Magaš: Umjetna regionalizacija sjevernog Jadrana

Tri vodeća gravitacijska žarišta Jadranske Hrvatske trebalo bi vrednovati na pravi način – da okupe NUTS 3 regije: riječku, zadarsku i splitsku. Riječka bi tada prešla 500.000 stanovnika i bila bi optimalna NUTS 3 regija. Zadarska bi mogla potencijalno imati oko 330.000 stanovnika, a splitska bi imala oko 580.000 stanovnika

Regionalizacija Hrvatske, osobito poslije objave programa Kukuriku koalicije, još jednom je promovirana u predizbornu top temu, no bila je temom i rasprave četrdesetak europskih i svjetskih znanstvenika na 4. Konferenciji Jadranskog foruma koju su koncem prošlog tjedna na Sveučilištu u Zadru organizirali Odjel za geografiju Sveučilišta u Zadru, Hrvatsko geografsko društvo Zadar i Komisija za političku geografiju Međunarodne geografske zajednice.
Učiti na slovenskom iskustvu
Usporedno s održavanjem konferencije Jadranskog foruma, koalicija SDP-HNS-HSU-IDS u svojem je programu izrazila namjeru otvaranja pregovora s institucijama Europske unije da bi se dogovorio „novi razvojni preustroj na razini pet NUTS 2 regija”. U koaliciji četiriju stranaka ocjenjuju da bi podjela Hrvatske na pet ovakvih regija “stvorila uvjete za što bolje korištenje EU fondova”. Stav je struke, međutim, kako ističe prof.dr.sc. Damir Magaš s Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru, da je za Hrvatsku korisnije zadržati tri postojeće NUTS 2 regije, s obzirom da podjela države na ovakve statističke regije ima za svrhu ispunjavanje uvjeta za povlačenje sredstava iz europskih fondova. Hrvatska bi, uz to, smatra Magaš, trebala učiti iz slovenskog iskustva i ne inzistirati na županijama kao na NUTS 3 regijama, već oblikovati optimalne NUTS 3 regije uvažavajući demografski kriterij i vrednujući značaj gradova čiji gravitacijski utjecaj prelazi županijske granice.
– Među najvažnijim zaključcima 4. Konferencije Jadranskog foruma je i onaj koji se tiče načela regionalizacije zemalja jadranskog prostora u smislu primjene europske NUTS klasifikacije. Slovenija ima problema s primjenom regionalizacije na razini NUTS 3. Ona do daljnjega zadržava svoju raniju administrativnu podjelu, sličnu našim županijama, da funkcionira kao tip europske regije trećeg reda. Međutim, takve regije s malim borjem stanovnika, bez jake logistike i bez jakih središta, najčešće nisu, ni praktično, ni formalno, u mogućnosti natjecati se za europska sredstva, upozorava Magaš, a o tome je govorila dr. sc. Lučka Lorber sa Sveučilišta u Mariboru.
– U postojećem ustroju na tri NUTS 2 regije čitav prostor Hrvatske, s regijama Sjeverozapadna Hrvatska, Jadranska Hrvatska i Panonska Hrvatska, ima mogućnost, što se tiče razine NUTS 2, aplicirati na fondove. Eventualnim ustrojem Hrvatske na pet regija, regije bi bile odviše blizu donje granice kriterija broja stanovnika od 800.000 i moglo bi se u budućnosti dogoditi da zbog eventualnog pada broja stanovnika neka regija više ne bude u tom razredu i morala bi biti nekakav izuzetak. S obzirom na to, kao i na činjenicu da takve regije mogu imati i do 3 milijuna stanovnika, optimalno je zadržati regije s 200, 400 ili 700 tisuća stanovnika iznad donje granice, slično kao u Mađarskoj, Slovačkoj, Češkoj ili Austriji. Regije s oko 1,5 milijuna stanovnika su optimalne. Što se tiče struke i mogućnosti organiziranja, a i sličnosti u zahtjevima na čitavom hrvatskom priobalju, oblikovati na području današnje Jadranske Hrvatske, koja ima 1,4, milijuna stanovnika, dvije NUTS 2 regije značilo bi umjetno regionalizirati sjeverni Jadran. Morali bi takvo područje širiti u Posavinu ili kako drukčije, a to nema nikakvog smisla s geografskog, funkcionalnog i demografskog aspekta. Znanost bi se kod donošenja ovakvih odluka trebala češće čuti, rekao je Magaš koji je na Konferenciji iznio znanstveni podnesak na temu „Nova regionalizacija Jadranske Hrvatske”.
Rijeka, Split, Zadar – NUTS 3 središta
Upravo bi podjela NUTS 2 regije Jadranske Hrvatske na tri NUTS 3 regije mogla, čini se, biti način smirivanja antagonizama na relaciji Split-Zadar koji dominiraju političkim raspravama vezanim uz regionalizaciju.
