U 88. godini života preminuo je prof. dr. sc. Ante Kalogjera

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika mkvanja
IN MEMORIAM
Autor: 
Svojim prelaskom na novoosnovani Odsjek za geografiju na Filozofskom fakultetu u Zadru, u svojih posljednjih 7 godina aktivnog staža, značajno je pridonio početku rada i afirmaciji tog Odsjeka, njegovu prerastanju u Odjel za geografiju Sveučilišta u Zadru i razvoju geografije u Hrvatskoj
Zadarski list/Arhiva
Prof. dr. sc. Ante Kalogjera, bio je umirovljeni djelatnik Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru

Dana 20. svibnja 2020. u 88. godini, blago se u njegovu stanu u Šibeniku ugasio život prof. dr. sc. Ante Kalogjere, vrsnoga sveučilišnog profesora i znanstvenika, geografa, metodičara, prostornog planera, umirovljenog djelatnika Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru i člana Hrvatskoga geografskog društva u Zadru. Umirovljen istekom mjeseca rujna 2001. godine još je nekoliko godina aktivno surađivao u geografskom radu.
Rođen je 30. kolovoza 1931. u Korčuli na istoimenom otoku, gdje je završio osnovnu i započeo srednju školu, ali je za vrijeme ratne okupacije 1943. i 1944., školovanje bilo prekinuto. Poslije završetka dva razreda srednje škole u Korčuli, koncem 1946. preselio se u Zagreb kod rodbine jer ga, uz još troje djece, otac nije mogao uzdržavati. Završio je gimnaziju 1952. godine i upisao se na Prirodoslovno-matematički fakultet, na studij geografije, gdje je kao izvrstan student bio demonstrator i počeo objavljivati radove u stručnim publikacijama. Odmah je postao i aktivni član Hrvatskoga geografskog društva, pa je 2017. zaokružio šezdesetpet godina članstva u toj strukovnoj udruzi. Godine 1957. diplomirao je u klasi akademika Josipa Roglića na temi Evolucija reljefa otoka Korčule, opredijelivši se time za osnovno usmjerenje u fizičkoj geografiji, iako je u kasnijem radu sveobuhvatno proučavao geografsku stvarnost pojedinih dijelova Hrvatske.

Afirmacija geografske struke

Premda mu je bilo ponuđeno mjesto asistenta na Geografskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, zbog obiteljskih razloga preselio se u Split, zaposlivši se u tadašnjem Urbanističkom birou gdje je obavljao poslove geografa analitičara do odlaska na odsluženje vojnog roka. U tom je razdoblju izradio više stručnih radova za potrebe prostorno-planskih dokumenata, davši time doprinos afirmaciji geografske struke u planiranju prostora. Povratkom iz vojske predavao je zemljopis na Učiteljskoj školi u Šibeniku i predmet Regionalna geografija na Višoj pedagoškoj školi Split – Centar Šibenik, položio stručni ispit te započeo objavljivati u znanstvenim publikacijama (Stanovništvo i gospodarstvo otoka Prvića, Geografski glasnik, 1959.).
Na Pedagoškoj akademiji u Šibeniku djelovao je od 1962. godine, najprije kao predavač, a od 1965. u zvanju profesora više škole. Doktorsku disertaciju pod naslovom Otok Korčula – regionalna studija uspješno obranio (pod mentorstvom akademika J. Roglića) na Geografskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u veljači 1964. Poslije dvije godine prešao je na Pedagošku akademiju u Splitu na kojoj je predavao kolegije Fizička geografija, Regionalna geografija Svijeta, Stanovništvo i Metodika nastave geografije te vodio stručnu geografsku praksu studenata. U to vrijeme surađivao je i na znanstvenom projektu Procesi geografskog zoniranja u primorju s temama Otok Korčula i Kninsko-drniška zagora (voditelj: J. Roglić, 1962. – 1966.).
Na natječaju talijanske vlade 1970. dobio je stipendiju za specijalizaciju u Italiji, gdje je boravio godinu dana na više znanstvenih ustanova (Istituto per urbanistica Roma i dr.) i upoznao složenu geografsku problematiku te zemlje. Koristeći iskustva geografa-planera, unaprijedio je prostorno-planerska motrišta geografskog izučavanja na primjerima talijanskih regija i gradova.

Znanstvena djelatnost u Splitu i Zadru

Više godina surađivao je s hrvatskim urbanističkim ustanovama (Urbanistički zavod Dalmacije Split, Zavod za urbanizam općine Šibenik, Plan Šibenik i dr.). Više godina predavao je predmet Geografski aspekti revitalizacije građevinskog naslijeđa kao vanjski suradnik na poslijediplomskom studiju »Zaštita i revitalizacija građevinskog naslijeđa« na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Godine 1972. izabran je u zvanje docenta na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu te je, uz rad na Pedagoškoj akademiji u Splitu, preuzeo i geografske kolegije na Ekonomskom fakultetu u Splitu i ekonomskim studijima u Dubrovniku (premda je to bilo veliko opterećenje, ta predavanja održavao je do 1974. zbog nedostatka odgovarajućeg kadra u zemlji). Studij geografije na PA u Splitu ukinut je 1976., ali je predavanja održavao do 1978. Integracijom PA u Splitu u Filozofski fakultet u Zadru vodio je predmet Geografija turizma na studiju turizma u Zadru, kao i predmet Metodika nastave prirode i društva na studiju razredne nastave. Bio je uključen i u poslijediplomski studij »Pomorstvo istočne obale Jadrana« na Filozofskom fakultetu u Zadru kao mentor (dva doktoranda), ispitivač i član povjerenstava. Godine 1982. izabran je za direktora RO Filozofski fakultet u Zadru i tu funkciju obnašao je do 1985. Istodobno je surađivao na znanstvenom projektu Morfološko izučavanje Jadranskog bazena s temom Prostor srednjeg Jadrana Šibenik – Lastovo (1972. – 1975., voditelj J. Roglić).
U zvanje izvanrednog profesora izabran je na Filozofskom fakultetu u Zadru 1983. godine. Godine 1985. prešao je na novootvoreni Prirodoslovno-matematički fakultet u Splitu, gdje je predavao geografske predmete Metodiku nastave geografije i Osnove geografije. Godine 1988. na Geografskom odsjeku PMF-a u Zagrebu stekao je zvanje redovitog profesora (prvi izbor). Istodobno je sudjelovao u znanstvenom projektu Znanstvene osnove dugoročnog društveno-ekonomskog razvoja Dalmacije do 2000. godine s temom Prirodne karakteristike i obilježja Dalmacije pri Ekonomskom institutu u Splitu. Kasnije je bio voditelj multidisciplinarnog projekta Split 1880. – 1941. (1991. – 1996.) i nositelj teme Demografske karakteristike splitske regije.

Na Odsjeku za geografiju

Osnivanjem Odsjeka za geografiju na Filozofskom fakultetu u Zadru vratio se 1994. u stalni radni odnos na toj ustanovi gdje je ostao do umirovljenja. Vodio je kolegije Fizička geografija (Geomorfologija, Klimatologija, Hidrogeografija) i Osnove kartografije. Godine 1999., stekao je zvanje redovitog profesora u trajnom zvanju. Postupno je do umirovljenja prepuštao dio nastave mlađim suradnicima asistentima, ali se angažirao na poslijediplomskom studiju »Povijest jadranskog pomorstva« na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zadru (od 2000.; voditelj M. Kozličić), a od 2002. na PDS »Geografske osnove litoralizacije Hrvatske« na Odsjeku za geografiju/zemljopis Filozofskog fakulteta u Zadru (od 2003. Odjel za geografiju Sveučilišta u Zadru) i vodio predmet Geomorfološka obilježja Jadrana i primorskog krša Hrvatske. Od 1996. do 2006. surađivao je na znanstveno-istraživačkom projektu Geografske osnove razvoja malih hrvatskih otoka i potom, 2006. – 2014. te na projektu Geografske osnove razvoja litoralnih regija Hrvatske (voditelj D. Magaš). Od 1996. do 2013. bio je član uredništva (1999. – 2000. i pomoćnik glavnog urednika) znanstvenog časopisa Geoadria. Zahvalnicu za uspješan rad i unaprjeđenje geografske struke 1996. godine, te priznanje Federik Bartolačić Grisogono za unaprjeđenje geografije kao znanosti dobio je 2002. od Hrvatskoga geografskog društva Zadar, čiji je član bio od 1995.

