U parku se otvara škola u prirodi

I zato smo osmislili njegovu obnovu i to kao spomenika parkovne arhitekture. U hortikulturnome i u turističko-kulturnom smislu da ga vratimo građanima, da parku vratimo prvotnu ulogu, da to bude mjesto gdje će građani i njihovi posjetitelji, znači i turisti, boraviti u šetnji, u susretima, odmarajući se, govori idejni začetnik ovoga projekta direktor Nasada Hrvoje Grdović
Veliki projekt vraćanja života zadarskome Perivoju Vladimira Nazora, što ga spremaju u komunalnoj tvrtki Nasadi, prve svoje potvrde dobit će već na jesen ove godine. Ovih je dana radi toga održan sastanak sa svim zadarskim osnovnim školama koje bi sudjelovale u jednome od segmenata projekta nazvanog “Zeleni otok”, koji je, kako ističe direktor Nasada Hrvoje Grdović, osmišljen kao početak sustavne obnove ovoga velikog zadarskog parka.
Škole oduševljene
U organizaciji Nasada i Upravnoga odjela za odgoj i školstvo grada Zadra našli su se predstavnici škola Zadarski otoci, Šimuna Kožičića Benje, Šime Budinića, Voštarnice, Bartula Kašića, Stanova, Kruna Krstića i Smiljevca i njima je prezentiran dio toga velikog parkovnog projekta, onaj koji se odnosi na održavanje škole u prirodi. Predstavnici gradskih osnovnih škola oduševili su se idejom i načelno dogovorili da bi i sama realizacija mogla početi već ove jeseni, s početkom nove školske godine. Ukratko, zadarski osnovci bi se, pored boravka u prirodi, dolaskom u park na licu mjesta upoznavali s hortikulturnim vrijednostima ovoga bogatog perivoja i njegovom također bogatom poviješću.
Podsjetimo da je današnji Perivoj Vladimira Nazora podignut između daleke 1888. i 1890. godine kao Park “Blažeković”, a podignuo ga je tadašnji austrijski namjesnik za Dalmaciju Dragutin Blažeković i to na gradskoj utvrdi Forte, podignutoj još u 16. stoljeću, kada je Zadrom vladala Mletačka Republika. Spomenuti austrijski namjesnik je potkraj 19. stoljeća stolovao u Zadru koji je u to vrijeme bio glavni grad Dalmacije. Utvrda Forte je bila zaštita gradu od nasilnih vojski, a inače je bila otok, jer su u to vrijeme oko nje prolazili gradski morski kanali i građani su je nazivali “Zelenim otokom”. U tim povijesnim vremenima ovaj park je obilovao hortikulturom, raznoraznim nasadima, što je privlačilo građane u park. Kad su na vlast došli Talijani, sagradili su staze, obrubili ih kamenom, postavili klupe i rasvjetu, donijeli novih nasada. Naravno, i parku su dali svoje ime, Parco Regina Elena.
Spomenik parkovne kulture
Poslije Drugoga svjetskog rata park je iznova uređen, čak su asfaltirane glavne ceste i dobio je ime Park Vladimira Nazora, a 1968. godine proglašen je spomenikom parkovne kulture. I samo iz ovih podataka se vidi da ovaj zadarski park ima bogatu povijest i da bi bila velika šteta ne obnoviti ga i ne predati ga Zadranima na svakodnevno korištenje. Tim više što i danas u parku na više od 30.000 četvornih metara ima pravo bogatstvo nasada. Tamo ima i više od 12.000 četvornih metara staza i puteva.
Baš o tome se razmišljalo kada je sastavljen projekt “Zeleni otok”.
– I zato smo osmislili njegovu obnovu i to kao spomenika parkovne arhitekture. U hortikulturnome i u turističko-kulturnom smislu da ga vratimo građanima, da parku vratimo prvotnu ulogu, da to bude mjesto gdje će građani i njihovi posjetitelji, znači, i turisti, boraviti u šetnji, u susretima, odmarajući se, govori idejni začetnik ovoga projekta direktor Nasada Hrvoje Grdović. On tvrdi da je velika šteta za grad što je zbog dugogodišnje zapuštenosti i degradacije ovaj prirodni i kulturni zadarski spomenik u cijelosti izgubio svoju izvornu sliku gradskoga perivoja. Eto, zato su sada osmišljene brojne aktivnosti, brojni sadržaji koji bi parku vratili život, a istodobno građanima park. Jedan od njih je i škola u prirodi koja bi u Perivoju Vladimira Nazora trebala zaživjeti ove jeseni.