Kriza eurozone udara po hrvatskim dužnicima

Hrvatski građani koji su se dugovima vezali za franak sada su tako primorani i sami pratiti političku i dužničku krizu u eurozoni

Hrvatski građani koji otplaćuju kredite uz valutnu klauzulu u švicarskim francima itekako imaju interesa da prate što se zbiva na briselskim samitima poput onog jučerašnjeg koji je trebao donijeti predah u pogledu grčke krize, kao i oporavak na tečajnim listama, budući da se sprema novi paket pomoći koji bi spriječio širenje dužničke krize i osigurao budućnost eura. No, što se tiče tečaja kune prema švicarskom franku – predaha jučer ipak nije bilo, jer je domaća valuta na tečajnici HNB-a ponovno otklizala prema franku, i to za 0,58 posto, pa je tako najnoviji tečaj franka 6,41 kune, čime se franak približio rekordu koji je nedavno postavio s najvišom povijesnom razinom od 6,48 kuna.
Padovi kune prema franku obično su posljedica međunarodnih kretanja između franka i eura, pri čemu je euro, kako prenose agencije, jučer prijepodne u jednoj fazi slabio prema relevantnim valutama, uslijed neizvjesnosti koja je dominirala na tržištima, vezano za sastanak i novi paket pomoći Grčkoj koji bi trebao rasplesti krizu i smanjiti opasnost od njenog proširenja prema Italiji i Španjolskoj, a onda i prema mogućem raspadu eurozone. Tokom dana euro se stigao oporaviti, no za sada ne i kuna. Ni krivi ni dužni, hrvatski građani koji su se dugovima vezali za franak sada su tako primorani i sami pratiti političku i dužničku krizu u eurozoni, budući da je sve jasnije da dok se ta kriza ne rasplete i dok Unijini čelnici ne postignu čvrsti dogovor oko spašavanja posrnulih članica, dotle će se i euro, a onda za njim i kuna, ljuljati prema valutama koje predstavljaju sigurno utočište, a među njima je vodeći franak, budući da i američkoj ekonomiji prijeti novi krizni udar.
 Po dolasku na jučerašnji samit njemačka kancelarka Angela Merkel je kazala da misli da će čelnici eurozone moći donijeti odluku o novom programu pomoći Grčkoj, što će omogućiti da se pozabave korijenom problema. Neposredno prije početka samita sastali su se Angela Merkel, Nicolas Sarkozy i grčki premijer George Papandreu. Grčki dug je naime dosegnuo 150 posto BDP-a te zemlje ili oko 350 milijardi eura. Jučer pak rano ujutro objavljeno je da su Njemačka i Francuska usuglasile zajedničko stajalište o drugom paketu pomoći za Grčku, u nastojanju da se dužnička kriza iz te zemlje ne proširi diljem Europe, a dogovoru je navodno prethodio sedam sati dug razgovor Merkel i Sarkozyja u Berlinu.