Matešić: Katastrofičari su demantirani!

Desetak je mjeseci od vašeg imenovanja direktoricom Glavnog ureda HTZ-a, a riječ je o iznimno turbulentnom vremenu te je više razloga za naš razgovor. Počeo bih ipak od kraja, odnosno srpanjske povike na katastrofalnu sezonu pa i prozivanja vas kao i ministra turizma Darka Lorencina, odnosno prizivanja vaših prethodnika. Kako se to doživjeli i mislite li da, osim tada vidljivog, blagog pada turista u nekim sredinama iza toga stoje i neki drugi razlozi?
– Sada je razvidno kako katastrofične najave o slomu ili propasti hrvatskog turizma u 2013. uistinu nisu bile primjerene, niti zasnovane na stvarnoj situaciji na terenu. Navedeno su demantirali i pokazatelji za srpanj, koji je bio pozitivan, jednako kao i kumulativni podaci za prvih ovogodišnjih sedam mjeseci. Razvidan je značajan rast turističkog prometa s većeg broja tržišta (zemlje Skandinavije, Velika Britanija, Poljska i dr.), određena tržišta bilježe pokazatelje slične prošlogodišnjima – Austrija, Njemačka, Slovenija (pritom, treba spomenuti činjenicu da je prošla godina za mnoga, pa i spomenuta tržišta bila rekordna od osnutka Hrvatske), dok je manji broj tržišta u padu, bilo zbog gospodarskih problema (Španjolska, Italija), bilo zbog zaoštravanja nekih pravnih procedura uslijed ulaska Hrvatske u Europsku uniju i obveze preuzimanja pravne (vizne) regulative Unije. Riječ je prvenstveno u Rusiji, Ukrajini i Turskoj. Ipak, ukupan rezultat ostao je pozitivan, a slična očekivanja imamo i za kolovoz te za ostatak godine.
Uspješna sezona uz brojne izazove
Naravno, navedeno ne znači da hrvatskom turizmu ne predstoje brojni izazovi, kako oni koji su eksterne prirode i tiču se širih gospodarskih i financijskih tijekova te aktivnosti konkurenata, tako i oni interne prirode, koji su u domeni instrumentarija privatnog i javnog sektora u zemlji. Na primjer, strukturalno gledano, brojni elementi turističke ponude u Hrvatskoj značajnije nisu poboljšali (iako postoje brojni primjeri očiglednog napretka) u posljednjih deset ili petnaest godina. Značajno smo napredovali u pogledu cestovne infrastrukture, no što je na primjer sa željeznicom, što je s dopunskim sadržajima – koliko danas imamo golf terena, koliko aqua-parkova ili zabavnih parkova? Jesmo li svjesni što su u promatranom razdoblju u funkciju postavili konkurenti, počevši od temeljne turističke infrastrukture, pa do konačnih turističkih sadržaja. Strani turisti, od kojih je velik broj, također pogođen krizom, danas itekako gledaju da za svoj novac dobiju što veću vrijednost i biraju destinacije za odmor i ne reagiraju samo na promociju, već da za svoj novac što povoljnije ljetuju. Hrvatska turistička zajednica nema nadležnosti niti utjecaj na utvrđivanje komercijalnih uvjeta, koje utvrđuje privatni sektor. To se prije svega odnosi na cijene smještajne i druge ponude koje utvrđuju smještajni objekti, turističke agencije, trgovine i drugi subjekti, a temeljem kojih strani turisti u velikoj mjeri donose odluke o izboru zemlje i mjesta za svoj odmor. Sve te činjenice trebamo imati u vidu kada evaluiramo vlastiti uspjeh, kada se uspoređujemo ili stavljamo u relaciju s rezultatima konkurenata, tj. kada objektiviziramo naša očekivanja.
U malo vremena surađujete eto već s drugim ministrom, kakvi su odnosi s njime?
– Suradnja s Ministarstvom turizma u kontinuitetu je izvrsna te s gospodinom Lorencinom i njegovim suradnicima “usko” surađujemo na dnevnoj razini.
Uspjeh sezone je u rukama tisuća subjekata
Jeste li i osobno sumnjali u uspješnost sezone u trenutku tih napada i mislite li da će sada s objavom rezultata prestati? Kako vidite sadašnje podatke o turizmu, odnosno procjenu godine?