Preko 70 znanstvenih i stručnih radova

U svom dugogodišnjem plodnom nastavničkom i znanstveno-istraživačkom radu prof. dr. sc. A. Kalogjera objavio je preko 70 znanstvenih i stručnih radova, vodio oko 80 diplomskih radova, bio član brojnih organizacijskih i počasnih odbora kongresa i znanstvenih skupova te sudjelovao s referatima na više međunarodnih i domaćih znanstvenih skupova. Od 1994. do 1999. bio je predsjednik Povjerenstva za polaganje stručnog ispita za zvanje nastavnika i profesora geografije te učitelja za predmet Priroda i društvo, a od 1999. do 2003. član Matičnog odbora za područje prirodnih znanosti – polje geoznanosti. Uz znanstveno-nastavni rad, aktivno se od mladosti bavio filatelijom prikupivši jednu od najbogatijih zbirki poštanskih maraka s prikazima brodova u Hrvatskoj.
Svojim prinosima surađivao je, osim u ustanovama u kojima je bio zaposlen, i u Geografskom institutu Sveučilišta u Zagrebu, Ekonomskom institutu u Splitu, Urbanističkom zavodu Dalmacije u Splitu, Zavodu za urbanizam općine Šibenik, Leksikografskom zavodu »Miroslav Krleža«, Grupi UN-a za projekt Gornji i Južni Jadran, Savjetu za naučni rad SR Hrvatske, Školskoj knjizi Zagreb, HAZU, Mediterrannean Action Plan Split itd.
Znanstvene i stručne radove objavljivao je u publikacijama i časopisima: Hrvatski geografski glasnik (Zagreb), Geographica Iugoslavica (Ljubljana), Abruzzo (Roma), Radovi geografskog instituta Sveučilišta u Zagrebu, Radovi Pedagoške akademije Split, Geoadria (Zadar), Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, Geografski horizont (Zagreb), Zemlja i ljudi (Beograd), te zbornicima: Zbornik otoka Korčule, Pašmanski zbornik, Benkovački zbornik, Rapski zbornik, Rogoznički zbornik i dr.

Doprinos razvoju geografije u Hrvatskoj

Autor je nekoliko srednjoškolskih udžbenika kao i poglavlja u knjigama (Geografija SR Hrvatske i dr.). Recenzirao je više znanstvenih i stručnih radova, udžbenika i studija. U hrvatskoj geografskoj praksi u drugoj polovici 20. i u osvit 21. stoljeća ostat će u sjećanju kao marljiv i ustrajan pedagog, vrstan metodičar, strog i pravedan nastavnik i neumoran istraživač i znanstvenik. Svojim prelaskom na novoosnovani Odsjek za geografiju na Filozofskom fakultetu u Zadru, u svojih posljednjih 7 godina aktivnog staža, značajno je pridonio početku rada i afirmaciji tog Odsjeka, njegovu prerastanju u Odjel za geografiju Sveučilišta u Zadru i razvoju geografije u Hrvatskoj. Ostavivši iza sebe mlade suradnike, omogućio je kvalitetno odvijanje nastave Fizičke geografije i Kartografije na zadarskom studiju geografije. Nakon umirovljenja ostao je i dalje vanjski suradnik i na obnovljenom Sveučilištu u Zadru sve do akademske godine 2005./06. kao mentor i nositelj pojedinih kolegija na Odjelu za geografiju i predavač na poslijediplomskim studijima.

 

Na Filozofskom fakultetu u Zadru

Osnivanjem Odsjeka za geografiju na Filozofskom fakultetu u Zadru vratio se 1994. u stalni radni odnos na toj ustanovi gdje je ostao do umirovljenja. Vodio je kolegije Fizička geografija (Geomorfologija, Klimatologija, Hidrogeografija) i Osnove kartografije. Godine 1999., stekao je zvanje redovitog profesora u trajnom zvanju. Postupno je do umirovljenja prepuštao dio nastave mlađim suradnicima asistentima, ali se angažirao na poslijediplomskom studiju »Povijest jadranskog pomorstva« na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zadru (od 2000.; voditelj M. Kozličić), a od 2002. na PDS »Geografske osnove litoralizacije Hrvatske« na Odsjeku za geografiju/zemljopis Filozofskog fakulteta u Zadru (od 2003. Odjel za geografiju Sveučilišta u Zadru) i vodio predmet Geomorfološka obilježja Jadrana i primorskog krša Hrvatske. Od 1996. do 2006. surađivao je na znanstveno-istraživačkom projektu Geografske osnove razvoja malih hrvatskih otoka i potom, 2006. – 2014. te na projektu Geografske osnove razvoja litoralnih regija Hrvatske (voditelj D. Magaš). Od 1996. do 2013. bio je član uredništva (1999. – 2000. i pomoćnik glavnog urednika) znanstvenog časopisa Geoadria.

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 5 (2 glasova)