-Ne znam za takve rasprave, bar nisu u javnosti. Eurostat, kao i Hrvatski Sabor, prihvatili su regionalizaciju Hrvatske na tri NUTS 2 regije, a službeni dokumenti završavaju rečenicom u kojoj se kaže da će hrvatske županije biti NUTS regije trećeg reda jer, u prosjeku, hrvatska županija ima 250.000 stanovnika. Već u popisu 2011. je Državni zavod za statistiku primijenio novu regionalizaciju Hrvatske na tri regije, i županije su grupirane po NUTS 2 regijama. Hrvatska, kao i Slovenija, može oblikovati regije kakve želi, ali da bi takva regija trećeg reda računala na sredstva EU nužni su odgovarajući broj stanovnika, odgovarajuće gradsko središte, logistika i timovi koji će u ime prostora, odnosno stanovništva, iznjedriti jasne programe za dobivanje sredstava. Obnovljeni i funkcionalno ojačan Zadar, sa svojom gradskom regijom od Vira do Draga s 125.000 stanovnika, kao optimalno središte takve regije s ekskluzivnim središnjim položajem u Jadranskoj NUTS 2 regiji, treći je po veličini na hrvatskom Jadranu. Split i Rijeka, tradicionalno su jaka i već potvrđena središta, premda, prema posljednjim popisima bilježe pad broja stanovnika, dok Zadar blago raste. Ujedno, Rijeka, Split i Zadar danas se, po svom funkcionalnom i gravitacijskom značenju, ističu u ovom prostru, jer jedino ta tri grada imaju funkcionalno, nodalno, odnosno gravitacijsko značenje koje seže i izvan županijskih okvira; ponajviše Split i Rijeka, a i Zadar sve izrazitije. To se vidi po funkcijama i značenju od regionalne bolnice, Sveučilišta, ingerencija sudova, važnosti banaka, trgovačkih centara, preko policije do različitih upravnih tijela i ustanova, prometnog i gospodarskog značenja, pri čemu se čitav sjevernodalmatinski i lički prostor sve više vezuje uz Zadar. Ova tri vodeća gravitacijska žarišta Jadranske Hrvatske trebalo bi vrednovati na pravi način – da okupe NUTS 3 regije: riječku, zadarsku i splitsku. Riječka bi tada prešla 500.000 stanovnika i bila bi optimalna NUTS 3 regija. Zadarska bi mogla potencijalno imati oko 330.000 stanovnika, a splitska bi imala oko 580.000 stanovnika, kazao je Magaš napominjući kako će o ovoj temi biti riječi i na 5. Kongresu hrvatskih geografa koji će se u Osijeku održati u listopadu ove godine.
Optimalno do 10 NUTS 3 regija
-Ekonomisti su o regionalizaciji nešto kazali, političari dnevno imaju istaknut prostor za iznošenje stavova, vrijeme je da i geografi, kao eksperti za prostor iznesu i svoja gledišta. Ukoliko se ne omogući oblikovanje dovoljno gospodarski i logistički jakih, demografski optimalnih NUTS 3 regija, postojeće županije, od koji čak 10 ne dostiže europski kriterij donje granice broja stanovnika od 150.000 stanovnika, teško da će se moći samostalno uistinu aktivirati kao NUTS 3 europske regije. Mađarska s 10 milijuna stanovnika ima 20 takvih regija, Slovačka s oko 5,5 milijuna stanovnika ima ih desetak, a i za Hrvatsku bi bio optimalan model s najviše do deset regionalnih cjelina okupljenih oko najsnažnijih desetak gradova. Tradicionalne „regije” su naša važna baština, ali, objektivno one, s obzirom na suvremene odnose, razvoj koji se zbiva pred našim očima, više nisu optimalne, posebice s perspektive ojačalih središta Varaždina, Slavonskog Broda i Zadra, kao petog po jakosti i broju stanovnika u zemlji. Ujedno, njihove su granice krojili neki drugi; rezultat su Otomanskog carstva, Mletačke Republike, Austrougarske monarhije i slično. Naime, treba promišljati o suvremenom značenju hrvatskih središta i to ne samo u Jadranskoj Hrvatskoj, nego i u kontinentalnom dijelu zemlje. Zasigurno treba apostrofirati funkcionalno i gravitacijsko značenje demografski istaknutog Varaždina i njegove urbane regije u Sjeverozapadnoj Hrvatskoj i kao i Slavonskog Borda u Panonskoj Hrvatskoj, te pronaći mogućnosti regionalizacije na NUTS 3 razini u kojoj će ovi gradovi i formalno potvrditi svoju ulogu među najistaknutijim regionalnim središtima Hrvatske, zaključio je Magaš.

 ŠTO SU NUTS 2 I NUTS 3 REGIJE?

NUTS 2 regije trebaju imati između 800.000 i 3 milijuna stanovnika, a Hrvatska je, što su 2007. prihvatili Europska komisija i EUROSTAT, organizirana na tri ovakve regije: Sjeverozapadnu Hrvatsku, Panonsku Hrvatsku i Jadransku Hrvatsku. NUTS 3 regije moraju brojiti između 150.000 i 800.000 stanovnika.

KORISTITI PREDNOSTI SUDJELOVANJA U RAZLIČITIM CJELINAMA EUROPE

Teza o pripadnosti Hrvatske, pa tako i Dalmacije Srednjoj Europi koju je, na nedavno održanom sastanku Radne skupine o Srednjoj Europi u Zadru, iznio dr.sc. Peter Jordan iz austrijskog Instituta za urbana i regionalna istraživanja, možda može nekima zvučati i neobično. Ipak, prof.dr. sc. Damir Magaš napominje kako i u „običnom našem udžbeniku geografije stoji da je Hrvatska srednjoeuropska, sredozemna i podunavska zemlja i pod jakim utjecajem balkanskog susjedstva”.
-Sve te komponente imaju utjecaja i treba koristiti prednosti sudjelovanja u različitim cjelinama Europe. Mislim da su obrazloženja dr.sc. Petera Jordana prihvatljiva. On je cijelu Hrvatsku uključio u Srednju Europu, premda su primorski dijelovi bili i pod znatnim utjecajem Venecije. Naime, prije tog jakog utjecaja Mlečana, uoče li se samo crkva sv. Donata ili refleksije ranog srednjeg vijeka, već je srednjoeuropski krug imao značajan utjecaj u čitavom našem priobalju. Drugi je njegov argument jaki utjecaj austrijske i austrougarske vladavine u 19. i početkom 20. stoljeća gdje se, uz tipični sredozemni kulturni sloj, oblikovao i novi sloj impozantnih građevina, velikih investicija, uvođenja željeznica, cesta, svjetionika, novog katastra, zemljišnika, novih oblika industrijalizacije koji su bili tipično srednjoeuropski. Tumačeći da je Hrvatska većim dijelom oduvijek dio Srednje Europe, prof. Jordan ističe da je i širi dalmatinski prostor također poprimio taj utjecaj, te da je, s obzirom na današnju situaciju, Hrvatska svakako srednjoeuropska zemlja. O tome se, naravno, uvijek može raspravljati s različitih motrišta, ali činjenica je da su sada najvažnije prometnice usmjerene u kontinent: u panonski, podunavski, srednjoeuropski bazen, obrazložio je Magaš.