Mustać: Neminovno je da krajem ove godine zabilježimo gubitke

Tankerska plovidba nakon pet iznenađujuće dobrih godina plovi svjetskom krizom započetom u zadnjem kvartalu lanjske godine koja je ovog trenutka udarila svom silinom i na tankerski segment brodarskog tržišta
Skupština Tankerske plovidbe sastala se jučer da sumira uspješnu 2008. godinu, ali i upozori na negativne trendove u tekućoj 2009. godini. Krunski podatak o poslovanju u 2008. s dobiti od 342 milijuna kuna koji bi skupštine nekih drugih društava pretvorio u euforiju, primljen je s uvažavanjem, ali i rezerviranošću pa i zabrinutosti zbog ovogodišnjih trendova u brodarstvu. Uprava, poslovodstvo i nadzorni odbor preporučili su raspodjelu simbolične dobiti i zadržavanje većine tog vrhunskog lanjskog rezultata. To je i prihvaćeno pa je od 342 milijuna kuna svega 15,4 milijuna podijeljeno za dividendu s 25 kuna po dionici, dok je čak 309 milijuna kuna određeno za “zadržanu dobit”.
Na Skupštini koju je vodio Marko Krpina nije bilo previše diskusije, a potpuno je izostala ona koja bi pothranjivala apetite dioničara željnih dividende. Štoviše, jedini diskutant, bivši dugogodišnji predsjednik uprave Tankerske plovidbe, i iz vremena pretvorbe i privatizacije, Stanko Banić, apelirao je na odbacivanje bilo kakve dividende. Takva se razmišljanja mogu dovesti u direktnu vezu sa specifičnom pretvorbom i privatizacijom putem stvaranja fundacije svih zaposlenika i nemogućnosti privatizacije i otuđenja ovog dijela nacionalne imovine.
Dakle, Tankerska plovidba sa svim pridruženim društvima, čega je segment i ovo društvo (RTD d.o.o. izdavača “Zadarskog lista”) poslovala je s 1,14 milijarde kuna prihoda uz 808,7 milijuna kuna rashoda, što je rezultiralo vrhunskom dobiti. No, kako se u zadnjem kvartalu prošle godine svijet “preokrenuo” ušavši u najveću krizu, prema nekim mišljenjima i u povjest, sve su procjene, ali i ponašanje najuspješnije i najveće brodarske kompanije u Hrvatskoj bile rezervirane. Stoga je umjesto širokogrudnog dijeljenja dobiti prevladalo održanje budućnosti tvrtke zadržavanjem dobiti i usmjeravanjem u preživljavanje ovih kriznih godina, odnosno otplatu ogromnih kredita za projektiranu budućnost tvrtke kroz gradnju čak šest ugovorenih brodova, moguće dva iz projekta 3. maja, što bi značilo osam. Naravno da je uprava i nadzorni odbor u takvim uvjetima dobio “razrješnicu” (odobrenje za rad) za prethodno razdoblje kao i revizorska kuća “Inženjerijski biro revizija” iz Zadra.
Tankerska plovidba nakon pet iznenađujuće dobrih godina plovi svjetskom krizom započetom u zadnjem kvartalu lanjske godine koja je ovog trenutka udarila svom silinom i na tankerski segment brodarskog tržišta. Voze se – gubici, a nada se koncentrira u oporavak svjetskog gospodarstva jer:
– Tko je dobro iskoristio nenadano dugu konjukturu, taj će ovo razdoblje preživjeti i nastaviti, kazao je Ive Mustać predsjednik uprave Tankerske plovidbe, najsnažnijeg subjekta gospodarstva Zadarske županije.
– Ukoliko trend koji sada imamo bude nastavljen neminovno je da krajem ove godine zabilježimo gubitke, kazao je predsjednik uprave Tankerske plovidbe Ivo Mustać.

