučajnog odabira srednjoškolaca Pomorske škole i studenata Pomorskog fakulteta u Zadru, Odjel Zadarskog sveučilišta nitko od anketiranih nije organizirano u društvu svojih profesora razgledao Pomorski muzej u Zadru, odnosno izložene eksponate Pomorsko-povijesne zbirke koja je smještena u neposrednoj blizini zgrade Zavoda za povijesne znanosti HAZU, na adresi Obala kneza Trpimira broj 8.
Dapače, rijetko tko od njih je upoznat činjenicom da u Zadru, gradu bogate pomorske tradicije, postoji Pomorski muzej. Nisu u pitanju samo današnje generacije zadarskih srednjoškolaca i studenata, već ni oni tadašnji kao ni sadašnji pomorci koji su rođeni davnih godina nisu upoznati s bogatstvom pomorskih artefakata. Još je gore ako se zna da se na tom mjestu nalazi i zasebna Spomen soba u kojoj su izloženi predmeti, fotografije i članci vezani uz tragediju tankera “Petar Zoranić”.
Politike za muzej ništa nisu napravile
Turistički vodiči okrnjeni su za prezentaciju pomorske povijesne istine jer je zbirka dislocirana i udaljena od Poluotoka. Razgovarajući s domaćim i stranim gostima dolazimo do logičnog zaključka da se Pomorski muzej uz amenovanje struke i Ministarstva kulture smjesti na području stare gradske jezgre. Udruga turistikih vodiča Donat organizator je javne trbine u Multimedijalnoj dvorani zadarske Gradske knjižnice. Da svoja zapažanja iznesu na Tribini naslova “Valorizacija pomorsko-povijesne zbirke” u četvrtak, 6. svibnja s početkom u 18 sati zainteresirani su mnogobrojni zadarski stručnjaci pomorstva, povijesničari, arheolozi i vodeći ljudi zadarskih pomorskih tvrtki. Imena predavača objavit će se nakadno.
Za kapetana Ivu Mustaća, predsjednika Uprave Tankerske plovidbe, Zbirku bi trebalo, ako struka dozvoli, smjestiti u crkvu sv. Nikole, a arhiv Tankerske plovidbe koji je tamo smješten premjestiti na neko drugo mjesto. Osim toga, nadodat će Mustać, tvrtka će sudjelovati i u materijanim troškovima premještanja.
– Razloga ima na pretek, a spomenut ću samo neke. Navršava se pola stoljeća o tragičnoj tragediji pomoraca na tankeru “Petar Zoranić”. Mi bismo, kao svjetski priznata pomorska tvrtka, po svojoj kvaliteti poslovanja i pomoraca trebali u neposrednoj blizini svoga sjedišta imati bogatu povijesno-pomorsku zbirku kako bi je prezentirali naših partnerima, te ukazali mladim kadrovima na ponos hravtskog pomorstva.
Prof. dr. sc. Zdenko Brusić, voditelj podvodnog tima arheologa Sveučilišta u Zadru, te počasni član HAD-a, prisjeća se samih početaka stvaranja Zbirke, koju je vodio pokojni dr. Vjekoslav Maštrović.
– Ideja je bilo napretek, a jedna od mogućnosti je bila da Zbirka svoje mjesto nađe u Arsenalu. Ipak, bez obzira na tadašnje autoritete poput Ivana Paše, gospodarstvenika i tadašnjeg predsjednika Društva za proučavanje i unapređenje pomorstva, dr. Vjekoslava Maštrovića, pok. nadbiskupa Mate Garkovića i drugih u namjeri se nije uspjelo. Tadašnja nakaradna politika zaustavila je proces stvaranja Pomorskog muzeja. Kako danas pušu neki povoljniji vjetrovi, postoji realna mogućnost da uz maksimalnu upornost i odobravanje mnogobrojnih relevantnih osoba Zbirka ugleda svjetlo dana na Poluotoku, kaže prof. Brusić.
