Norveška je nakon najtežeg terorističkog napada na njenom tlu u povijesti krenula u suprotnom smjeru od Amerike nakon 11. rujna 2001. Odgovor Norvežana na masakr je “više demokracije, otvorenosti i ljudskosti”
Jedna od karakteristika zločinaca i zala koje oni počine jest da nas uče zemljopisu. U posljednjih desetak godina čuli smo da postoje i naučili gdje su, primjerice, madridska željeznička stanica Atocha ili ruski grad Beslan. U srpnju prošle godine naučili smo gdje je norveški otok Utoeya. Na željezničkoj stanici Atocha al-Kaida je u ožujku 2004. godine detonirala bombe i ubila 191 osobu. Teroristički napad al-Kaide na Španjolsku mogao se, zbog njenog angažmana u Iraku, naslućivati, vjerojatno ne i predvidjeti.
U Beslanu su u rujnu 2004. godine inguški i čečenski separatisti upali u školu, zatočili nastavnike i više stotina djece, u rješavanju talačke krize sudjelovale su ruske specijalne snage, a poginula su i ubijena najmanje 334 taoca, među njima 186 djece. Napad čečenskih i ingušetskih separatista na civilni cilj mogao se naslućivati (uostalom, napad u Beslanu nije bio prvi), ne nužno i predvidjeti.
U petak 22. srpnja 2011. godine najprije je odjeknula eksplozija kod vladine zgrade u središtu Osla, a malo potom se čulo puškaranje na otoku Utoya gdje je mladež Laburističke stranke održavala svoj tradicionalni ljetni kamp.
Osam ljudi poginulo je u središtu Osla, 69 ljudi, mahom maloljetnika, ubijeno je na otoku. Prilikom tog prošlogodišnjeg učenja zemljopisa sve je šokiralo da se to dogodilo u mirnoj Norveškoj, te da je sve to počinio jedan čovjek tvrdeći da brani Norvešku. Takav se zločin nije mogao ni naslućivati niti predvidjeti.
Godinu dana poslije Norveška obilježava prvu godišnjicu masakra kojega je počinio Anders Behring Breivik, 33-godišnjak za kojega zdrav razum govori da nije normalan, ali on silno želi svima dokazati da je on mentalno potpuno zdrav, i uopće nije isključeno da je u pravu.
Raščišćavanje ruševina
Norveška se mjesec dana nakon završetka suđenja Breiviku i mjesec dana do izricanja presude priprema obilježiti prvu godišnjicu masakra. Policija će u nedjelju 22. srpnja angažirati dodatne snage, iako nema nikakvih naznaka terorističke prijetnje. Održat će se više komemoracija, za svaki slučaj policija je osigurala više čamaca i riječnih brodova kako bi zaštitila sve one koji počast žrtvama žele dati na samom otoku na kojem je Breivik počinio masakr.
Nedavno je područje oko kompleksa vladinih zgrada, koje je bilo teško oštećeno u Breivikovom bombaškom napadu 22. srpnja, ponovo otvoreno, zasad samo za pješake. Raščišćavanje ruševina koštalo je oko 300 milijuna kuna. Sljedećih mjeseci norveška vlada razmotrit će isplati li se sve zgrade oštećene eksplozijom kombija obnavljati ili će neke biti srušene. Cijena obnove vladinog administrativnog središta, uključujući i cijenu najamnine za poslovni prostor koji je silom neprilika iznajmljen, mogla bi dosegnuti oko 10 milijardi norveških kruna, što odgovara istom broju kuna.
Koliko se duboko Breivikov masakr usjekao u norveško kolektivno pamćenje (i koliko će duboko ostati) potvrđuje i anketa provedena sredinom svibnja, uoči 17. svibnja, Dana Ustava, norveškog nacionalnog blagdana. Sama činjenica da je netko odlučio ispitati kako Norvežani doživljavaju Dan Ustava nakon Breivikova masakra dovoljno govori o urezanosti u kolektivno pamćenje. Za trećinu ispitanika Dan ustava dobiva snažnije značenje nakon 22. srpnja i Breivikova masakra. Dio ispitanika smatra da je solidarnost u Norveškoj osnažila nakon masakra, a 17. svibnja je datum koji sve okuplja. Većina Norvežana i dalje se ponosi otvorenošću svoje kulture, spremnošću na prihvaćanje drugih i drugačijih i podržavaju različitost, a upravo su to vrednote koje je Breivik, ubijajući mahom maloljetnike, napao.
Demokracija kao odgovor
Premijer Jens Stoltenberg u povodu Dana Ustava izjavio je da će ovogodišnja proslava biti nešto posebno, jer “22. srpanj nas podsjeća da 17. svibnja slavimo slobodu i demokraciju”. Neposredno nakon masakra uloga Stoltenberga i njegovih smirujućih riječi bila je velika.
Breivik je kazao kako je masakr, i to upravo nad članovima Laburističke stranke, počinio u samoobrani, jer tu stranku smatra “krivom” za širenje islama, liberalnu politiku prema useljenicima, što po njemu ugrožava “prave”, izvorne Norvežane i njihove vrijednosti.
Stoltenberg je nakon masakra najavio da će norveški odgovor biti “više demokracije, više otvorenosti i više ljudskosti”. Norveški je premijer tim dobro izabranim riječima odredio ton nacionalne reakcije na masakr. Atmosfera je lako mogla postati napeta, puna mržnje i iracionalne želje za osvetom. Norveška je nakon najtežeg terorističkog napada na njenom tlu u povijesti krenula u suprotnom smjeru od onoga u kojem su krenule Sjedinjene Američke Države nakon 11. rujna 2001. godine i najtežeg terorističkog napada u povijesti na američkom tlu. Dok su Sjedinjene Države, a potom i mnoge druge države u svijetu, smanjivale dosegnutu razinu ljudskih prava i građanskih sloboda tvrdeći da je to nužno zbog sigurnosti građana, Norveška u svojim propisima nije promijenila gotovo ništa. Tek je povećana razina zaštite političara i sjedišta političkih institucija.
