Četvrtak, 28. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

15 C°

Proizvodna i kulturološka vrijednost solana

Autor:

21.05.2009. 22:00
Proizvodna i kulturološka vrijednost solana


Kada govorimo o solanama postoje dvije komponente, a to su proizvodna i kulturološka vrijednost solana. Mi u Udruzi solana paralelno radimo i na jednom i na drugom i podupiremo svaku dobru inicijativu i borimo se kako bi i kroz zakonsku regulativu solane dobile ono značenje koje trebaju imati, kaže Fabijanić


Na nedavno održanoj redovnoj izbornoj skupštini Udruge hrvatskih solana po drugi put je za predsjednika izabran Ivo Fabijanić, za tajnika je izabran Damir Maržić iz “Solane Pag”, a za predsjednika Nadzornog odbora Predrag Stulić iz Solane u Ninu.
Tri solane
Kako nas je obavijestio Fabijanić, na skupštini su predstavnici triju domaćih solana u Ninu, Stonu i Pagu  raspravljali o solanama i o programu rada Udruge hrvatskih solana za iduće dvije godine.
– Jedan od prioriteta je zaštita domaće proizvodnje i na tome radimo već nekoliko godina i vjerujem kako će to donijeti konkretne rezultate jer sve države koje imaju solane štite svoju domaću proizvodnju pa bi tako trebalo biti i u Hrvatskoj, rekao je Fabijanić.
Važno je reći kako ove tri solane proizvedu do 25.000 tona soli i podmiruju samo šestinu domaćih potreba, a samo paška solana proizvodi 18.000 do 20.000 tona soli godišnje, što je 80 posto domaće proizvodnje soli. Na policama trgovačkih lanaca u Hrvatskoj sve je više soli iz uvoza, dok domaća morska sol polako gubi utrku s jeftinijom soli iz uvoza.
Hrvatski solari smatraju kako će se ipak drugačije valorizirati i to prije svega kao posebno zaštićena područja, a s ciljem opstanka solana.
“Slani” turizam
Fabijanić navodi kako je u tom smislu već dosta napravljeno, primjerice solana u Ninu već ima zaštitu, solana u Pagu, odnosno bazeni soli imaju status zaštićenog krajobraza, a u tom smjeru se ide i u Ston, no smatramo da se zaštita treba podići na višu razinu, kaže Fabijanić.
Fabijanić je istakao kako Udruga hrvatskih solana podržava inicijativu Udruge iznajmljivača apartmana i soba Grada Paga da se u jednom od skladišta soli u Pagu uredi stalna izložba o solarstvu u Pagu, gospodarskoj grani dugoj preko tisuću godina.
– Kada govorimo o solanama postoje dvije komponente, a to su proizvodna i kulturološka vrijednost solana. Mi u Udruzi solana paralelno radimo i na jednom i na drugom i podupiremo svaku dobru inicijativu i borimo se kako bi i kroz zakonsku regulativu solane dobile ono značenje koje trebaju imati. Dakle, s jedne je strane održavanje proizvodnje i očuvanje radnih mjesta, a s druge strane je očuvanje bazena soli i pogona i korištenje svega toga u turističke svrhe, istaknuo je Fabijanić.


 BIJELO ZLATO




Važno je reći kako se proizvodnja soli na Pagu prvi put spominje 999. godine. U zapisima se spominje kako je u 16. stoljeću Pag imao 1.800 solnih cavedina, odnosno solina kako Pažani nazivaju bazene soli. Ne treba zapostaviti činjenicu da je sol Pagu bila vrijedno bijelo zlato. Zbog izvoza soli u 16. stoljeću Solana Pag izdaje “paški asignat” koji je bio vrijednosni papir za sol, a prema mnogim znanstvenicima radi se o prvom hrvatskom papirnatom novcu. Upravo zato, a Prostornim planom Zadarske županije oko dva milijuna četvornih metara bazena soli Solane Pag dobilo je status područja i lokaliteta osobitih bioloških i krajobraznih vrijednosti bazeni soli postali su zaštićeno područje.