Vratiti poziciju i ugled muzeja

Našim ćemo radom biti na tragu povratka na pozicije i ugled koje je Arheološki muzej Zadar nekada zauzimao. O njegovom ugledu i kvaliteti rada svjedoči i činjenica kako su od Drugog svjetskog rata u Muzeju radili tri akademika i sedam sveučilišnih profesora od kojih su četvorica bili dekani, kazao je Gluščević
Povodom nedavnog stupanja na dužnost ravnatelja Arheološkog muzeja Zadar dr. sc. Smiljan Gluščević je jučer održao konferenciju za medije na kojoj je javnost ukratko obavijestio o svojim budućim potezima na mjestu ravnatelja.
– Smatrao sam da je red, ali i moja dužnost da na ovakav način pozdravim sve vas koji medijski pratite rad ove ustanove. U nekim prošlim vremenima susreti s novinarima su bili uobičajeni, a komunikacija slobodna. Poslije je taj aspekt muzejskog života zanemaren. Moja je želja da se to promijeni i da razina komunikacije s medijima bude kao nekada. Želio bih vas upoznati sa svojim planom koji namjeravam provesti u ove iduće četiri godine. Taj sam plan predao i u sklopu natječaja za ravnateljsko mjesto, a na njega nije bilo primjedbi, kazao je na početku medijske konferencije profesor Gluščević, te nastavio:
– Na ovom sam mjestu naslijedio novi broj Diadore, časopisa našeg muzeja. On ima novi i suvremeniji dizajn, ali ja držim kako neke stvari još valja popraviti. Moj je cilj da Diadora od časopisa koji u klasifikaciji znanstvenih i stručnih časopisa ima kategoriju A2 dobije kategoriju A1. Inače, od traženih uvjeta imamo međunarodnu redakciju, dvojezičnost, a valja nam zadržati i kontinuitet izlaženja. Nadalje, što se tiče Diadore valja poraditi na praksi da svi djelatnici muzeja u časopisu godišnje moraju objaviti jedan svoj, makar stručni, rad. To je i inače uvjet njihovog radnog mjesta kao i njihovog napredovanja. Nekada je većina radova u našem časopisu bila autorstvo naših djelatnika. Osim časopisa, u ove četiri godine moramo poraditi i na unutrašnjem ustrojstvu muzeja, odnosno bolje organizirati rad naših djelatnika. Našim ćemo radom biti na tragu povratka na pozicije i ugled koje je Arheološki muzej Zadar nekada zauzimao. O njegovom ugledu i kvaliteti rada svjedoči i činjenica kako su od Drugog svjetskog rata u Muzeju radili tri akademika i sedam sveučilišnih profesora od kojih su četvorica bili dekani. Golemi trud moramo uložiti i u bolje oblikovanje vizualnog identiteta Muzeja. Već smo u ovih nekoliko dana od kada sam na funkciji ravnatelja napravili neke poteze na tom tragu. Primjerice, tiskali smo i razdjelili oko 3000 letaka kojima pozivamo posjetitelje na našu izložbu egipatskih mumija iz naše antičke zbirke. Izložbu ćemo, radi velikog interesa, produžiti do konca rujna. Također, na pročelje ćemo naše zgrade staviti veliki transparent koji će obavještavati o izložbi.
Potom se profesor Gluščević osvrnuo na najaktualniji problem Arheološkog muzeja Zadar – osmišljavanje i realizaciju postava antičke zbirke:
– Antička je zbirka trebala biti dovršena do 2007. godine kada se na Sveučilištu održavao međunarodni kongres arheologa i kada smo izgubili sve ono od ugleda i prestiža ove institucije što je godinama mukotrpno stvarano. Veliko je pitanje hoće li se u dogledno vrijeme uspjeti realizirati postav antičke zbirke. To, naravno, ne ovisi samo o nama već i o našem vlasniku i utemeljitelju Ministarstvu kulture. Povodom četvrtog međunarodnog kongresa podvodnih arheologa koji će se iduće godine održati u Zadru predložio sam organizaciju izložbe o antičkoj luci u Zatonu, koja je najistraživaniji podvodni lokalitet na istočnojadranskoj obali. Predstoji nam i golemi posao na obradi građe koja je u proteklih nekoliko godina, usporedo s velikim građevinskim radovima, pronađena na lokalitetima našeg grada. Tu bi veliku i bogatu količinu građe trebalo probrati, obraditi, pokazati javnosti te publicirati. Uostalom, to je i krajnji smisao postojanja ove institucije. U planu nam je da svake godine za dan Arheološkog muzeja Zadar koji obilježavamo 30. studenog postavimo jednu izložbu koja bi se jednostavno zvala “Novija istraživanja” a kojom bismo, bez velikih pretenzija, javnosti predočili naš rad u protekloj godini.
Najzad je novi ravnatelj aktualizirao potrebu za novim muzejem:
– O novom muzeju se govori već dvadesetak godina, ali se oko tog pitanja nije ništa događalo. Valja kazati kako je novi muzej jedino što može zadovoljiti potrebe zadarske arheologije i to u idućih 50 do 100 godina. Odavno je jasno da ovaj muzej ne zadovoljava sve potrebe koje nameće suvremena muzejska praksa. Naravno, gradnja novog muzeja ovisi i o Ministarstvu kulture, Gradu i Županiji.
 

Kasni postavljanje antičke zbirke

Odgovarajući na novinarski upit profesor Gluščević nam je otkrio i golemi nemar svojeg prethodnika koji se ponajviše zrcali u poslovima oko antičkog postava:
– Za dio antičke zbirke, točnije obrtničke radove kojima bi se rješili materijalni uvjeti poput polica, čeličnih nosača, staklenih vitrina i sl. Ministarstvo je odobrilo novac u iznosu od oko 1,5 milijuna kuna. Ta su sredstva odobrena koncem siječnja, a uobičajena praksa je nalagala da se raspiše javni natječaj koji traje dva mjeseca nakon kojeg slijedi žalbeni rok. Tek tada bi se moglo početi s radovima. Od toga, kako sam se nažalost nedavno uvjerio, nije učinjeno ništa. Kao posljedica toga mi s radovima na antičkoj zbirci možemo početi najranije 15. listopada, a da ne kažem da nam prijeti rebalans kojim bi se neutrošena sredstva mogla tražiti nazad.

Novo radno vrijeme

Dolaskom na dužnost novog ravnatelja Arheološki je muzej dobio i novo radno vrijeme. Tako od nedavno Muzej radi svakog dana, uključujući subotu, nedjelju i praznik, od 9 do 21 sat, a sv. Donat od 9 do 22 sata.