BORBA SA SMRADOM Natkrit će se bazeni i instalirati uređaj za pročišćavanje zraka!

Proteklih dana stanovnici Smiljevca i Ričine, uz potok Ričinu, opet trpe nesnosan smrad koji dolazi iz pročišćivača otpadnih voda. Na jednu stranu to je uređaj koji je omogućio da se u centru grada ljudi ljeti mogu kupati, ali i uređaj zbog kojeg dobar dio građana mora zatvarati prozore. Stanovnicima Smiljevca i Ričine manje je bitno što se navodno zadarski pročišćivač nalazi na web-u Svjetske banke kao primjer uspješnog projekta jer njihovi vapaji godinama nailaze na zatvorena vrata institucija. No, hoće li nova inicijativa "osvježiti" zrak uz potok Ričinu, prije svega je još jedna nada tamošnjih stanovnika.

Nekoliko puta najavljivane učinkovite sanacije koje bi stanovnike toga područja oslobodile nesnosnog smrada, do sad se nisu dogodile.
 

Očitavali zakonom propisane vrijednosti

To potvrđuje i direktor zadarske Odvodnje Grgo Peronja. Stoga se u okviru projekta Aglomeracija Zadar – Petrčane predviđa dogradnja pročišćivača. Po tom projektu, EU novcem financirat će se izgradnja egalizacijskih bazena s novim stanicama za prijem septika te nadstrešnicama, natkrivanje pjeskolova-mastolova te primarnih taložnika.
– Naši aparati koji mjere zrak do sad su očitavali zakonom propisane vrijednosti, osobito što se tiče H2SO4. No, postoji šarolika grupa plinova koji nisu štetni, ali uzrokuju neugodan miris. Zato smo mi i uspjeli u projekt Aglomeracije ubaciti natkrivanje dvaju bazena, pjeskolova-mastolova te primarnih taložnika. Kad se oni natkriju, potrebno je instalirati uređaj koji će dodatno pročistiti zrak, ističe direktor Odvodnje Grgo Peronja.
Ukupna vrijednost projekta Aglomeracije koji se većinom odnosi na rješavanje sekundarne mreže, iznosi nešto više od 567 milijuna kuna. Zahvati na pročišćivaču otpadnih voda Centar koštat će 25 milijuna kuna. U sklopu dogradnje pročišćivača izgradit će se tzv. egalizacijski bazen. Iako Odvodnja ove godine bilježi nešto manji pritisak cisterni za pražnjenje septičkih jama, očekuje se da će se novom tehnološkom novotarijom smanjiti pritisak na pročišćivač koji uz to što preopterećuje sustav, pogoduje stvaranju neugodnih mirisa.
 

Odvodnja godišnje obradi 6.200.000 m3 otpadnih voda

– Odvodnja godišnje obradi 6.200.000 m3 otpadnih voda. Od toga oko 165.000 m3 otpadnih voda iz septičkih jama. Pročišćivač Centar bilježi špice rada npr. od 21 do 22 h kad se uključuju strojevi za pranje rublja, od 13 do 14 h kad se pere suđe. Da se sustav u tim vremenima ne bi preopterećivao, izgradit ćemo egalizacijski bazen u kojem će se ispuštati sadržaj autocisterni. Naši tehnolozi će odrediti koliko će tih otpadnih voda biti miješano s dotokom drugih otpadnih voda, kako bi sustav optimalno radio, govori Grgo Peronja.
Kako što je poznato, iz pročišćivača Centar kod potoka Ričine, dugim podmorskim ispustom izlazi gotovo bistra voda u Zadarski kanal. No, u sklopu novih tehnoloških rješenja Odvodnja tu vodu namjerava koristi za hlađenje postrojenja pročišćivača. Do sad se za tu svrhu, kaže direktor Peronja, koristila voda iz gradskog vodovoda. Radovi na dogradnji pročišćivača Centar trebali bi, ako ne bude žalbe na natječaj, početi u prvoj polovici sljedeće godine.
 

Koja je prava lokacija pročiščivaća?

​Je li pročišćivač Centar baš trebao biti izgrađen pored potoka Ričine, pitanje je koje se često ponavlja ne samo ovih dana. Kako nam je rekao Grgo Peronja, lokacija tog uređaja određena je još 1988. godine. Tad je to bila blizina mini-industrijske zone s Kožarom kao glavnim pogonom. Zanimljivo je da su kao alternative toj lokaciji spominjani prostori kod Autobusnog kolodvora ili vojarne Konjušnica gdje se danas nalazi trgovinski centar Konzum. Uglavnom, kaže Peronja, prostorni planeri nikad nisu predviđali smještaj pročišćivača u tada definiranu industrijsku zonu Gaženica.
 

Ispust kod bazena Kolovare

Iako je svojevremeno nekadašnji zadarski gradonačelnik Božidar Kalmeta objavio da Zadar više nema izravnih ispusta, pokazalo se da to sasvim i nije istina. Najdrastičniji primjer su dvije zgrade pored zadarskog bazena Kolovare koje imaju izravan ispust u more gdje se u neposrednoj blizini dnevno kupa i nekoliko tisuća građana. Iako je taj problem aktualiziran još prije nekoliko godina, stanari dviju zgrada nisu do danas kupili pumpu koja bi otpadne vode tjerala u kolektor koji se nalazi u Ulici Dmitra Zvonimira. Kako se radi o privatnim kućama kojima gospodare stambena gospodarstva, Grad Zadar ne može financirati nabavku pumpe. Problem denivelacije bilježi se na mnogim dijelovima grada. Npr. u Splitskoj ulici gdje su vlasnici kuća sami financirali instalaciju pumpi u kolektore koji su postavljeni na većoj visini od podnožja kuća.
 
 

Kako se »pere« zrak neugodnog mirisa?

Zrak neugodnog mirisa se usisnim kolektorom dovodi na scrubber i prolazi kroz scrubber. Prolazom kroz scrubber zrak neugodnog mirisa se »pere«, ovisno o upotrebljenim kemikalijama. Cirkulaciona crpka iz prihvatnog tanka usisava otopinu za pranje i kroz razdjelni cjevovod, na kojem se nalazi sistem mlaznica, koje otopinu, praktički, pretvaraju u oblak sitnih kapljica, distribuira po površini kontaktne posteljice. Nakon što je obavila svoju funkciju »pranja« zraka, otopina za pranje se ponovo prikuplja u prihvatnom tanku za novi ciklus »pranja«. Pomoću ventilatora scrubber radi uvijek u podtlaku. Ventilator se nalazi na ulaznom dijelu scrubbera i osim usisne funkcije ima i funkciju potiskivanja zraka prema odvodnom kaminu. Doziranje kemikalija vrši se automatskim elektronskim dozirnim crpkama, osnovom izmjerenih vrijednosti na mjernim instrumentima montiranim na svakom stupnju uređaja. U svakom stupnju uređaja se preko velike dodirne površine između otopine pranja (raspršena pomoću cirkulacionih crpki i ispune) i zraka vrši specifična radnja, ovisna o primjeni pojedine kemikalije.