Nije isključeno da budem kandidat za predsjednika HSLS-a

Mi moramo imati kvalitetu, pokriti predsjednika stranke, predsjednika Središnjeg vijeća i četiri potpredsjednika, pokriti regije, naročito vodeći računa o tome gdje imamo kvalitetne ljude, odnosno dobre rezultate. O tome ovisi tko će biti predsjednik, odnosno kandidat za predsjednika
Vi možete imati u ukupnoj masi birača 6 ili 7 posto, a da imate samo dva saborska zastupnika, a drukčijim modelom biste imali osam do devet, ali uvijek jači prilagođavaju izborni zakon prema sebi te prema sebi kroje izborne jedince. Pitanje je koliko mi sada imamo snage to promijeniti
S potpredsjednikom HSLS-a, predsjednikom ŽO HSLS-a Zadarske županije i zamjenikom župana Stankom Zrilićem, razgovaramo nakon objave predsjednice stranke Đurđe Adlešić o odlasku s ove funkcije i najave unutarstranačkih izbora za studeni.
* Najavljujući odlazak, Đurđa Adlešić je kazala kako je vrijeme za nove ljude u HSLS-u koji će pripremiti stranku za sljedeće parlamentarne izbore. Je li riječ o potrazi za novim liderom stranke, koji bi se trebao pokušati suprotstaviti bipolarizaciji političke scene o kojoj ste i vi govorili prilikom vaše kandidature na prošlim parlamentarnim izborima?
– Tu imate dvije stvari. Đurđa Adlešić je zadnjih 15, 16 godina vozila 300 na sat. Rijetko koja osoba u hrvatskoj politici se toliko trošila i podmetala svoja leđa. Svi koji se bavimo politikom znamo da politika troši čovjeka kao sapun. Nakon operacije koju je imala, u razgovoru s njom sam shvatio njezin čin i osobno sam joj dao potporu da se s te prve pozicije operativca povuče. Kada ste na čelu stranke imate obvezu doći i u najmanje mjesto gdje imate ogranak pa bio povod proslava, godišnjica stranke ili drugi događaj, što je fizički užasno teško. Đurđa je odlučila tu prvu poziciju prepustiti nekom novom i tu njezinu želju trebamo uvažavati. Ona je imala tempo iz aviona u auto, iz auta u avion, u Hrvatskoj i u inozemstvu, osobito nakon što je postala potpredsjednica Vlade.
* Kandidaturu je već najavio Darinko Kosor, a kao mogući kandidati za predsjednika stranke spominju se i Ivan Čehok i kutinski gradonačelnik Davor Žemagč. Hoćete li se i vi kandidirati?
– Nama je s jedne strane važno iznjedriti osobu koja nakon Đurđe može preuzeti tu palicu, i s druge, na okupu zadržati tim od petnaestak ljudi koji zadnjih osam godina vode stranku. Tu su i Čehok, i Đurđa, i Dražen Breglec, i moja malenkost, državni tajnik Želimir Janjić, Hrvoje Vojković, i čitava plejada krasnih ljudi. Važno je reći se da povlačenjem s prve pozicije Đurđa ne povlači iz politike. Naprotiv, imamo koncept da Đurđa bude druga strana osovine, da bude predsjednica Središnjeg vijeća gdje ne bi morala operativno, što mora kao predsjednica stranke, odlaziti do svake općine, svakog mjesta. Novi predsjednik stanke i Đurđa, kao predsjednica Središnjeg vijeća, plus ta ekipa ostalih, bili bi nova osovina stranke i mislim da to može biti jedan sjajan tim.
Novo vrijeme – novi junaci
* Razmišljate li o kandidaturi?
– Mislim da je još prerano. Mi se moramo u okviru stranke konzultirati. U ponedjeljak smo imali sastanak u vrhu stranke od nekoliko sati, pa smo i u službenom dijelu, i u nevezanom kasnije, razgovarali o svim mogućim detaljima. Mi moramo imati kvalitetu, pokriti predsjednika stranke, predsjednika Središnjeg vijeća i četiri potpredsjednika, pokriti regije, naročito vodeći računa o tome gdje imamo kvalitetne ljude, odnosno dobre rezultate. O tome ovisi tko će biti predsjednik, odnosno kandidat za predsjednika. Naravno, svatko ima demokratsko pravo kandidirati se. U tom kontekstu nije isključeno da i moja malenkost bude kandidat, ali samo u širem kontekstu vizije o tome kako će dalje ići HSLS.
* Želite kazati kako ćete se, ako i ne budete kandidat za predsjednika, kandidirati za jednu od ključnih funkcija koje spominjete?
– Definitivno. Bez lažne skromnosti, ja sam tu 19 godina, i od ’95 na dalje bio sam u samom vrhu stranke s Budišom, Gotovcem, Čehokom i Đurđom najbliži suradnik.
* Budući da Đurđa Adlešić spominje potrebu na novim ljudima na čelu stranke, znači li to da HSLS zapravo traži osobu u rangu karizmatika Budiše ili Gotovca, koji bi trebali ojačati poziciju HSLS-a, izvući stranku iz limba bipolarizacije političke scene?
– Ovo je novo vrijeme. Svako vrijeme stvara svoje junake. Vrijeme ’89., ’90. i ’91. je tražilo ljude koji su robijali za Hrvatsku i sanjali nove vizije. Imali smo rat i poraće i kako je vrijeme prolazilo, dolazio je novi tip političara, ljudi koji su spremni rješavati dnevne probleme, od zapošljavanja, infrastrukture, kulturnih potreba građana, imati viziju razvoja civilnog društva, svega što možemo nazvati normalnim tekovinama europske demokracije. Genscher je rekao da moramo težiti društvu u kojem građanin i ne zna tko mu je ministar, ali mora znati tko mu je gradonačelnik, načelnik, župan, jer mu on rješava one životne stvari, zapošljavanje, parkove, ulice, igrališta.
Medijski bezobrazluk
* Budući da je HSLS prije 9 godina imao 23, a danas 3 saborska zastupnika, smatrate li da javnost ne prepoznaje tu tipologiju novog hrvatskog političkog junaka?
– Ma ne, jednostavno imate te povijesne mijene. Imate rušenje komunizma, pa predstavnici SDP-a nasljednici Saveza komunista dobiju 3,5 ili 4 posto, a jedna nacionalna stranka dobije maksimalni postotak. HSLS je tada dobo 35 posto. Mi smo ulogu glavnog takmaca, nakon ulaska u koaliciju s Račanom, definitivno prepustili lijevoj opciji SDP-u, i tu se više ništa ne može napraviti. Desnu poziciju je zauzeo HDZ, lijevu SDP. Sad je pitanje hoće li postojati samo ove dvije opcije ili i nešto treće. I jedni i drugi se svojski trude da ostalih nema, što nije dobro ni za političku sceni ni za Hrvatsku. Ono što je dobro su matematički podaci da, primjerice na parlamentarnim izborima, HDZ i SDP dobiju ukupno 65 posto, što znači da 35 posto građana nije ni za lijevu ni za desnu opciju. To znači da postoji strahovito veliki prostor za koji se treba boriti, što je vrlo teško. Reći ću vam činjenicu koja me je zaprepastila bezobrazlukom. U Zadru su određeni mediji, tjednima, ne jedanput, objavljivali kako je HDZ u Zadru dobio 15 mandata. To je definitivno laž. Koalicija pet stranaka je dobila 15 mandata, HDZ je dobio 11. Koalicijski partneri su dobili trećinu, ali imate ovakve naslove.
* Tvrdite da to nije slučajno?
– To je sve daleko od slučaja, a najprije nije istina, bezobrazno je i ružno. Ne možete građane držati u zabludi i lagati. S druge strane stvara se i reakcija kod koalicijskih partnera, ako vi u toj priči niste, a dali ste svoj doprinos, manji ili veći. Konačno, bez koalicijskih partnera, ni lijeva ni desna opcija nema šanse pobijediti, ni u selu, a kamoli na razini grada, županije ili države. Sada je pitanje i taktike i vizije i tehničke operativnosti kako taj centar jačati kroz pojedine stranke, odnosno kroz suradnju stranaka centra te treće opcije.
* Nakon procesa cijepanja prvobitnog HSLS-a pokušalo se ić s reverzibilnom procesom; ujediniteljski sabor HSLS-a i LS- a održao se upravo u Zadru, no ne stječe se dojam da je taj proces uspio. Kakav je vaš stav?