U kontinuitetu sam ustrajala u stavu da se u pogledu ovogodišnjih rezultata hrvatskog turizma ne događa ništa alarmantno niti katastrofalno. U svim najavama, kako iz 2012., tako i s početka 2013. isticano je da bi ponavljanje rekordne 2012. godine predstavljalo dobar rezultat. Sva očekivanja, za ovu ali i za naredne godine, trebamo na razuman način staviti u kontekst svih okolnosti koje utječu na ciljeve koje si postavljamo. Pri tom bih voljela napomenuti da je uspjeh svake turističke sezone u rukama tisuća subjekata javnog i privatnog sektora koji, svaki u svojoj zoni ingerencije doprinose cjelokupnoj turističkoj konkurentnosti Hrvatske. Na mnoge od tih faktora možemo utjecati sami – investicijskom klimom, poreznim uvjetima, cjenovnom politikom svakog od nositelja ponude, infrastrukturnim uvjetima, zakonskom regulativnom, marketinškim strategijama i alatima, dok su neki čimbenici eksterni i izvan našeg utjecaja. Nismo sami – i druge turističke zemlje kontinuirano i aktivno rade na vlastitoj konkurentnosti i privlačenju gostiju. Turistički uspjeh (ili neuspjeh) nije rezultat rada jednog ili dva hrvatska subjekta, već je prije svega zbroj stotina i tisuća ulaznih elemenata koji na kraju, kada se podvuče crta stoje iza brojke od 65 ili 70 milijuna turističkih noćenja.
I rad u Londonu bio je dinamičan i zahtjevan
Već s dolaskom dobili ste novi Strateški marketinški plan, odnosno Plan rada HTZ-a, koji je izradila tvrtka Horwat Consalting, a pripremaju se i zakonske izmjene cijelog sustava, kao i Strategija razvoja hrvatskog turizma. Većina je projekata, odnosno postupaka otpočela prije vašeg imenovanja, a sliči gotovo na promjenu svega postojećeg. Je li vas tolika masa promjena u jednom zbijenom vremenu zatekla i jeste li se kolebali oko svog angažmana, s obzirom na relativno “miran” život u Londonu koji ste, pretpostavljam, mogli nastaviti jer kako vidimo već niz godina od tamo bilježimo više od 20 posto rasta?
Nemam problema sa suočavanjem s izazovima koji se postavljaju pred HTZ u pogledu poboljšanja našeg rada, na korist svih dionika u turizmu. Kada i ukoliko dođe do izmjena Zakona o turističkim zajednicama i promicanja hrvatskog turizma, što je u nadležnosti Ministarstva turizma, spremno ćemo odgovoriti i na sve nove zahtjeve ili zadaće koje će pred nas biti postavljene. Odlični rezultati s tržišta Velike Britanije nisu došli sami od sebe, već su posljedica ogromnog angažmana HTZ-a, tj. predstavništva kojem sam bila na čelu, u svim dimenzijama marketinškog rada, rada s javnostima, profesionalcima, predstavnicima medija… Moj život i rad u Londonu nikako se ne bi mogao okarakterizirati „mirnim” već dapače, vrlo poslovno dinamičnim. Iz vašeg pitanja, vjerujem bez loše namjere, nazire se određena percepcija prema radu HTZ-a (ili predstavništava HTZ-a u inozemstvu, koja su integralni dio ukupne HTZ-ove marketinške infrastrukture) da dobri rezultati s tržišta dolaze sami po sebi, dok se za eventualne loše pokazatelje na nekom od tržišta HTZ u startu imenuje kao glavni krivac. Ukoliko se HTZ (ili njegovi zaposlenici) spremno obilježava kao krivac kada negdje krene loše, istom logikom trebalo bi mu priznati i zasluge kada su rezultati dobri.
HTZ izvršava svoj Program rada
Uz sve što se događa i postavlja, HTZ-u će ipak kao temelja zadaća ostati popularizacija i predstavljanje hrvatskog turizma u cilju dovođenja što većeg broja ljudi i što većeg prometa. Mislite li da je HTZ tu zadaću dobro odradio?
HTZ u dosadašnjem dijelu godine dosljedno slijedi Program rada za 2013. godinu, jednoglasno usvojen od strane Turističkog vijeća te Sabora HTZ-a. Ne zaboravimo kako Turističko vijeće i Sabor HTZ-a čine gotovo u potpunosti predstavnici turističkog gospodarstva Hrvatske, tj. članovi HTZ-a, što znači da on predstavlja izravnu refleksiju stavova i potreba turističkog gospodarstva naše zemlje. Strategija tržišta pa time i naše djelovanje definirana je još uvijek važećim Strateškim marketinškim planom hrvatskog turizma za razdoblje 2010. – 2014., Operativnim marketing planom hrvatskog turizma za 2013. godinu te Programom rada HTZ-a za 2013. godinu, usvojenog od strane Tijela HTZ-a. Ipak, u kontekstu novih planskih i programskih elementa i nove organizacijske strukture vjerujem kako ćemo se u predstojećem razdoblju moći još kvalitetnije posvetiti zadaći uspostave i promicanja redefinirane branding strategije zemlje, daljnjem jačanju imidža, tj. promicanju ukupnog hrvatskog turizma s ciljem poboljšanja ugleda i položaja Hrvatske na međunarodnom turističkom tržištu.