TVRTKE IZVISILE Banke bi radije posudile državi, nego poduzećima

Poslovne banke tek uvijek prikupljaju zahtjeve za kredite za likvidnost, preko Finine platforme, a u sklopu Vladine mjere pomoći poduzećima, no kredite još nisu počele odobravati. Poduzetnici s kojima smo razgovarali zahtjev su odavno predali, kao i dokumentaciju, poslovni plan i sve što treba. Neprekidno zovu financijske institucije, svoje poslovne banke i HBOR, koji dakle participira putem garantne sheme, međutim ništa se ne događa – kredita nema. Prebacuje ih se s jednog broja na drugi, imaju osjećaj da se svi izvlače i da ih se izbjegava. Iz HBOR-a navodno neslužbeno dobivaju signale da je problem u poslovnim bankama, a banke prebacuju predmete na svoje sektore za procjenu rizika, koji ih obrađuju po standardnoj, pa čak i pooštrenoj proceduri, umjesto uz uvažavanje činjenice da je situacija hitna. HNB je bankama oslobodio velike količine likvidnosti, reakcija na COVID-19 bila je sveobuhvatna, spuštena je stopa rezerve, povučena su sredstva iz europskih fondova, uskočio je i ECB. Banke, dakle, plivaju u likvidnosti, koja je namijenjena upravo tome da se pomogne gospodarstvu, no odgovor izostaje. Očito se klone rizika, a nije isključeno da se rizika, putem jamstava, čuva i sama država.

Država ima prednost
Država naime dijelom jamči za korona-kredite, a jamstva ulaze u javni dug. Javni dug će sigurno rasti jer i država ima snažnu potrebu za povećanim zaduživanjem u ovoj situaciji, pa ova jamstva za kredite poduzećima percipiraju valjda kao dodatni teret, iako je jasno da se velik dio njih zasigurno neće naplatiti. S obzirom na način na koji su reagirale neke zemlje u okruženju, a čiji su poduzetnici već zasuti ponudama banaka da im se, uz odgodu duga, pomogne i svježim novcem, jasno je da naši sada gube utrku s konkurencijom jer im se ne pruža jednaka razina pomoći. Mnogi se boje da banke zapravo kalkuliraju i čekaju da se krene zaduživati država, jer im je to sigurnije nego da podnesu i dio tereta rizika prema poslovnom sektoru. S obzirom na to da je pogođena potrošnja, proračunske potrebe za novim zaduživanjem bit će ogromne, procjene su i do 70 milijardi kuna. Dakle, banke ne moraju brinuti hoće li, sve da i zaobiđu poduzeća, vjernog i sigurnog klijenta imati, a to je – proračun. Problem je što nigdje u cijelom paketu državnih mjera nema zakonskog okvira kojima bi kreditiranje poduzeća u ovoj situaciji bila obaveza. HNB je očito nemoćan. Na upit HNB-u što kani poduzeti s obzirom da je puno novca ubačeno u bankarski sustav, ali (opet) ne nalazi put do gospodarstva, te mogu li nas, ako dosad možda i jest štogod odobreno, izvijestiti o iznosima, u HNB-u odgovaraju opisujući svoje mjere za povećanje likvidnosti, no bez konkretnih brojki kada su u pitanju i stvarno realizirani krediti. Vezano za ponašanje banaka, vele da je »realizacija određene mjere uređena internim politikama i postupcima svake kreditne institucije«. Drugim riječima, sve ovisi o bankama.

HNB kreira platformu
– HNB je u redovnom kontaktu s kreditnim institucijama kako bi što promptnije dao dodatna tumačenja i smjernice u vezi supervizorskih i regulatornih očekivanja, a sve sa svrhom ublažavanja negativnog učinka na gospodarstvo. Održani su određeni kontakti i s predstavnicima poduzetnika, također s ciljem stjecanja kompletnijeg uvida u trenutačnu situaciju, odnosno međusobnog informiranja. Na osnovi naših aktivnosti možemo konstatirati da su kreditne institucije pripremile niz mjera pomoći svojim klijentima u vezi s podmirivanjem njihovih financijskih obveza te da je većina tih mjera već aktivirana. Organizacijski aspekt obrade zahtjeva i realizacije određene mjere uređen je internim politikama i postupcima svake kreditne institucije. Vjerujemo da je kreditnim institucijama u interesu pridonijeti očuvanju likvidnosti i nastavku održivog poslovanja njihovih klijenata te da mjere pomoći odobravaju sukladno utvrđenim prioritetima, ističu u središnjoj banci. HNB je, navode dalje, stvorio pretpostavke za što brže i učinkovitije djelovanje kreditnih institucija, među ostalim, davanjem tumačenja o načinu poslovanja u uvjetima ograničene slobode kretanja klijenata. Korisno je spomenuti da HNB uspostavlja platformu za prikupljanje podataka o mjerama pomoći pa će javnost o odobrenim mjerama biti obaviještena u primjerenom roku, poručuju iz središnje banke.