– Ja mislim da je uspio. Zašto? Uzmite pravaške stranke, bio ih je pet, šest. Osim HSP-a, koji je relevantna stranke, a i on ima problema, nitko nije opstao. Kad se pored jedne jake lijeve i jake desne opcije pojavi nekoliko liberalnih, ili pravaških ili demokršćanskih stranaka, onda je to put u osipanje i propast. Mi smo političku scenu počistili. Osim HSLS-a ne postoji niti jedna druga stranaka, u pravom smislu riječi, s liberalnim programom i predznakom.
* Imamo HNS.
– Ne možete biti i narodnjak i liberal, to je drveno željezo, to jedno drugo isključuje. Mi ne možemo nikome zabraniti da svoju stranku naziva kako god hoće, ali – ili ste narodnjak ili liberal. Ja o tome ne bih trošio riječi, ali jedina liberalna stranka u Hrvatskoj je HSLS. Imate i ovaj podatak; na zadnjim parlamentarnim izborima druge stranke doživjele su fijasko. HSP je imao deset zastupnika, a jedva je prošao Đapić, HNS je imao 12, a sveo se na pet pa su mu još neki ljudi otišli, DC je nestao. Jedina stranka koja imala isti broj, i prije i sada, i bila važan koalicijski partner za formiranje Vlade smo mi. U politici je važno, a ja sam to rekao i Sanaderu i Milanoviću, da je možda točno da mi imamo tri, četiri ili pet posto, ali bez tih tri, četiri, ili pet posto vi ne možete imati vlast.
Od koalicije do bipolarizacije
* Ovakva matematika ima primarnu svrhu kod sklapanja koalicija, no je li kontinuirano izlaženje na izbore unutar koalicije doprinijelo daljnjoj razgradnji liberalnog biračkog tijela ili čak biračkog tijela centra?
– Najveći udar na biračko tijelo centra je izvršio Sanader, jer je on jednu desnu stranku pomaknuo u centar i porušio čunjeve, a odlaskom Sanadera HDZ se vraća u svoje prirodno okruženje – desno.
* Znači da stranke centra mogu pozdraviti odlazak Ive Sanadera?
– Iz svog egoističnog kuta gledanja – da. Koliko je to gubitak za političku scenu je drugo pitanje, ali Sanader je napravio dar-mar nad centrom, jer se pomaknuo u centar i ostavio desnu poziciju HSP-u, a i SDP se s mnogo inicijativa i nastupa isto hoće pomaknuti u centar, jer je lijevo ionako njihovo. Taj prostor političkog centra postoji, on će se širiti.
* Spomenuli ste 35 posto birača koji ne glasuju ni za HDZ ni za SDP.
– Da, i to onih koji iziđu, jer najveći dio tog građanskog sloja, tog političkog centra ne izlazi na izbore, izlaze ostrašćeni ljevičari i desničari, koji su disciplinirana glasačka mašinerija. Moja je procjena da u ukupnoj kumulaciji birača, možemo govoriti o 50 posto građana.
* Tim više, a osobito stoga što je i HSLS sudionik državne vlasti, je li vrijeme za zamjenu D’Hontove metode pretvaranja glasova u mandate ili makar za novi raspored izbornih jedinica kada su u pitanju parlamentarni izbori?
– Vi možete imati u ukupnoj masi birača 6 ili 7 posto, a da imate samo dva saborska zastupnika, a drukčijim modelom biste imali osam do devet, ali uvijek jači prilagođavaju izborni zakon prema sebi te prema sebi kroje izborne jedince. Pitanje je koliko mi sada imamo snage to promijeniti. Dalo bi se oko toga razgovarati s ostalim strankama centra i ići u promjene.
* Upravo smo prošli kroz prve neposredne izbore za gradonačelnike, načelnike i župane. Koliko je i taj način izbora dodatno pridonio produbljivanju bipolarizacije, budući da su se stranački savezi formirali prije izbora?
– Moja osobna impresija već prije, kada je zakon donošen, jest da mi nismo u to ušli dovoljno pripremljeno, nego na brzinu i preko koljena. Vrijeme će tek pokazati da tu ima puno problema u funkcioniranju vlasti, u izvršnom dijelu. U političkom dijelu vi morate, da biste biti relevantni, da biste bili favorit, sklapati predizborne koalicije i tada se gube stranke centra. One se moraju na nekoga nasloniti, jer objektivno ne mogu same pobijediti pa se moraju priklanjati pobjedničkim timovima i to u jednom dijelu doprinosi stvaranju bipolarizacije.

Slika Vlade Gotovca

* Kada ste nakon ujedinjena s LS-om ušli u nove stranačke prostorije, na konferenciji za novinare ste odgovorili kako će u novim prostorijama biti mjesta i za fotografiju Vlade Gotovca, koje još uvijek nema.
– Bit će. Što se događa? Mi smo stranka koja nema dovoljno novčanih sredstava ni i za platiti tajnicu, onda morate pokrivati prvo osnovne troškove. Vlado Gotovac je ikona hrvatske politike. Slagali se s njim ili ne, on to jest. Ima, i bit će prostora, ali moramo to jednostavno posložiti. Tamo baš i nemao neke uvjete, prokišnjava, ali mi to imamo u stranci u Zagrebu i ja ću urediti da svi bitni ljudi koji su obilježili liberalnu političku scenu imaju svoje mjesto u našim prostorijama. Mi nismo, baveći se krutom politikom, lokalnim izborima, dovoljno pažnje u javnosti posvetili činjenici da je nama 19. svibnja bilo 20 godina. Nažalost, dnevna politika vas guta i nemate vremena puno se baviti ovakvim stvarima, ali preko obilježavanja obljetnica važno je podsjetiti na ljude koji su dali pečat modernoj Hrvatskoj.

Gdje su Brucker i Mišlov?

* Kad ste prošle godine primali nove članove stranke koji su prešli iz drugih stranaka govorili ste, primjerice u slučaju Leopolda Bruckera iz HSU ili Damira Mišlova iz HNS-a, kako će ovi ljudi dati važan doprinos u HSLS-u. Na izbornim listama se vidjelo da njih nigdje nema. Ostaje objašnjenje koje su ponudili u strankama iz kojih su ovi ljudi izišli, a to je da se radilo o pokušaju razbijanja tih stranaka.
– To nije korektno pitanje i budući da je tako formulirano neću odgovoriti, inače bih odgovorio vrlo široko.

Nepoštivanjem prava srpske manjine na vijećnike stvaramo političku štetu

* U prošlom sazivu bili ste predsjednik Županijske skupštine, danas se zamjenik župana. Možete li objasniti zašto u Skupštini Zadarske županije postoji toliki otpor provođenju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina po kojem srpska nacionalna manjina ima pravo na četiri predstavnika. Imamo iste stranke na vlasti u Županiji, Gardu Zadru i na nacionalnoj razini, a Ustavni zakon se poštuje u Gradu Zadru, Vlada je prije izbora dostavila i naputak u kojem podsjeća na njegovo, ali u Statut Zadarske županije ni prije, ni poslije izbora ne ulazi pravo srpske manjine na vijećnike.
– Najlakši moj odgovor bio bi – ne znam, jer kada se pogleda Ustavni zakon, onda je kristalno jasno da predstavnici nacionalne manjine, u slučaju Zadarske županije predstavnicisrpske nacionalne manjine, imaju pravo na 10,63 posto predstavnika i mislim da su to četiri vijećnika. Oko toga u naravi nema rasprave, ovo je samo mrcvarenje koje nema smisla, i tim mrcvarenjem stvaramo negativno ozračje, apsolutno nepotrebno i ničim izazvano, stvaramo političku štetu s čim se ja duboko ne slažem.