Dr.sc. Zlatko Begonja, direktor Zavoda za povijesne znanosti HAZU-a u Zadru, slaže se da se Zbirka primjesti na Poluotok. Njegovo mišljenje, nada se, dijele i čelni ljudi HAZU-a, institucije u čijem je vlasništvu Povijesno-pomorska zbirka. Dr. sc. Dražen Maršić, ravnatelj  zadarskog Arheološkog muzeja, tvrdi da je, bez obzira što je kompleks crkve i samostan sv. Nikole u vlasništvu Arheološkog muzeja, i tamo je danas sjedište Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju, odnosno UNESCO-ov Centar II kategorije, o svemu na kraju odlučuje Ministarstvo kulture.
U upoznavanje Pomorsko-povijesne zbirke uvodi nas mr. Grozdana Franov Živković, kustosica Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru.
Radno vrijeme – ponedjeljak, utorak i srijeda od 10 do 12 sati
– Zbirka vezana uz razvoj pomorstva zadarskog kraja se počela stvarati 1958. godine pri tadašnjem Institutu za historijske i ekonomske nauke JAZU u Zadru, zahvaljujući nastojanju dr. Vjekoslava Maštrovića i djelatnika tadašnjeg instituta. S obzirom da je zamisao bila da zbirka s vremenom preraste u muzejsku zbirku, 1966. godine, povodom proslave 100. obljetnice početka rada JAZU, svečano je otvoren Pomorski muzej u Zadru, čiji je zadatak bio skupljanje građe vezane uz pomorstvo ovog kraja. Iako je tako nazvan, Pomorski muzej nije nikada to stvarno postao, već je cijelo vrijeme djelovao kao zbirka unutar Instituta. Na početku je zbirka bila smještena u pet prizemnih prostorija zgrade Instituta, a kao sastavni dio Instituta nije imala ni stalnog uposlenika, već su za njegovo djelovanje, čuvanje i prikupljanje građe bili zaduženi svi djelatnici Instituta na čelu s njegovim direktorom dr. Vjekoslavom Maštrovićem.
Tijekom šezdesetih i sedamdesetih godina je prikupljeno preko 450 izložaka, nadodat će mr. Grozdana, ali, zbog organizacijskih, materijalnih, kadrovskih i administrativnih razloga osamdesetih i devedesetih godina zbirka uopće nije rasla, iako ju je cijelo vrijeme bilo moguće posjetiti. Početkom 2002. godine, uz pomoć Grada Zadra, zbirka se seli u današnje adaptirane prostore bivše restauratorske radionice, koji se sastoje od tri velike i jedne male izložbene dvorane u kojima su izlošci postavljeni kronološkim redom. U prvoj dvorani je izložena građa iz razdoblja prapovijesti, antike te starohrvatskog pomorstva. U drugoj prostoriji su izlošci iz razdoblja jedrenjaštva i parobrodarstva, a u trećoj iz razdoblja suvremenog motornog brodarstva. U zasebnoj maloj prostoriji su predmeti, fotografije i članci vezani uz tragediju tankera “Petar Zoranić”. Ispred zgrade je postavljena zbirka željeznih brodskih sidara. Prema tvrdnji kustosice Grozdane, evidencija fonda zbirke je vođena po sljedećim cjelinama: Sidra, Brodski dijelovi i ukrasi, Oružje, Slike, grafike i crteži, Instrumenti za plovidbu, Brodska oprema, Modeli brodova, Havarija broda “Petar Zoranić”, Zemljopisne karte i globusi, Pomorske uspomene, Ribarski predmeti, Arhiv i Priručna knjižnica.
– Zbirka je otvorena za javnost ponedjeljkom, utorkom i srijedom od 10 do 12 sati ili za grupe posjetitelja u neki drugi jutarnji termin uz prethodni dogovor, kazat će na kraju mr. Grozdana Franov Živković.