Ive Mustać: Neminovnost gubitaka

– Konjuktura nam je za 2008. godinu donijela preko 340 milijuna kuna dobiti, ali je nakon pet dugih i dragih godina prošla. Onaj tko ju je dobro iskoristio preživjet će, ostali ne. Četvrti kvartal 2008. donijelo je strahovito duboku depresiju koju svijet ne pamti, a ona se nažalost i nastavlja. Neki procjenjuju da će trajati godinu pa i dvije. U ovom vremenu dio brodara privezao je brodove (rasprema), a od dijela naručenih odustao i žrtvujući avanse (nerijetko već uplaćenih i do 10 milijuna dolara). Naša flota plovi, ona na dugoročnom najmu pokrivajući se, a ona na “spot tržištu” (ugovori po poslu) sada za 10-12.000 umjesto lanjskih 50.000 dolara (dok je isplativost broda ugovor od 25.000 dolara). Nismo u raspremi niti otkazima gradnji. Ipak s graditeljima smo u novonastalim prilikama pregovarali i smanjili cijene već ugovorenih brodova, a pred nama je isti pregovor s Kinom. U svakom slučaju kažu da kriza u svijetu prolazi. Mi to na našem poslovanju koje je svjetsko – ne vidimo, zaključio je Ive Mustać bez okolišanja, ali i bez pesimizma osvrt na trenutačne prilike.

Stanko Banić – Ive Mustać
Tko je što postavio!?

Jedini diskutant (kao i lani otkako se uključio) bio je bivši predsjednik uprave Tankerske plovidbe Stanko Banić, koji je naglasio da postavlja “neugodna pitanja”, jer pozitivne stvari su zadatak uprave, ali bez zavisti i s ciljem boljitka društva iznad svega. To je potvrdio glasovanjem za gotovo sve odluke predložene od uprave.
Banić je osim nedefiniranog pitanja lanjske odluke od usmjeravanja dijela dividende u kupnju dionica imao sugestije za prenamjenu ustroja društva, koje je on u najvećoj mjeri ustrojio. Traži da član kolegija ne može biti u NO društva niti umirovljenik zbog karaktera vlasništva (zaposlenici dok su zaposleni), a potom je pokucao (na otvorena vrata rekli bi) sugerirajući preustroj uprave i strukture društva, koju je u najvećoj mjeri sam ustanovio (u specifičnom “obrambenom ” vremenu pretvorbe i privatizacije). Banić je postavio i niz drugih pitanja (projekt dvaju brodova s Vladom RH i 3. majem, Ninskim blatom, brojem zaposlenih). Banić je čak predložio da se nikakva dividenda ne isplaćuje, a zanimali su ga i neki drugi poslovni potezi poput jamstava i pomoći nekim drugim društvima u Zadru.
Ive Mustać odgovorio je na dio kazavši da za projekt 3. maja nisu dali “ni paru” , a od države će ako brodovi budu gotovi preuzeti brodove po tada tržišnim cijenama i rizika za društvo nema. Ustroj društva, kazao je Mustać, je naslijeđen od Banića, a na preoblikovanju se radi kao što se otpremninama stimulira smanjenje broja zaposlenih. No, otpremnine su ukinute zbog krize, broj zaposlenih na kopnu se smanjuje, a prividna odstupanja rezultat su prijama pripravnika koje traje godinu dana. Mustać je kazao i da je tradicija Tankerske oduvijek bila pomagati drugima, i tako će i ostati, naravno ne na štetu svoje tvrtke. Ivica Čičmir dodao je objašnjavajući jamstvo RBA banci za kredit Tankerkomercu kakva su sve (kontra) jamstva uzeli za taj iznos od 2,5 milijuna eura, do sada isplaćen za 50 posto, a jamstvima osiguran.

Ušteda od 17,5 milijuna dolara

Ive Mustać objasnio je kako su zadržali sve ugovore o gradnji novih brodova ipak pokušavajući s korekcijom cijena. Naime, dok brodarske tvrtke zbog pada prometa odustaju od novogradnji brodogradilišta su prisiljena na korekcije cijena ugovorenih brodova.
– Kod četiri ugovorena broda u Koreji za dva broda za suhe terete cijenu smo snizili za po pet milijuna dolara po brodu, dok smo kod tankera (product carriera) cijenu smanjili za po 1,3 milijuna. Pregovaramo oko dva broda u Kini kod kojih brodograditelji kasne. Uglavnom investicijsku potrošnju smanjili smo za 17,5 milijuna dolara, kazao je Mustać.