OSTALI BEZ DRŽAVNOG NOVCA Zadarski vatrogasci više posla imali zimus nego ovog ljeta!

Slika korisnika mkvanja
Županija pristala povećati sufinanciranje vatrogastva
Županija izdvaja ono što je zakonski predviđeno, no u usporedbi s potrebama i troškovima, to je minimum minimuma. Dogovorili smo financijsku konstrukciju, odnosno da nam malo povećaju sredstva kako bi mogli funkcionirati, rekao je Željko Šoša
Vedran SITNICA
Da bi mi vatrogasci djelovali, mora nam se osigurati dovoljno novca - Boris Jović i Željko Šoša

Zahvaljujući praksi zadarskih vatrogasaca da se na jedan požar odmah po dojavi šalje više snaga, na području naše županije nemamo velikih požara. No nedavno se mijenjao Pravilnik Ministarstva poljoprivrede, što značajno utječe na sredstva koja se izdvajaju za funkcioniranje Vatrogasnih zajednica, a što posljedično dobro uhodanu praksu i rezultate dovodi u pitanje. Taj problem u Zadarskoj županiji je na tragu rješenja, a dogovor oko financiranja dogovoren je na radnom sastanku u Domu županije na kojem su nazočili predstavnici Vatrogasne zajednice Zadarske županije na čelu sa zapovjednikom Borisom Jovićem i predsjednikom Željkom Šošom sa županom Božidarom Longinom i njegovim zamjenikom Šimom Vickovićem, koji je ujedno i načelnik Stožera civilne zaštite Zadarske županije.

Izmjena pravilnika Ministarstva

- Iz Hrvatskih šuma su za Hrvatsku vatrogasnu zajednicu izdvajali sredstva, pa je konkretno na nivou naše županije stizalo oko 1,5, pa čak i dva milijuna kuna od opće korisnih funkcija šuma (OKFŠ). Ta sredstva su sada pravilnikom Ministarstva poljoprivrede ukinuta. Ministarstvo poljoprivrede bi povećalo sredstva, ali na način da bi se ona nekoliko godina akumulirala i onda upotrijebila za kupnju više vatrogasnih vozila koja bi se potom dodjeljivala pojedinim županijskim vatrogasnim zajednicama, DVD-ima i JVP-ima. Međutim, to su sredstva koja nama trenutačno nedostaju, pojašnjava Šoša dodajući kako vatrogasna zajednica, da bi imala smisao i mogla funkcionirati, mora imati sredstva koja, među ostalim, troše i za plaće zapovjednika i tajnika, održavanje vatrogasnog plovila koje je samo u posljednjih mjesec dana upućeno na dvije intervencije i to na otocima Molatu i Istu.

Intervencije vatrogasnog plovila

- Županija izdvaja ono što je zakonski predviđeno, no u usporedbi s potrebama i troškovima, to je minimum minimuma. To je bio i razlog zbog čega se delegacija Vatrogasne zajednice sastala sa županom. Dogovorili smo financijsku konstrukciju, odnosno da nam malo povećaju sredstva kako bi mogli funkcionirati. Moram istaknuti kako je vatrozaštita isključivo u ingerenciji jedinica samouprave. Svaka općina ima svoje dobrovoljno ili profesionalno vatrogastvo. Mi imamo četiri profesionalne postrojbe, a ostale općine imaju DVD-e koji se financiraju isključivo sredstvima jedinica lokalne samouprave, pojašnjava Šoša koji je još u vijeme dok je bio zapovjednik Vatrogasne zajednice Zadarske županije uveo praksu da na požar u jednoj općini po potrebi pošalje DVD iz druge, jer vatra granice između općina ne poznaje.
Šoša se pohvalio i činjenicom da zadarski vatrogasci svake godine odlaze u druge županije kako bi pomogli kolegama u gašenju, dok su vatrogasci iz drugih županija u pomoć zadarskim vatrogascima u posljednjih 20 godina došli samo jedan put i to za katastrofalnog požara koji je zadarsko područje zahvatio 2017. godine.
Realni troškovi DVD-a za intervencije na područjima drugih općina plaćali su se iz sredstava koja su Hrvatske šume uplaćivale Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici, a od tamo se onda novac raspoređivao po županijama i to samo onima uz jadransku obalu.
- DVD-ima je isključivo njihova općina financijer, a u zakonu stoji da se njihove intervencije izvan prostora za koje su osnovane, a po zapovijedi županijskog zapovjednika, plaćaju iz županijskog proračuna. Zaokružili smo tu financijsku konstrukciju sa županom i njegovim zamjenikom, te dogovorili financijski plan napravljen prema potrebama, rekao je Šoša, a Jović se osvrnuo na ovogodišnju sezonu u kojoj su u periodu od 1. lipnja pa do 21. kolovoza imali ukupno 597 intervencija. Kazao je kako su to većinom bile tehničke intervencije poput pilanja stabala uslijed vremenskih nepogoda koje su u nekoliko navrata zadesile našu županiju.

Manje opožarene površine

- Požari su manje zastupljeni po broju, veličini opožarene površine i angažiranih snaga. Ove godine smo, srećom, samo četiri puta koristili pomoć zračnih snaga, što je puno manje nego prijašnjih godina, a bilo je to u Galovcu, okolici Sukošana, na otoku Molatu i na Velebitu. Za razliku od ova dobra dva mjeseca, početak godine je bio nepovoljniji i teži. Bilo je jako puno požara na otvorenom prostoru jer je bilo sušno vrijeme, pa su ljudi imali više aktivnosti na poljima i zaraslim područjima. Najgori je bio požar koji je buknuo u veljači u Zatonu i vrlo brzo se rasplamsao, čemu je pridonio i orkanski vjetar, kazao je Jović dodajući kako su zadarski vatrogasci u prva tri mjeseca ove godine imali preko 1000 intervencija.
- To je prosječno desetak po danu, a to je zapravo ljetni prosjek, a ne zimski. U takvoj situaciji su nam se izmorili ljudi i više je požara padalo na nas jer su u tom periodu DVD-i manje aktivni. Zbog toga smo se bojali dolaska ljeta, ali su nam vremenske prilike s nekoliko obilnijih kiša svakih 15-ak dana išle u korist. Zbog većih padalina i trava je bila zelenija, što nam je opet išlo u korist. A što nas čeka u narednom periodu vidjet ćemo, poručio je Jović koji je rekao kako se nadaju dobru te da ćemo uspješno izići na kraj u bilo kojoj situaciji.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno