Šeks: Ni dragi Bog mi neće uručiti optužnicu Beograda

Ne može hrvatski državljanin prihvatiti pravni akt jedne zločinačke države, jedne zločinačke vojske, kazao je Vladimir Šeks. Ivan Vekić je, pak, preuzeo optužnicu i potpisao je – ćirilicom, ali traži od Hrvatske da kaže Srbiji: To možete baciti!

Srpska pravosudna tijela ne prestaju šokirati hrvatsku javnost optužnicama beogradskog vojnog tužiteljstva, podignutim prije svega temeljem priznanja iznuđenih od hrvatskih ratnih zarobljenika. Nakon vukovarskog branitelja Tihomira Purde i ratne ravnateljice vukovarske bolnice Vesne Bosanac, na red su došli i visoki aktualni i bivši dužnosnici Vladimir Šeks, Ivan Vekić, Branimir Glavaš i Tomislav Merčep.
Iz Beograda je stigla optužnica kojom se za genocid nad 19 srpskih civila počinjen 1991. godine osim spomenute četvorice optužuje još 40 hrvatskih državljana s vukovarskog područja. O tome je hrvatsku javnost u Osijeku izvijestio ratni ministar unutarnjih poslova Ivan Vekić koji je u osječkom Županijskom sudu u utorak preuzeo optužnicu, pri čemu je potpisao ćirilicom pisanu obavijest da mu je Viši sud u Beogradu odredio Krstu Bobota kao službenog branitelja “kojem je okrivljeni dužan da plati nagradu i nužne izdatke”. Riječ je o optužnici koju je još 1992. podiglo vojno tužiteljstvo u Srbiji, s tim da je 2004. iz optužnice zbog zastare ispala oružana pobuna protiv Jugoslavije i ostao je “samo” genocid.
Pravni koraci
– U utorak poslijepodne posjetio me je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković i obećao pomoć u okviru zakona. Zahvalan sam mu na tome, no mene ta optužnica ne zabrinjava osobno. Brine me činjenica da Srbija u miru nastavlja ono što nije uspjela u ratu. Meni država nudi pomoć, ali ona mora učiniti nešto više. Mora Srbiji u oči reći: Ovo možete baciti. A ne da Tadića i njegovu svitu goste i časte po Brijunima, pa čak i u Vukovaru, izjavio je Vekić oktrivši da je optužnicu preuzeo potpisujući se ćirilicom. Poručio je svim optuženima da ne napuštaju Hrvatsku dok proces ne okonča.
Preciznija objašnjenja o čemu se tu konkretno radi potražili smo od odvjetnika Bobota koji je već poduzeo neke pravne korake, s obzirom da, kako nam je rekao, neko vrijeme zna za optužnicu koja nije pravomoćna.
– Predložio sam sudu da obustavi progon ili da ga ustupi Republici Hrvatskoj. Pozivao sam se pritom na neke nedavne primjere, poput slučaja Tihomira Purde. Osobno sumnjam da će doći do suđenja, jer je optužnica pravno vrlo sporna, a ako razmotrimo politički kontekst u regiji, nastavak progona bio bi kontraproduktivan. Očekujem da će sud vrlo pažljivo razmotriti prigovore na optužnicu, kako ne bi ponovo došlo do međudržavnog incidenta, rekao nam je Bobot koji je o optužnici već ranije izvijestio hrvatsko veleposlanstvo u Beogradu.
Srpski odvjetnik ističe da je optužnica dignuta 1992., da Vojni sud po njoj nije postupao dulje vremena. Nakon što je vojni sud rasformiran, predmet je došao na civilni sud, a sad ga je preuzelo posebno odjeljenje za ratne zločine Višeg suda u Beogradu.
Upitan kredibilitet
– Na moje veliko iznenađenje, Specijalno tužilaštvo za ratne zločine prihvatilo je taj predmet za zastupanje. Istaknuo sam prigovor na optužnicu, te sam upozorio da se optužbe protiv Vladimira Šeksa, Tomislava Merčepa i Ivana Vekića svode na iskaze ratnih zarobljenika, što dovodi u pitanje njihov kredibilitet, jer to sigurno nisu iskazi koje su ti ljudi dali slobodnom voljom. Ne moram vam objašnjavati u kakvim su okolnostima dani ti optužujući iskazi, ratni zarobljenici učinit će sve samo da budu pošteđeni.