Bjorn Ihler, čovjek koji je preživio masakr na Utoyi, inzistira na tome da ekstremistima mora biti dopušteno da slobodno izražavaju svoje ideje jer se tako može izbjeći stvaranje podzemnih, ilegalnih ćelija.
– Nakon napada obećali smo biti još otvoreniji. Prema tome, svakome mora biti dopušteno izraziti svoje stavove, bez obzira na to koliko su oni ekstremni. Ljudima koji su kritični prema useljavanju mora biti dopušteno da to kažu, bez da ih se povezuje s 22. srpnjem, izjavio je ovih dana Ihler za AFP.
U suđenju Breiviku prijepor se vodi oko jednoga: je li on mentalno bolestan, a samim tim i neuračunljiv, ili je mentalno zdrav, a samim tim i uračunljiv i odgovoran za počinjen zločin. To je pitanje na koje mora odgovoriti sud. Breivik je bio podvrgnut psihijatrijskom vještačenju 37 puta i u 35 slučajeva nalaz je glasio da je zdrav. On sam, i njegov odvjetnik, tvrde da je on zdrav. O tome hoće li ga se proglasiti mentalno zdravim ili neće ovisi i hoće li biti proglašen odgovornim za masakr ili neće.
Odgovoran za zločine
Breivik i njegov odvjetnik Geir Lippestad tvrde da je on zdrav i potpuno odgovoran za svoje djelovanje. Obrana je formalno zatražila da ga se oslobodi, tvrdeći da je njegovo djelovanje bilo vođeno samoobranom. Breivik je posljednjeg dana suđenja, 22. lipnja, izjavio da postoji fundamentalna potreba za novim vodstvom u Norveškoj i Europi. Za svoj napad je kazao da jest barbarski, ali da je opravdan, a trebao bi biti oslobođen zato što je “štitio naciju”.
– Povijest pokazuje da se mora počiniti mali barbarizam kako bi se spriječio veći barbarizam. Napadi 22. srpnja bili su preventivni napadi u obranu domaćeg stanovništva i zbog toga tražim da me se oslobodi, izjavio je Breivik koji niti u jednom časku suđenja nije pokazao ni trunku žaljenja.
Odvjetnik Lippestad ogradio se od (zlo)djela svog klijenta. Sve vrijeme suđenja bilo mu je vidljivo neugodno zato što brani Breivika, a u završnoj se riječi koja je potrajala više od dva sata, u skladu s etikom profesije, založio za svog klijenta. Nastojao je opisati Breivika kao političkog terorista koji nije ubijao zato što je nasilna osoba nego zato što se bori u ratu protiv onoga što on doživljava kao islamsku prijetnju. I on se usprotivio tome da se Breivika proglasi mentalno bolesnim i uputi na strogo čuvani odjel psihijatrijske klinike.
Pitanje Breivikova mentalnog zdravlja središnje je pitanje presude. Bude li proglašen zdravim i krivim za zločin, a on nikad nije krio da je upravo on počinitelj, može biti osuđen na najviše 21 godinu zatvora. Ne bude li proglašen zdravim ne može biti osuđen na zatvorsku kaznu, ali će biti upućen na liječenje u psihijatrijsku ustanovu u kojoj pod strogim nadzorom može ostati doživotno. Međutim, u tom slučaju on ne bi bio odgovoran za zločin koji je počinio. Naprosto, u tom slučaju u pozadini njegova pomno planiranog zločina bilo bi ono što se kolokvijalno (i neprecizno) naziva ludilom. To bi, pak, mogla biti vrlo opasna poruka – da je zlo (a Breivika se redovito opisuje kao čovjeka čije je zlo doslovce nezamislivo) ludo, da je u pozadini zločina koji su običnim ljudima nezamislivi ludilo, te da stoga nema odgovornosti.
najnovije
najčitanije
Zadar
HOTEL PINIJA
[FOTO] Poznati zadarski hotel obnovio dio svoje infrastrukture: ‘Radovi su bili zahtjevni i teški…’
Hrvatska
PERUŠIĆ
Novo ruho jezerca u Kvartama
Hrvatska
VELIKI ČETVRTAK
Molitve i simbolika Velikog četvrtka u gospićkoj katedrali
Hrvatska
PU LIČKO-SENJSKA
Divljao na cestama pa se još hvalio snimcima na društvenim mrežama. Brzinu vožnje povećavao i do pet puta od dozvoljene
Zadar
VELIKI PETAK
Večeras Služba Muke Gospodnje i procesija s Križem središtem Zadra
Zadar
PREDBLAGDANSKA PONUDA
BILI SMO NA ZADARSKOJ TRŽNICI I RIBARNICI: ‘Prodaja ide slabo, mislim da su centri učinili svoje…’
Scena
DAO PODRŠKU BABY LASAGNI
URNEBESNI VIDEO ZADARSKE LEGENDE Pogledajte kako Grdović pleše na Rim Tim Tagi Dim!
Plodovi zemlje i mora
NAJULOV 2024.
IMPRESIVAN ULOV DOMAGOJA BAŠIĆA: ‘Samo što san spustija skosavicu u more, bum…’
Zadar
ĐIR PO KVARTU
ĐIR PO KVARTU (6) Kanalizacija na Ploči trebala bi biti prioritet: ‘To je sramota. Nervira me kad…’
Crna Kronika
KRAĐE