KOHABITACIJA Milanović i Plenković razilaze se u vezi s normalizacijom života

Izlazak iz, makar djelomične, karantene nemjerljivo je teži i složeniji proces nego što je to bilo donošenje odluka u cilju zaustavljanja širenja zaraze koronavirusa. Potvrđuje to i činjenica da je između predsjednika Zorana Milanovića i Vlade Andreja Plenkovića praktično postojao konsenzus o poduzetim zdravstveno-sigurnosnim mjerama, ali Pantovčak i Banski dvori ne slažu se u vezi s dinamikom normalizacije života i nadležnima koji bi trebali odlučiti da su se za nju stekli uvjeti. Milanović smatra da se što je prije moguće treba započeti s ukidanjem restriktivnih mjera, što bi pospješilo obnovu zamrlih gospodarskih aktivnosti, i da bi kompletno odgovornost za to morala preuzeti Vlada, umjesto Nacionalnog stožera Civilne zaštite i stručnjaka. Međutim, Plenković je puno suzdržaniji, u prvi plan i dalje gura Stožer i ističe da i u otvaranju zemlje presudnu ulogu trebaju imati epidemiolozi.

Mobiteli i praćenja
Milanović i Plenković bili su u lošim odnosima nakon što je današnji premijer u ljeto 2016. izabran za predsjednika HDZ-a. Ali, Milanović se u tjednima po inauguraciji držao obećanja iz kampanje za predsjednika Republike da će biti Plenkovićev najbolji politički prijatelj. Njih su se dvojica bez problema usuglasili o slanju u Afganistan posljednjeg hrvatskog vojnog kontingenta, imenovanju Roberta Hranja na dužnost načelnika Glavnog stožera OS RH i popunjavanju nekih diplomatsko-konzularnih mjesta. Nikakvih napetosti među njima nije bilo. Milanović je i prije nešto više od mjesec dana podržao odgovor Vlade na epidemiju.
– Potpisao sam odluku o proglašenju izmjena Zakona o sustavu civilne zaštite i davanju većih ovlasti Stožeru Civilne zaštite. Molim vas i očekujem od svih nas da se naputaka i odluka koje taj Stožer donosi ozbiljno pridržavamo. Jer, u krizi u kojoj se nalazimo država može i radi za nas određene stvari i radi puno, a po meni i dobro, rekao je Milanović 18. ožujka u svom obraćanju hrvatskoj javnosti.
Poslije toga se rijetko pojavljivao, s obzirom da se, kako je objasnio, ne želi »previše baviti i govoriti o stvarima za koje nije izravno ustavno nadležan i za koje ne snosi odgovornost«. Najavio je ipak da će se, jer ga na to »obvezuju ljudska i politička dužnost«, povremeno oglasiti »da kaže što je dobro što se čini i što bi eventualno još trebalo činiti«.
Milanović i Plenković redovno komuniciraju, ali predsjednik je tijekom ovih tjedana, u svojim rijetkim istupima, iznosio i stavove koji su bili suprotni onima Vlade. Zagovarao je konzumiranje članka 17. Ustava i ograničavanje građanskih prava dvotrećinskom odlukom Sabora, dok je Plenković sve takve mjere prepustio Stožeru. Usprotivio se Milanović i prijedlogu izmjena Zakona o elektroničkim komunikacijama, kojima je cilj praćenje kretanja ljudi putem mobitela. Plenković je, možda i iz tog razloga, odustao od usvajanje tog dokumenta u parlamentu po hitnom postupku.

Apel bankama
S Pantovčaka je došao i apel bankama da na godinu dana proglase moratorij na plaćanje kredita građana, a Vlada je tu fleksibilnija prema bankarima. No, sve te razlike nisu bile dramatičnog karaktera i nisu imale značajan utjecaj na hrvatsko društvo koncentrirano na epidemiju koronavirusa. Ali, kako zaraza nije u Hrvatskoj poprimila razmjere kao u pojedinim drugim državama i broj novooboljelih stagnira, glavna tema je postao, barem donekle, povratak životu kakav smo donedavno vodili, a što je u nekim članicama Europske unije već na djelu. I to pitanje svih pitanja izazvalo je ozbiljno razilaženje Milanovića i Plenkovića, a ljudi će se opredjeljivati jesu li još uvijek za to da poslovično oprezni epidemiolozi imaju faktično pravo veta ili da političari, konkretno Vlada, preuzmu rizik i odmah pokrenu proces normalizacije. Oko ove će se dvojbe u idućem razdoblju sve vrtjeti u Hrvatskoj, a Milanović i Plenković mogli bi u tom kontekstu prerasti u antipode.
 

PET PRIJEPORA

1. Dok predsjednik Republike inzistira da i formalno sve odluke vezane za epidemiju donosi Vlada, premijer ustrajava da to i dalje bude Stožer
2. Milanović se zalaže za aktiviranje članka 17. Ustava i da Sabor dvotrećinskom većinom donese odluku o ograničavanju građanskih prava u okolnostima epidemije. Plenković tvrdi da je to nepotrebno i da Stožer ima zakonsku osnovu za suspenziju određenih sloboda zajamčenih Ustavom
3. Vlada je poslala u saborsku proceduru prijedlog izmjena Zakona o elektroničkim komunikacijama, temeljem kojih bi se kretanje građana pratilo putem mobitela. Milanović se protivi tom zakonskom rješenju
4. Predsjednik Republike pozvao je banke da proglase jednogodišnji moratorij na plaćanje kredita za građane, bez obračuna kamata. Vlada je s bankarima dogovorila odgodu plaćanja kredita na tri plus tri mjeseca
5. Milanović javno apelira na što je prije moguću normalizaciju svakodnevnog života, Plenkovićev je pristup puno oprezniji