Skidanje maski

Slika korisnika admin

Na blagdan sv. Ilije proroka na Koritima kod Bosanskog Grahova od mons. dr. Franje Komarice, biskupa banjalučkog, dobio sam knjigu njegovih razgovora s njemačkim novinarom Winfriedom Gburekom "Ljubav. Sila. Domišljatost. Skidanje maski", u kojoj biskup Komarica otvoreno govori o pozadini rata i otkriva šokantne informacije o planu istrebljenja Hrvata i katolika iz Bosne i Hercegovine. Knjiga je to o etničkome čišćenju, protjerivanju i brisanju svega što je hrvatsko, a što su u BiH provodili srpski odmetnici u zajedništvu s jugoslavenskom vojskom, kojima je zbog cilja uspostave Velike Srbije svako sredstvo bilo dopušteno. Župa Bosansko Grahovo, gdje sam se susreo s biskupom Komaricom, jednim od više takvih tragičnih primjera, potpuno je zatrta četničkim pokoljem 1941. godine, kada je grahovski župnik Juraj Gospodnetić nakon okrutnog mučenja nabijen na ražanj, i doslovno živ ispečen pred očima rođene majke. Mandu i Matu Vulić, posljednje stanovnike ovog mjesta, četnici su ubili tijekom Domovinskog rata.

Pa ipak, biskup Komarica će u svojoj propovijedi na svetoj misi kao i pri otkrivanju spomen ploče na posljednju stradalu obitelj Korita govoriti o opraštanju i pomirenju, vjerujući u mirnu budućnost Bosne i Hercegovine, iako u ovoj zemlji i dalje vlada zakon jačega i nepoštivanje ljudskih prava. Pomirba je ključna riječ ovog Božjega čovjeka, kako u doba rata kada je 231 dan proveo u kućnom pritvoru, u opljačkanome stanu, kao i danas kad s istom vjerom i nadom hodočasti na mjesta gdje se u ime Krista nađu i dva-tri čovjeka, kao i u svjetska središta moći.

Komarica kao jasan znak prisutnosti, ljepote i snage Božjega stvorenja nalazi u svakom detalju, kako u okupljanju nekolicine ljudi na prostoru zavičaja svojih predaka, tako i doslovno, u procvjetalome cvijetu na zgarištima njihovih davno ugaslih domova. Prateći suze žrtava teolog Komarica u svakoj nevinoj žrtvi vidi mučenika, a u svakom povratku na temelj razrušenoga doma uskrsnuće čije svjetlo dopire do ušiju i potomaka čija će vjera graditi novi život. Pristajući na trpnju i nepravdu, samo da se drugima ne bi nanijelo zlo, biskup poručuje: "Izvršavat ćemo najtežu Isusovu zapovijed - ljubiti svoje neprijatelje i činiti dobro!"

Zato bi knjiga "Ljubav. Sila. Domišljatost. Skidanje maski" trebala biti u svakom domu u Bosni i Hercegovini, u Hrvatskoj i Srbiji, a poglavito u Europi, bez obzira na vjersku i etničku pripadnost stanovnika doma. Pod geslom "Samo nas istina oslobađa", ovaj službeni kandidat za Nobelovu nagradu 2004. godine, izvan praštanja i pomirbe ne vidi druge alternative. Blag i obrazovan, jednostavan i nesalomljiv, biskup je neumoljiv u pitanjima ljudskih prava, on priznaje vlastitu krivnju, kao i krivnju pripadnika vlastitog naroda, kazujući bez pardona u lice istinu o zlu koje je učinjeno hrvatskom narodu u BiH, tvrdeći kako je "s vrha naređeno temeljito i bezobzirno istrebljenje Katoličke Crkve".

On će rat na ovim prostorima vidjeti i kao rivalstvo snaga između Zapada i Istoka, kao podmukli nastavak Prvoga i Drugoga svjetskog rata, u pitanjima nadmetanja različitih vojnih strategija, zbog čega na kraju i nije smjelo biti pobjednika i gubitnika, agresora i žrtve. Dapače, agresor je nagrađen, a žrtva još jednom kažnjena. Daytonski sporazum tomu je svjedokom, jer u njemu nema riječi o krivnji izazivanja rata, počinjenim zločinima, a sukladno tome i o pomirenju, pa on ne može donijeti ni trajni mir, ni rješenje koje bi otvorilo put u blagostanje ove napaćene zemlje.

U težnji univerzalnosti, biskup Komarica zagovara nadu kao najplemenitiji ljudski osjećaj koji očajnima, nemoćnim, prognanim i obespravljenim otvara put u budućnost. Inzistirajući na dostojanstvu svake osobe bez iznimke, među kršćanima, muslimanima i židovima, ključna riječ ovog poniznog i skromnog natpastira je pomirba, u kojoj se posebna zabrinutost iskazuje prema krhkoj vjeri koju pokazuju suvremeni političari. U pomirenju biskup nazire pravdu, povratak čovjeka izvorima, u ovome slučaju i nadu u povratak Hrvata na svoje u Bosni i Hercegovini. Jer, ljudi žive dok se nadaju, a u živima ni mrtvi ne počivaju bez nade.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno