Zadarska županija na dnu ljestvice po udjelu žena u vlasti

Kad se zbroje članovi svih gradskih i općinskih vijeća te Županijske skupštine, udio vijećnica u ukupnom broju članova predstavničkih tijela je 9,7 posto, što je za trećinu manje od državnog prosjeka
Zadarska županija ima najniži postotak izabranih žena u predstavničkim tijelima. Naime, kad se zbroje članovi svih gradskih i općinskih vijeća te Županijske skupštine, udio vijećnica u ukupnom broju članova predstavničkih tijela je 9,7 posto, što je za trećinu manje od državnog prosjeka. Ovaj, za Zadarsku županiju porazni podatak iznesen je u analizi zastupljenosti spolova u predstavničkim tijelima i tijelima izvršne vlasti nakon lokalnih izbora 2009. koja je dio Izvješća pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2009. godinu. Izvješće će se pred saborskim zastupnicima naći do kraja sjednice koja je u tijeku, a Ured pravobraniteljice za ravnopravnost spolova analizirao je i zastupljenost žena na kandidacijskim listama. Ova je analiza pokazala kako žene čine tek oko četvrtinu ukupno kandidiranih osoba, što znači da je zakonska 40 postotna zastupljenost žena na listama u praksi – prepolovljena.
Analiza Ureda pravobraniteljice za ravnopravnost spolova pokazala je kako žene čine tek 15.5 posto članova predstavničkih tijela. Iako nizak, ovaj postotak ipak predstavlja povećanje udjela žena u predstavničkim tijelima u odnosu na izbore 2005. godine, kada je udio izabranih žena iznosio 10,7 posto.
U vijećima i skupštinama koje ukupno broje 8.477 članova nalazi se 1.312 žena. Pri tom je najveći udio izabranih žena u Gradskoj skupštini Grada Zagreba gdje žene čine 37, 3 posto, a najmanji u Zadarskoj županiji gdje žene čine 9,7 posto ukupnog vijećničkog „korpusa”. Od ukupno 47.503 kandidata, žena je bilo 11.593, što znači kako je ukupan udio kandidiranih žena na svim listama koje su se pojavile na lanjskim izborima za vijeća i skupštine bio daleko ispod 40 posto propisanih Zakonom o ravnopravnosti spolova i iznosio je 24,4 posto. Udio žena među prvih deset osoba na listama bio je još manji i iznosio je 22 posto. Točnije, među 30.050 osoba koje su se našle unutar prvih deset mjesta na listama žena je bilo 6.598. Od ukupno 3.027 lista, na njih 249 ili 8,2 posto nije bilo niti jedne kandidatkinje, dok na samo 3 liste (0,1 posto) nije bilo niti jednog muškarca.
– Prema ovim podacima, žene su znatno manje zastupljene na listama u odnosu na muškarce, a osim toga imaju i lošije pozicije na samim listama, utvrdila je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Gordana Sobol u svom izvješću.
Neposredni izbori u korist muškaraca
Kada su u pitanju predsjedničke funkcije vijeća i skupština, žene su na izborima „zauzele” samo 4,9 posto takvih mjesta, a na ova je mjesta ukupno bilo kandidirano 9,6 posto žena. Od ukupno 2.295 lista koje su prešle prag, samo ih je 190 na čelu imalo ženu, što znači da je udio izabranih lista s nositeljicom 8,3 posto, a ukupno je samo 9,1 posto lista uopće i imalo nositeljicu.
Analiza županijskih skupština pokazala je kako je najviše lista s nositeljicama izabrano u Županijsku skupštinu Sisačko-moslavačke županije (66,7 posto), a u čak 15 županija, među kojima je i Zadarska, niti jedna lista sa ženom na čelu nije izabrana. Uz to je udio žena u općinskim vijećima na području Zadarske županije upola manji od ionako niskog državnog prosjeka koji iznosi 12,2 posto. Zadarska županija je s ukupnim udjelom žena u općinskim vijećima, koji iznosi 5,6 posto, na samom dnu ljestvice. Usporedbe radi, najviše žena je za članice općinskih vijeća izabrano u Primorsko-goranskoj županiji gdje taj udio iznosi 20,8 posto.
Neposredno biranje župana ili županica, gradonačelnika ili gradonačelnica i načelnika ili načelnica nije bitno utjecalo na zastupljenost žena na ovim pozicijama, utvrdila je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Gordana Sobol. Usporedba podataka pokazuje kako se udio žena na ovim pozicijama nakon provođenja neposrednih izbora čak i smanjio; u odnosu na jednu izabranu županicu 2009., 2005. izabrane su bile dvije, u odnosu na 9,9 posto izabranih gradonačelnica 2005., 2009. ih je 4,8 posto, a malo se povećao jedino udio izabranih općinskih načelnica – s 3,4 posto 2005. na 4,9 posto prošle godine.
Između 576 izabranih nositelja izvršne vlasti u županijama, gradovima i općinama, samo je 28 žena što iznosi 4,9 posto. Od ukupno 1.993 osobe kandidirane za funkcije župana, gradonačelnika i općinskog načelnika, bilo je svega 191 žena ili 9,6 posto, a pri tom se u 16 županija, uključujući i Zadarsku, niti jedna žena nije kandidirala za županicu. U konačnici županica je izabrana samo u jednoj županiji – Sisačko-moslavačkoj, a ova županija, kad se tome dodaju i rezultati u gradovima i općinama, prednjači i u udjelu žena izabranih na funkcije nositelja izvršne vlasti – s 15 posto.
Zadarska županija, međutim, zajedno s Koprivničko-križevačkom spada u županije u kojima je kandidatkinja za zamjenicu župana bilo daleko iznad državnog prosjeka koji iznosi 20 posto. U ove dvije županije 50 posto kandidata za mjesto zamjenika župana bile su – kandidatkinje.
Najviše izabranih gradonačelnica je Šibensko-kninskoj županiji (40,0 posto), dok u Zadarskoj županiji te u još 15 županija, nema niti jedne gradonačelnice. Na svega 4,8 posto svih gradonačelničkih i 4,9 posto načelničkih funkcija nalazimo žene.
Najmanje žena u općinama Zadarske županije
Usporedba broja, ali i položaja žena na kandidacijskim listama na lokalnim izborima 2009. pokazala je da žena najbolje stoje na listama za gradska vijeća. Za gradska vijeća kandidiralo se 29 posto žena, za županijske skupštine 26,6 posto, a za općinska vijeća 20,7 posto. Pri tom je na listama za gradska vijeća među prvih deset osoba bilo 27 posto žena, na onima za županijske skupštine 20,4 posto te na listama za općinska vijeća 19,9 posto. Žene su u 11,7 posto slučajeva bile nositeljice lista za gradska vijeća, dok su to bile u 7,3 posto slučajeva na listama za županijske skupštine te u 8,1 posto slučajeva na listama za općinska vijeća.
– Iako se na svim kandidacijskim listama vidi napredak u odnosu na 2005. godinu, svi navedeni podaci ukazuju da prilikom sastavljanja lista predlagatelji još uvijek nisu vodili dovoljno računa o ravnomjernoj zastupljenosti žena i muškaraca na listama, utvrdila je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova u svom izvješću napominjući kako je ipak došlo do povećanja zastupljenosti žena u predstavničkim tijelima, jer se udio žena na listama povećao se s 19,0 posto na 24,4 posto, udio žena među prvih deset osoba na listama s 16,4 posto na 22 posto te udio nositeljica lista sa 6,8 posto na 9,1 posto.
Žene su nosile samo 275 ili 9,1 posto od ukupno 3.027 lista.
– Osim što općenito na listama ima znatno manje žena, njihov udio još više opada kad se uzmu u obzir samo važnije funkcije kao što je nositeljica liste, utvrdila je pravobraniteljica u analizi iz koje proizlazi i kako je zastupljenost žena po kandidacijskim listama najbolja u slučaju Gradske skupštine Grada Zagreba gdje se žene činile 36,6 posto od ukupnog broja kandidata, a najlošija u Skupštini Zadarske županije gdje je udio kandidatkinja bio dvostruko manji, to jest 18,3 posto. S postotkom od 16,8 posto, Zadarska županija najlošija je u kod usporedbe broja žena među prvih deset kandidata. Pri tom je, kad su u pitanju županijske skupštine, Zadarska županije jedna od 14 u kojima se na mjestu nositeljice liste nije našla niti jedna žena.