Bobot ne vjeruje da će doći do suđenja, ali dozvoljava mogućnost da se sudi pojedinim nižerangiranim optuženicima za koje postoje i konkretni materijalni dokazi. Gdje će se suditi tim osobama, ostat će nepoznato dok ne budu riješeni prigovori na optužnicu.
– Viši sud u Beogradu dostavio je optužnice okrivljenima kako bi mogli istaknuti svoje prigovore, a prije odluke o prigovorima optužnica nije pravosnažna. Tužilaštvo nije tražilo pritvor, pa oni mogu i doći u Beograd i sami iznijeti obranu, što im sigurno ne bih preporučio. Ako se ne pojave, a sud prihvati optužnicu i ona stupi na pravnu snagu, onda će sud, da osigura njihovu prisutnost, morati raspisati i tjeralice, kazao nam je Vekićev beogradski odvjetnik.
Kad smo Vekića upoznali s činjenicom da njegov službeni branitelj već obavlja povjerenu mu dužnost, odlučio ga je kontaktirati.
– Iz ovoga što ste mi rekli izgleda mi kako je to korektan čovjek. Svakako ću ga u četvrtak nazvati, rekao nam je Vekić.
Za razliku od njega, potpredsjednik Sabora Vladimir Šeks neće preuzeti optužnicu iz Srbije.
– Meni takvu optužnicu neće ni dragi Bog uručiti. Ne priznajem optužnice, ni rješenja, ni odluke vojnih tužiteljstava bivše JNA, vojnih sudova biše JNA, jer smatram da su to akti jedne zločinačke organizacije koju je Hrvatska porazila. Ne kanim uzeti u ruke tu optužnicu jer bih time priznavao legitimet i legalitet i priznavao bih da je na djelu nastavak, ovoga puta, pravosudne agresije. Ne može hrvatski državljanin prihvatiti da preuzima pravni akt jedne zločinačke države, jedne zločinačke vojske, kazao je Šeks koji nije djelovao nimalo potreseno pristiglom optužnicom.
Tjeralice za koga hoće
Za optužnicu je Šeks, kako otkriva, neslužbeno doznao s osječkog suda gdje mu radi kći, a tom je sudu poručio da mu ni slučajno ne pokušavaju uručiti optužnicu. Na pitanje  pokazuje li time da ne priznaje ni hrvatsko pravosuđe, potpredsjednik Sabora je odgovorio da je stvar suda da mu pokuša uručiti optužnicu, jer je on u cijeloj priči samo servis, ali da je njegova dobra volja kao građanina Hrvatske hoće li tu optužnicu preuzeti. Šeks vjeruje da bi se njegov slučaj trebao riješiti diplomatskim putem kako je to bilo i u predmetu protiv doktorice Vesne Bosanac.
Šeks podsjeća da je hrvatski Sabor zaključcima od 8. listopada 1991. godine proglasio JNA okupatorskom vojskom i ustvrdio da je ona zajedno sa Srbijom izvršila oružanu agresiju na Hrvatsku.
– Prema tome, odluke jedne nepostojeće države Jugoslavije, odluke jedne propale, poražene vojske i njenih vojnih sudova i tužiteljstava ne priznajem niti ih želim uzeti u ruke, a kamoli uzimanjem u ruke priznati legitimitet i legalitet i tih optužnica i te pripale države Jugoslavije. Ja sam se protiv te Jugoslavije borio u ratu, vrlo mirno je pojašnjavao Šeks.
Kaže da za te optužnice i istrage zna 20 godina, jer je još u rujnu 1992. kao potpredsjednik ratne vlade preko obavještajnih službi dobio rješenje o otvaranju istrage s rješenjem o određivanju pritvora koje je izdalo vojno tužiteljstvo i vojni sud, a u kojima se traži da se, između ostalih, protiv Šeksa provede istraga i odredi pritvor. Petorica branitelja osuđena su na smrt, 35 na kazne zatvora, ali su naknadno 1993. godine razmijenjeni.
– Uzeli su si pravo da mogu izdati tjeralice za koga hoće, pa kad se državljani Hrvatske, BiH, Makedonije ili Crne Gore nađu bilo gdje u svijetu uhiti ih Interpol i sprovede srbijanskim sudovima. To su radili na temelju tog zakona Tihomiru Purdi, Jovanu Divjaku, Ejupu Ganiću, Vesni Bosanac, nabrajao je Šeks ljude s kojima, kako on misli dijeli istu sudbinu.

 GLAVAŠ: NEKA ŠEKS U BEOGRADU DOKAZUJE NEVINOST

Branimiru Glavašu koji u mostarskom zatvoru služi kaznu zbog ratnog zločina, optužnica će biti uručena putem međunarodne pravne pomoći i on je, tvrdi, neće odbiti.
– I hrvatska optužnica protiv mene bila je montirana, pa sam je preuzeo. Sve je to isto. A Šeksu poručujem –  budući da su me on i njegove kolege iz HDZ-a pozivale da dokazuje svoju nevinost u postupku koji su mi oni montirali pred hrvatskim sudom, sad ja Šeksa pozivam da ode u Beograd i tamo dokaže svoju nevinost. S obzirom da je Šeks nadaleko poznat kao hrabar i moralan čovjek, siguran sam da će to učiniti već idući tjedan, rekao nam je Glavaš.

 BOŠNJAKOVIĆ: VIDJET ĆEMO ŠTO SRBIJA TRAŽI

Ministar Bošnjaković potvrdio je nakon sjednice Vlade novinarima da je došla optužnica koja je uzdrmala Hrvatsku.
– U ovoj se fazi ne traži izručenje, ispitivanje, kao niti da Hrvatska preuzme postupak, već uručenje dokumenata, što će i biti učinjeno kada oni budu kompletirani. Dio dokumenata manjka, kazao je Bošnjaković dodajući kako će Hrvatska “kroz institute međunarodne pravne pomoći vidjeti što Srbija bude u odnosu na to tražila”.

 OPTUŽNICA

Prema optužnici vojnog tužiteljstva iz Beograda, Šeksa, Vekića, Glavaša i Merčepa tereti se da su koristili svoje položaje vlasti, kako bi potaknuli zločine protiv Srba.
Konkretno, optužuje ih se da su šest Hrvata s vukovarskog područja s predumišljajem potaknuli na genocid. Prema optužnici, njih četvorica sastajali su se s navodnim kolovođama i neposrednim počiniteljima zločina u kući Tomislava Merčepa u Bogdanovcima krajem veljače 1991. godine, te sredinom ožujka u prostorijama mjesne zajednice “Alojzije Stepinac” u Borovu Naselju. Navodno su im govorili da je uništenje srpske nacionalne grupe preduvjet za stvaranje “samostalne i nezavisne države Hrvatske”. Kako bi to ostvarili, ukazivali su im na potrebu donošenja odluke o sprovođenju “akcije čišćenja”, kako ju je nazivao Glavaš, odnosno smjenama Srba sa svih političkih i privrednih dužnosti na teritoriju vukovarske općine, zastrašivanja kako bi se iselili, te na koncu fizičkih likvidacija onih koji su ostali.
Prema optužnici, njih četvorica su im naglasila da je donošenje odluke o “akciji čišćenja” u potpunom skladu sa smjernicama vlasti. Šestero potaknutih, tvrdi se u optužnici, to su i napravili u Borovu i Borovu Naselju, pa su čak i “poveli svoje simpatizere na smotru budućih paravojnih postrojbi Republike Hrvatske u Bogdanovačkoj doli”. Aktivnost tih postrojbi, za koje se tvrdi da su pljačkale Srbe, palile im i dizale u zrak kuće, privodile, fizički i psihički zlostavljale i likvidirale, trajala je “do studenog 1991. godine, kada je na teritoriju općine Vukovar skršen otpor pobunjenika”.
Prva inkriminirana akcija, navodi se uz ostalo u optužnici, dogodila se 4. srpnja 1991. godine u Borovom Naselju. Četvorica od šest kolovođa potaknutih od Šeksa, Vekića, Merčepa i Glavaša, optuženi su zajedno s još 31 osobom za čišćenje sjevernog dijela Borova Naselja u kojem su pretežno živjeli Srbi. Optužnicom ih se tereti da su prijetnjama, pretresima, paljbom, zlostavljanjem, pljačkom, privođenjima i likvidacijama Srba iz tog dijela Borova Naselja zastrašivali ostale. Tereti ih se za smrt Dragana Mijatovića, Stojana Stojanovića i još šest neidentificiranih osoba, te za privođenje još deset ljudi, od kojih su Radovan Mitrović i Pajo Tanjić pretučeni, a Milan Vorkapić i Savo Bingulac teško ranjeni.Četvorici drugih okrivljenika s popisa, na teret se stavlja “akcija čišćenja” dijelova Borova Naselja iz sredine srpnja 1991. godine, pretežno naseljenim Srbima.