Sve podređeno turistima

Slika korisnika admin
Vedran SITNICA
Od 2011. do 2015. godine broj kreveta na Poluotoku je sa 90 porastao na nevjerojatnih 1.100

Tihomir Jukić, profesor na Katedri za urbanizam, prostorno  planiranje i pejzažnu arhitekturu u izlaganju na Destinacijskom forumu  dotakao se onoga što velik broj mladih obitelji bez vlastite nekretnine u  Zadru, već dobro zna.

Cijene najma koje su se vinule u nebo, premašujući one zagrebačke  sada već dvostruko, seobe pred ljetne mjesece jer se stambene jedinice  masovno iznajmljuju kao apartmani, podstanarska je strana priče o kojoj nitko ne govori.

Poluotok novi Dubrovnik

Lokacija Voštarnica - mjesečna najamnina za jednosobni stan od 37  metara četvornih iznosi nevjerojatnih četiri i pol tisuće kuna. Cijene  većih, luksuznijih stanova na TIZ-u ili pak na Maloj pošti, kreću se od sedam do osam i pol tisuća kuna mjesečno. Cijena je to koju si malo tko  može priuštiti.

Ukoliko se i uspije naći prizemnija cijena, usklađenija s plaćama lokalnih stanovnika, oko dvije do dvije i pol tisuće kuna, uvjet je redovito isti -  najam je moguć od 1. listopada do 1. srpnja. Takve opcije povoljne su za  studente Sveučilišta u Zadru koji tijekom ljetnih mjeseci odlaze svojim  obiteljima u druge gradove, no one mlade radne obitelji koje predstavljaju okosnicu zadarskog gospodarstva ostavljene su na milost i nemilost posljedicama zadarske sveprisutne apartmanizacije.

I dok Jukić upozorava na to kako bi zadarski Poluotok mogao postati  novi Dubrovnik, u sjeni toga upozorenja mlade obitelji koje ne mogu  plaćati ovako skupe najmove odlaze u potragu za mjestima gdje je postanarski život jeftiniji.

Cijena najma dvosobnog stana u Puli u širem centru iznosi tisuću i pol  kuna. Istra, kao da je uspjela izbjeći udarac masovnog turizma, ne kompromitirajući život lokalnih stanovnika nauštrb te grane gospodarstva.  Naprotiv, dobrim primjerima su se pokazale one prakse u kojima je turizam grana koja se naslanja na druge elemente društenog života, umjesto  da ih silovito oblikuje.

A koliko je silovita apartmanizacija u Zadru uzela maha govori i podatak koji je iznio Jukić - od 2011. do 2015. godine broj kreveta na Poluotoku je sa 90 porastao na nevjerojatnih 1.100. No, to nije sve. Privatni  smještaj se iznajmljuje u turističke svrhe i u drugim djelovima grada. Letimičan pogled na tražilice servisa kao što su Booking i Airbnb otkrivaju  apartmane na Novom Bokanjcu, Pločama, Dračevcu pa i u Crnom.

Zadru prijeti depopulacija

Istraživanja su pokazala da Zadar sve više postaje mjesto turističkog  dolaska mladih ljudi. Jukić kazuje kako bi u brendiranju bilo zanimljivo  vidjeti rezultate ankete što ih to više privlači u Zadar, Sv. Donat ili Morske  orgulje.

- Nije samo pitanje je li im važno vidjeti Donat ili Orgulje, nego koliko  im je važno osjetiti i svakodnevicu. I to onu svakodnevicu koju turistički  romantiziramo, često i do granice redikuloznih stereotipa o Mediteranu  koji je nekad bio, a koji se u našim brošurama i prikazima svodi na uljuljkanu ruralnu (otočnu i priobalnu) fatamorganu, smatra sociolog  Krešimir Krolo. 

A ukoliko se i pokaže da su im znamenitosti bitne, a ovo drugo i ne  previše, ne smije se dopustiti, kako je ispravno dijagnosticirano, da zavlada koncept transformacije u kulise, dodaje Krolo.

- Tu je problem koji je turistički, ali znatno važniji je problem koji ide  izvan turističkih gabarita, a vezan je za opstojnost urbane dinamike i  razvoja. Kako misli funkcionirati jedna urbana sredina u kojoj su cijene  najamnina daleko iznad prosječnih primanja potrebnih za izdvajanje  plaćanja mjesečne rente? Uključimo li u cijene najamnina i smanjene  mogućnosti cjelogodišnjeg boravka u stanu pa onda još uz to i ostale parametre kvalitete života (mogućnost zaposlenja, kulturna ponuda, itd.),  Zadru bi se mogla dogoditi depopulacija, posebno onih društvenih grupa i pojedinaca koji se smatraju generatorom razvojnih (gospodarskih,  kulturnih, socijalnih) potencijala, ističe Krolo.

Da su već po tom pitanju primjetni trendovi koji su povezani s gore  navedenim analizama, govori i istraživanje koje su proveli Ivan Puzek i  Željka Tonković sa zadarskog  Odjela za sociologiju, a gdje se navodi kako  je Poluotok u zadnjih pet godina ostao bez više od dvadeset posto stanovništva. Tu je i istraživanje Svena Marcelića, Željke Tonković i Krešimira Krole o kulturnim potrebama mladih u Zadru iz 2014. Prema tim podacima jasno se vidi tendencija trajnog odlaska iz grada mladih nezadovoljnih dosadašnjim kulturnim razvojem i kulturnom politikom.

- Ne donese li se neka vrsta akcijskog plana koji će staviti pod kontrolu  takvo bujanje, posljedice bi mogle biti teške za razvojne kapacitete grada, upozorio je Krolo.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno