Popovićima priključeni dijelovi susjednih mjesta

Oko ove Odluke ne želimo politikantstvo, želimo tek vratiti 150 i otvoriti nova radna mjesta, poručio je Kutija.
– Problem je psihološki i primarno politički za Korlat, Kulu Atlagić, Benkovačko Selo i Buković. Nije uopće ispoštovana zakonska procedura, u ovim selima trebali su se održati i zborovi građana. Sada su itekako mogući i protestni skupovi ispred Gradske uprave, poručio je Kukavica
Za što jeftiniju i učinkovitiju eksploataciju poznatog benkovačkog pločastog kamena s devet glasova “za” i četiri glasa “protiv” – Rajko Kukavica (SDSS), Željko Bajalica (SDSS), Gligorije Rnjak (DPS) i Milenko Marinović (nezavisni) – nakon poduže rasprave, benkovačko Gradsko vijeće je u utorak navečer usvojilo prijedlog Odluke o promjeni granica naselja Popovići, Korlat, Kula Atlagić, Benkovačko Selo i Buković, sveukupno 1.631 hektar krša na kojim se nalaze kamenolomi, u korist naselja Popovići. Ovu Odluku još treba potvrditi povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za granice jedinica lokalne samouprave.
– Zbog sporosti državne administracije i previsokih naknada za prava služnosti šumskog zemljišta na kojem se nalaze kamenolomi, već godinama brojni obrtnici s benkovačkog područja ne mogu zakonito eksploatirati poznati benkovački pločasti kamen. Ovom odlukom iznos nadoknade će se smanjiti čak šest puta. Naime, u Popovićima nadoknada po metru četvornom iznosi pet kuna, a na području ostalih naselja čak 30 kuna, obrazložio je gradonačelnik Branko Kutija napominjujući kako se ništa nikom oduzima jer je navedeni krš u vlasništvu države.
Iskoristivost kamena svega 30 posto
– Oko ove Odluke ne želimo politikantstvo, želimo tek vratiti 150 i otvoriti nova radna mjesta. S ovakvim postojećim stanjem za koncesiju trebalo bi plaćati čak po dva milijuna kuna. Problem je i u tome što država benkovački kamen tretira poput onog čija je iskoristivost maksimalna. No, iskoristivost ovog kamena je svega 30 posto dok je, primjerice, bračkog kamena preko 70 posto, objašnjavao je Kutija.
Protiv ovakvog prijedloga Odluke izričito je bila oporba Kukavica, Rnjak i Marinović, dok se za riječ nije javio novi vijećnik Željko Bajalica, koji je nakon svečane prisege došao na mjesto dosadašnjeg vijećnika, novoizabranog donačelnika Mirka Ćiritovića.
– Posljednja katastarska mapa izrađena je još 1879. godine i sada se odjedanput bez provedene katastarske izmjere bezrazložno mijenja. Ova je Odluka za stanovnike četiri sela sasvim neprihvatljiva, to neće proći. Svoja prava stečena prije 150 godina branit će na Ustavnom sudu i Strasbourgu, najavio je Rnjak.
Milenko Marinović je naglasio da se ovdje radi isključivo o vlasničkom pitanju poručivši pritom kako je promjena granica zbog eksploatacije kamena “izvan svake zdrave pameti”.
– Problem je psihološki i primarno politički za Korlat, Kulu Atlagić, Benkovačko Selo i Buković. Nije uopće ispoštovana zakonska procedura, u ovim selima trebali su se održati i zborovi građana. Sada su itekako mogući i protestni skupovi ispred Gradske uprave, poručio je Kukavica tražeći povlačenje ove Odluke s dnevnog reda.
Spor oko zakupa poljoprivrednog zemljišta
I prijedlog Odluke o izboru najpovoljnije ponude za dugogodišnji zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na području Grada Benkovca u k.o. Biljane Donje, Biljane Gornje, Ceranje, Islam Grčki, Kolarina, Korlat, Nadin, Raštević, Smilčić i Tinj izazvao je burnu raspravu.
Raspisan je javni natječaj za 222,5 hektara površine po ukupnoj početnoj cijeni od 58.619 kuna, a obuhvaćena je površina od 177,5 hektara po ukupnoj postignutoj cijeni od 77.540 kuna za godinu dana. Za zakup je ostalo još 45 hektara zemljišta.
Na javni natječaj su pristigle 92 ponude, od čega 22 nepotpune, najviše od poduzeća Krvavac d.o.o, čak 13. Prihvaćene su najpovoljnije ponude Silvane Arbanas, Zorana Arbanasa, Darka Anića, Anice Kovačević i Duška Batura (svi Smilčić), Mirka Nimca i Mirka Mijca (Biljane Donje), Zdravka Katuše (Medviđa), Ilije Bulića i Tomislava Bulića (Korlat), Marija Viduke (Pridraga), Mitra Habenšusa, PZ Kotaranka i Dragana Lepura (Benkovac), Mile Solde (Grgurice), Zlatka Kaštelanca (Polača), Nikole Jujevića (Raštević) te Svemira Vrsaljka i Šime Škaulja (Nadin).
– Moj rođak Rade Ostojić iz Biljana Gornjih, vjerovali ili ne, nije dobio zakup za svoju djedovinu. Nešto mi tu ne štima, odbijen je za svoju zemlju. Pošteno se i s dobrom namjerom natjecao za zemlju koju desetljećima obrađuje, a ne za cijeli blok zemljišta, objašnjavao je Gligorije Rnjak.
– O ovom će raditi i Ustavni sud shodno odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima koji predviđa stjecanje prava vlasništva i prava stvarne služnosti, najavio je Rnjak.
Rade Ostojić je odbijen jer se nije natjecao za cijeli blok zemljišta već za samo jednu katastarsku česticu. Ako dokaže da je čestica zemlje njegova bit će mu vraćena. Sve to stoji u ugovorima o zakupu i svi su s tim upoznati, pojasnila je pročelnica Paulina Kulaš.
Podsjetimo, u povodu natječaja o raspolaganju poljoprivrednim zemljištem SDSS-ov saborski zastupnik Milorad Pupovac, predsjednik Srpskog narodnog vijeća i potpredsjednik Samostalne demokratske srpske stranke, u Hrvatskom saboru je održao tiskovnu konferenciju na temu “Država otima zemlju srpskih izbjeglica”.
Sanacija odlagališta
Za najpovoljnijeg ponuditelja za radove na sanaciji divljih odlagališta u Bukoviću, Benkovcu, Donjem Perušiću Podlugu, Rašteviću, Lišane Tinjski – Rasti i Vukšić – Čelinka za koje je u proračunu osigurano 2,7 milijuna kuna, izabrana je tvrtka Tim d.o.o. iz Nadina. Natjecali su se i zadarski Franto, splitska Asfaltna cesta, Trgoingrad Sv. Ivan Zelina te P.O. Golemi iz Vrane.
Prihvaćen je ugovor o financiranju izgradnje elektroenergentskih objekata za priključak zone Šopot koji će izgraditi HEP – Operator distribucijskog sustava. Ukupna cijena od 7,83 milijuna kuna zbog umanjenja za troškove prava građenja i služnosti daje vrijednost objekata u iznosu od 3,85 milijuna kuna.
A nakon što se i drugi put nitko od taksista nije javio na javni natječaj za obavljanje taksi službe na području Grada Benkovca, najvjerojatnije će zbog nezainteresiranosti odustat od daljnje potrage za benkovačkim taksistom.
 

Bajalica: “Milicionar” sam bio do proljeća 1991.

U proljeće 1991. godine, u četvrtom mjesecu, kao “milicionar” u Benkovcu dao sam ostavku. Nisam bio nešto posebno vidovit, već više nisam mogao gledati svoje prijatelje Hrvate i Muslimane kako se osjećaju ugroženo. Zbog svoje čestite i poštene odluke poslije sam imao dosta neugodnosti. No, savjest mi je čista, učinio sam pravu stvar. Pritom sam i vjerovao da će to ludilo suludog rata prestati za pola ili godinu dana, odgovorio je novi vijećnik Željko Bajalica, predsjednik benkovačkog ogranka Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS), na pitanje na aktualnom satu koje mu je postavio Ivan Čerina (HDZ), dugogodišnji predsjednik benkovačkog UHDDR-a, “na koji će se način kao pripadnik Martićeve policije u tzv. SAO Krajini u Gradskom vijeću zalagati za dobrobit srpskog naroda”.
– Vijećničku dužnost obnašat ću na jedini ispravan, moguć i razuman način, za dobrobit svih građana Benkovca, ne samo za Srbe. Dakako, podržavat ću sve dobronamjerne, konstruktivne prijedloge, dok zasigurno neću podržavati moguće štetne i dovoljno neargumentirane prijedloge, odgovorio je Bajalica na drugi dio pitanja.

Ćiritović: Branitelji znaju tko sam

Prije dva mjeseca za jedan pisani medij dali ste izjavu: “Nisam se borio protiv Hrvatske već protiv hrvatske vlasti”. Kako ćete nakon takve izjave uopće moći sjediti u benkovačkoj dogradonačelničkoj fotelji, na aktualnom satu upitao je Tomislav Bulić (HDZ) novoizabranog dogradonačelnika iz redova srpske nacionalne manjine, Milana Ćiritovića (SDSS), koji je na dopunskim izborima 13. lipnja dobio 310 glasova ispred neovisnog Jovana Bojanića s 142 glasova, Bojana Mimića (DPS) s 55 glasova i nezavisnog Stevana Drače s 34 glasa.
– To je tek novinarski naslov izvučen iz konteksta. Taj naslov ne odgovara istini, to uopće nisam izjavio što je vidljivo i u objavljenom tekstu, tvrdi Ćiritović nakon čega se obratio nazočnim hrvatskim braniteljima.
– Vi iz braniteljske populacije dobro znate što je Ćiritović radio za vrijeme rata u Benkovcu.

Dogradonačelnici u tampon zoni

Na sjednici je od 15 nazočilo 13 vijećnika, nedostajali su Ante Marić i Svemir Vrsaljko (oba HDZ).
HDZ s 11 vijećnika ima apsolutnu većinu u Vijeću. Sjednicom je predsjedala predsjednica GV-a Maja Brkljača. Pored gradonačelnika Branka Kutije i donačelnika Mirka Erstića na sjednici je prvi put nazočio i novoizabrani dogradonačelnik srpske nacionalne manjine Miloš Ćiritović (SDSS), koji još traži svoj ured, odnosno fotelju u Gradskoj upravi. A između dva benkovačka donačelnika Ćiritovića i Erstića, kao svojevrsna tampon zona, sjedila je gradska pročelnica Paulina Kulaš.