Maturanti neće morati potvrditi znanje suvremene književnosti

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak jučer je ponovo na Facebooku objavila video kojim se obratila maturantima te ih je obavijestila da je uputila pismo Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja u kojem kaže da gradivo drugog polugodišta četvrtog razreda neće biti u ispitima državne mature.
– Drage maturantice i maturanti, svjesna sam izazova i teškoća s kojima se susrećete u posljednjoj etapi vašeg školovanja, vi i vaši nastavnici. Stoga sam poslala pismo Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja u kojem kažem da se gradivo drugog polugodišta 4. razreda za obavezne predmete neće nalaziti u ispitima državne mature. Da ponovimo, ispiti državne mature za obavezne predmete održat će se u vremenu od 8. do 29. lipnja i u tom periodu održat će se i esej iz hrvatskog jezika. Umjesto eseja iz hrvatskog koji je bio predviđen za sredinu svibnja, održat će se online probni esej kako biste vi dobili povratnu informaciju o vašoj spremnosti za taj dio ispita iz Hrvatskoga jezika. Želim vam svima da se dobro pripremite za državnu maturu, a mi ćemo vam i dalje u tom postupku davati punu podršku, poručila je Divjak.
Prema ocjeni predsjednika Sindikata Preporod Željka Stipića, takva se odluka mogla donijeti i prije mjesec dana, čime bi se znatno smanjio stres maturanata izazvan neizvjesnošću oko ispita državne mature, međutim izuzimanje gradiva drugog polugodišta iz ispita također ne predstavlja najbolje rješenje.

Prekinuta muka
– Očito je da ministrica smatra kako je prvo polugodište bilo regularno i ne vidi ništa sporno u tome da zbog štrajka nije odrađeno šest tjedana nastave, i to ključnih tjedana koji nisu bili na početku ili kraju polugodišta. Očito je da smatra kako se sve nadoknadilo, a povratne informacije s terena nisu takve. Ono što je jedino dobro vezano uz ovu odluku je što je prekinuta muka maturanata, ali ipak nitko još uvijek sa sigurnošću ne može reći da će državne mature biti. Ipak dobro je da se zna da će dio gradiva biti izuzet, ističe Stipić.
Za ispite iz hrvatskog jezika, koji on predaje, to će značiti da prvi put maturanti neće morati potvrditi svoje znanje o djelima suvremene književnosti, a što se jezika tiče, neće ih se dobrim dijelom ispitivati leksikologija te povijest jezika 20. stoljeća, jer to je gradivo drugog polugodišta. Dodajući kako u trenutnoj situaciji po pitanju državne mature nema dobrog rješenja, Stipić kaže da će cijela jedna generacija ostati okljaštrena za četvrtinu znanja koje su kroz srednjoškolsko obrazovanje trebali steći.
– To je ono što je ključno u cijeloj toj priči. Kao praktičara zanima me pak koliko nastave trebamo izgubiti da bi školska godina bila neregularna. Prije ovoga mislio sam da je to 20 do 30 posto nastave, a sada vidim da možemo izgubiti i 50 posto nastave i da školska godina i dalje bude regularna, zaključuje Stipić.
Međutim, dok je u Hrvatskoj još uvijek sve pod znakom pitanja što se tiče mature, a i ponovnog početka rada obrazovnih ustanova te se s konkretnim datumom njihovog ponovnog otvaranja ne barata, Europska komisija je jučer objavila dokument u kojem je prikazala utjecaj COVID-19 na zatvaranje obrazovnih sustava u Europi i plan pojedinih zemalja kako da taj sustav vrate barem djelomično u normalu. Velik broj zemalja ili je već otvorio, ili pak zna kada će otvoriti obrazovne ustanove u cijelosti ili djelomično pod određenim uvjetima. Tako je Češka donijela odluku da se osnovne škole mogu otvoriti od 25. svibnja za grupe s najviše 15 učenika i u skladu s odlukom ravnatelja škole. Roditelji imaju i mogućnost zadržavanja djece kod kuće, a prema češkom planu, srednje bi škole mogle otvoriti vrata od 11. svibnja samo za učenike završnih razreda koji trebaju polagati državni ispit.

Različiti pristupi
U Danskoj je pak već s 15. travnja dozvoljeno da se otvore osnovne i više srednje škole za učenike posljednjeg razreda, pod uvjetom da je institucija u stanju ispunjavati smjernice zdravstvenih tijela o socijalnoj distanci i higijeni, dok niže srednje škole ostaju zatvorene do daljnjeg. U Njemačkoj i Švicarskoj situacija se razlikuje od pokrajine do pokrajine, dok Luksemburg planira otvoriti samo srednje škole za učenike završnih godina 4. svibnja, a istog datuma će također samo srednje škole za maturante koje čeka državni ispit otvoriti i Austrija. U Finskoj pak prva tri razreda osnovne škole ostaju otvorena, ali vlada savjetuje roditeljima da, kad god je to moguće, djeca trebaju ostati kod kuće i koristiti učenje na daljinu. Norveška pak planira 27. travnja samo za učenike od 1. do 4. razreda u osnovnom obrazovanju i strukovnom obrazovanju otvoriti škole pod uvjetom da institucija može ispuniti smjernice zdravstvenih tijela o socijalnoj distanci i higijeni. Ostale razine obrazovanja ostat će zatvorene do daljnjeg.
Uz Hrvatsku do daljnjeg sve razine obrazovnog sustava ostaju zatvorene i u Irskoj, Španjolskoj, Velikoj Britaniji, Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Makedoniji, Sloveniji te Republici Srpskoj.
Što se pak visokog obrazovanja tiče, i tu su pojedine zemlje poduzele konkretne poteze pa je tako Češka od 20. travnja dopustila da ustanove visokog obrazovanja mogu djelovati samo za pojedinačna savjetovanja i ispite. Njemačka je također istog datuma dozvolila da djeluju na temelju sporazuma između savezne vlade i pokrajine, a Norveška je najavila da se ustanove visokog obrazovanja otvaraju 27. travnja za studente koji su na završetku studija i kojima je potrebno korištenje opreme na sveučilištu.
 
 

Rigoroznije mjere za vrtiće u EU-u

Kada su u pitanju ustanove predškolskog obrazovanja, većina je zemalja sklona rigoroznijim mjerama pa su tako vrtići u Belgiji zatvoreni do početka svibnja, u Danskoj mogu djelovati od 15. travnja pod uvjetom da je institucija u stanju ispunjavati smjernice zdravstvenih tijela o socijalnom distanciranju i higijeni. U Njemačkoj je situacija različita od pokrajine do pokrajine, dok je Portugal donio odluku da vrtići ostaju zatvoreni do kraja školske godine, a u Norveškoj su vrtići otvoreni 20. travnja pod uvjetom da je institucija u stanju ispunjavati smjernice zdravstvenih tijela o socijalnom distanciranju i higijeni.