Dvori na Dvorini

S radovima koje trenutačno izvodimo nastojimo utvrditi arhitekturu posjeda, kako je izgledao te izvršiti moguću rekonstrukciju građevine. Pronašli smo temelje stupova koji su nosili katnu konstrukciju. Središnji prostor je bio otvoren, pojašnjava Zorić

Na području lokaliteta Dvorina, znanog pod nazivom Kućare, nedavno je nastavljeno arheološko zaštitno iskopavanje na čelu s voditeljicom arheologinjom prof. Ivom Zorić iz biogradskog Zavičajnog muzeja.
Kako je kazao mr. sc. Filip Đinđić iz Konzervatorskog odjela u Zadru, poznato je da se radi o ostatku posjeda koji su podignuli benediktinci u srednjem vijeku.
– Benediktinci su podigli crkvu sv. Roka, a na ovom mjestu su imali posjed. U koju je svrhu podignut i čemu je služio, za sada ne možemo točno utvrditi. Uglavnom, provalom Turaka krajem 15. stoljeća dio kompleksa se utvrđuje u obrambene svrhe, kazuje Đinđić. Kad su Turci zauzeli posjed, nadogradili su ga s dvije kule kao stražarnice.
– U spisima se spominje da je građevina imala funkciju carinarnice zbog blizine mletačko-turske granice, dodaje Đinđić.
Radovi na Dvorini počeli su 2005. godine. Naime, na tom je mjestu postojalo divlje odlagalište koje je najprije očišćeno od gustog raslinja i smeća. Godine 2007. započela su prva arheološka zaštitna istraživanja unutar građevine uz pročelni zid. Nakon tri godine nastavljeni su radovi u južnom sektoru građevine vjerojatno stambenog dijela. Prošle godine odrađeni su radovi i u istočnom stambenom dijelu.
– S radovima koje trenutačno izvodimo nastojimo utvrditi arhitekturu posjeda, kako je izgledao te izvršiti moguću rekonstrukciju građevine. Pronašli smo temelje stupova koji su nosili katnu konstrukciju. Središnji prostor je bio otvoren, pojašnjava Zorić.
Sudeći prema nalazima keramike i stakla, može se zaključiti da je posjed postojao tijekom 14. i 16. stoljeća. Je li postojao prije, morat će se utvrditi konkretnim nalazima i analizom nakon istraživanja (u literaturi “Dvorine” ili “Rogovšćicu” spominju i 11. stoljeću).
– Među nalazima ima dosta ulomaka glazirane keramike tzv. majolike karakteristične za kasni srednji i novi vijek. Riječ je o luksuznoj keramici. Nešto manje je nađena grublja, rustična kuhinjska keramika. Pronađen je i fragment staklene posude. Na ovom su lokalitetu, također, pronađena dva ukopana objekta (jame) kruškolikog oblika. Pretpostavljamo da su to bili spremnici za hranu. Možemo reći da su imali funkciju današnjih hladnjaka, kazuje Zorić, dodajući da je na ovom području stanovništvo na svojim imanjima pronašlo slične jame.