Uz dan planeta Zemlje i Uskrs pišu četvrtaši iz OŠ Š. K. Benje

Slika korisnika admin
Autor: 
fjkplanet_5
Velimir BRKIĆ
Majka priroda nam je podarila šarenu Zemlju, punu cvjetića, a naš je zadatak da se pobrinemo da i ostane takva
Čuvajmo prirodu!

Ljudi stalno govore kako trebamo biti ekološki osviješteni. Da otvorimo oči i pogledamo kako na svakom koraku koji napravimo leži smeće usred cvijeća ili trave. Da se osvijestimo i primimo na znanje kako štetimo svome zdravlju, prirodi, svome domu - planetu Zemlji. No, mnogi ljudi ne vjeruju u to, ili priroda nije važna ili ih je baš briga za svoj dom.

Ekološki ljudi bi sve učinili za prirodu, pa su se dosjetili ekološkoga projekta. Sakupljanjem plastičnih boca čuvamo prirodu, tako da ih ne bacamo u okoliš, već ih skupljamo, a zauzvrat dobijemo kune.

To je izvrsna ideja, jer dosta ljudi misle da im je novac sve na svijetu, pa sve čine da dođu do njega.

Ovaj je projekt nastao iz ljubavi. Tako su i učenici mlađih razreda OŠ Šimuna Kožičića Benje svoje ekološke misli pretvorili u ekološki projekt, a svoju ljubav prema okolišu pokazuju sadnjom cvijeća u školskom vrtu i uređujući okoliš. Želim da i vi postanete eko i čuvate svoj okoliš i planetu Zemlju.

Lucija JANJIĆ

Ekologija

Ekologija je znanost koja izučava međuovisnost živih bića I njihovog prirodnog okoliša. Ekologija ja grana biologije koja ujedinjuje niz znanstvenih disciplina I njihovih metoda. Ekološki osviješten treba biti svatko. Dok neki bacaju smeće u svaki kutak našeg okoliša, neki SE toliko brinu o našoj okolini da je skoro vole više od sebe. Takvi su ljudi rijetki. Znamo da bi svima bilo lakše samo baciti papir ili bocu na pod, ali nam to ne bi smjelo biti teško. Otići do kante za smeće i ubaciti otpad u nju, ne može biti lakše. Tako ćemo se mi i sva ostala živa bića osjećati bolje jer ćemo udisati čist i svjež zrak.

RECIKLIRAJMO OTPAD I BACAJMO GA U SMEĆE!!!

Karmela BRKIĆ

Majka priroda

Naš planet je naš dom, dom svih ljudi, životinja i biljaka. Majka priroda nam je podarila šarenu Zemlju, punu cvjetića, a naš je zadatak da se pobrinemo da i ostane takva. Svoju zemlju moramo čuvati i paziti i ne bacati otpad u okoliš. U otpad spadaju i plastične vrećice. Plastična ambalaža je anorganski otpad, te se dugo razgrađuje i šteti prirodi. Mislim da bi se ljudi trebali osvrnuti na život oko sebe, a ne samo na sebe. Ljudi nesvjesno bacaju otpad i očekuju da će ga za njima netko pokupiti. Trebali bismo upotrebljavati kartonske vrećice jer se one brzo raspadaju, a kad se raspadnu, možemo ih upotrijebiti za prirodna gnojiva. Ljudi bi vjerojatno bacali manje smeća kada ga za njima ne bi nitko kupio. Sigurno bi nešto poduzeli jer ne bi mogli živjeti u smeću.

Nadam se da to nije potrebno i zato: Ne bacajte smeće, ne uništavajte je, već sačuvajte majku prirodu!!!

Tara ĆUĆA

Uskrsni običaji kod nas i u svijetu

Na Uskrs ljudi već stoljećima sudjeluju u procesijama, odlaze na mise, okupljaju se oko svečanog stola i blaguju najfinija jela. Sakrivaju se i šarene pisanice i dekorativne čokolade. Maskote Uskrsa su zečići i pilići.

Uskrsni običaji u Hrvatskoj su kad momak dariva djevojci pisanicu na kojoj se može naći poruka poput Ovo se jaje za poljubac daje . Vjernici će bojati jaja, na Cvjetnu nedjelju biti u crkvi i blagosloviti grančice masline, umivat će se u vodi sa cvijećem na Veliku subotu, itd.

U Njemačkoj se za Uskrs domovi dekoriraju granema ukrašenim obojenim jajima, a najmlađima se u vrtove skrivaju košarice napunjene pisanicama i čokoladnim figuricama.

U Francuskoj, nakon što ponovo čuju crkvena zvona, ljudi si uz grljenje i ljubljenje čestitaju Uskrs, a djeca čitav dan stoje u krugu i na ispadanje u zrak bacaju i hvataju svoje pisanice.

U Italiji se jede posebna uskrsna slastica torta di Pasqueta, slani kolač s kuhanim jajima i špinatom, a u Grčkoj uskrsna juha od janjećih iznutrica, magiritsa . U Grčkoj se jaja bojaju u crveno i mogu se jesti tek od subote navečer.

U Austriji se u čast Uskrsa na visoke drvene stupove postavljaju vijenci od zelenila ukrašeni jabukama, narančama i raznobojnim vrpcama.

U Švedskoj, u kojoj je boja Uskrsa žuta, pisanice ne donose uskrsni zečevi nego pilići. Domovi se dekoriraju ukrašenim brezovim grančicama i ukrasima od perja, a kako u to vrijeme još ništa ne cvate i grmovi po vrtovima dobivaju ukrase.

U Poljskoj, pak, je kraj posta tek kada se na uskrsnoj jutarnjoj misi, blagoslovi, a potom i na licu mjesta, u crkvi, isprazni košarica napunjena hranom. U nekom dijelovima Poljske se na uskrsni ponedjeljak ljudi međusobno polijevaju vodom.

U Finskoj se na Uskrs, za sreću, međusobno udaraju po leđima svežnjem brezovih grančica, a djeca izlaze na ulice, te svim mogućim sredstvima lupaju i buče kako bi najavili kraj korizmenoj tišini.

U Španjolskoj se održavaju procesije u kojima sudjeluju muškarci kostimirani u kosture, a na uskrsnu misu, na blagoslov, mladići donose obične palmine grančice, a djevojke one ukrašene slasticama.

U Bugarskoj najstarija žena u obitelji prvom crvenom obojenom pisanicom po licu za zdravlje i snagu pomiluje svako dijete u obitelji, a ljudi nakon mise bacaju svoje pisanice na zid crkve.

U Rumunjskoj se prije Uskrsa tradicionalno čiste kuće i dvorišta, te nabavlja nova odjeća.

U Australiji zaručnici na Uskrs odlaze na obližnji potok ili rijeku kako bi zagrabili tekuću vodu i sačuvali je do dana vjenčanja na kojem će se njome međusobno poškropiti za sreću u braku.

Naši stari su na pisanice pisali poruke poput Ovo jaje palo s neba, baš u ruke kome treba ili Ovo jaje od srca se daje, te Sretan Uskrs, dušo draga.

Te poruke govore isto ono što bismo i mi vama danas htjeli reći uz istinski osmijeh na licu.

Pripremila:

Lucija JANJIĆ

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno