Zadarska crvena klupa šalje poruku protiv nasilja nad ženama, ali i svakog drugog nasilja

ZADAR – Rivu s najljepšim zalaskom sunca na svijetu od jučer krasi i jedna crvena klupa s raznobojnim otiscima otvorenih dlanova i porukama protiv nasilja nad ženama na hrvatskom i engleskom jeziku. Unikatnu i prvu u Hrvatskoj takvu klupu tamo su uz dopuštenje gradskih vlasti postavile članice Ženske inicijative Hrvatske narodne stranke (HNS) Zadra i Zadarske županije povodom Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, koji se u Hrvatskoj obilježava 22. rujna, u spomen na tri ubijene i jednu ranjenu ženu na zagrebačkom sudu u brakorazvodnom postupku.
Inicijativu za originalno obilježavanje Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama pokrenula je HNS-ovka Silvijana Dražović, zadarska umjetnica prepoznatljiva slikarskog stila kojeg uz bajkovitu maštovitost posebnim čini i cijeli spektar živih i veselih boja. Da je njezinoj mašti samo nebo granica potvrdila je novom idejom, njezinom željom da na ovoj klupi uskoro osvanu mali, laserski printani metali s porukama.
– Bilo bi divno kad bi jednog dana stotine takvih poruka prekrile ove ručice raširene protiv nasilja. Kao ono kad smo htjeli na Gradski most postaviti lokote da bude što više ljubavi i da ona bude zaključana. Tako bi mogli šarafiti lijepe poruke ljubavi, a ne nasilja upravo ovdje , iznijela je svoju viziju Dražović.
»Stop nasilju nad ženama«, »Stop violence against woman« ispisani su na naslonjaču klupe, a nakon HNS-ovki koje su otisnule svoje otvorene dlanove u znak podrške toj inicijativi, pridružile su im se i pripadnice medija pa i slučajne prolaznice. Šarena klupa privukla je odmah pažnju i brojnih turista iz svih krajeva svijeta, ali i one najmlađe pripadnice »nježnijeg« spola koje su u nizu bijelih za predah odabrale baš ovu.
– Poruku protiv nasilja nad ženama, ali i svih drugih oblika nasilja, danas šaljemo klupom, ručicama i kiticom cvijeća. Mi imamo neke mehanizme za zaštitu žrtava nasilja, ali treba poraditi na tome da tranzicija između skloništa i sigurne kuće bude laka, da se djeca smještena u njima nauče nešto raditi, da se školuju, pripreme za život. U Hrvatskoj je ovo prva crvena klupa, iako je u svijetu prebojavanje klupa s istom porukom već tradicija, rekla je Dražović, osvrnuvši se i na moderni oblik nasilja kao što su neprimjereni komentari na internetskim portalima i društvenim mrežama poput Facebooka, što je ujedno oštro i osudila pozvavši i predstavnike medija da svojim izvještavanjem pomognu da se svaki oblik nasilja osudi .
Irena Gulan Šimurina, predsjednica Inicijative žena HNS-a i gradska vijećnica, upozorila je na nekoliko nedavnih zadarskih incidenata, koji pokazuju da stanje u Zadru nije najbolje zaključujući kako je nasilje nedopustivo i da se pred njim ne smiju zatvarati oči, a ujedno je iskazala nadu da će prisustvo ove crvene klupe ispuniti tu svrhu.
– U jednom od tih slučajeva nasilja nad ženama u Zadru se vidjelo da ni policija nije adekvatno reagirala. Stoga je potrebno raditi na edukaciji i zaštiti žena od nasilja. Kao grad možemo pomoći opremanjem i proširenju skloništa za žene, njihovom stambenom zbrinjavanju kada ga napuštaju jer su one tada prepuštene same sebi, brzim uključivanjem djece iz skloništa za žrtve u obrazovne programe koji su sada dosta komplicirani. Krug nasilja treba zaustaviti, poručila Gulan-Šimurina koja se s ovom problematikom susreće i kroz svoj posao, budući da je odvjetnica. Ustvrdila je kako postoji prostor da institucije učine više kad je u pitanju nasilje, a posebice nad ženama i djecom. Složila se i kako nije dobro osmišljena zaštita obitelji od nasilnika koji nakon izlaska iz zatvora ili istražnog zatvora se vraća u obiteljsku kuću ili stan, a onda se žrtva mora sklanjati na sigurno mjesto.
Gulan Šimurina iznijela je i poražavajuću statistiku prema kojoj je na području Hrvatske u 2016. I 2017. Godini ubijeno 38 žena od kojih 33 od strane njima bliskih osoba.
– Prisutan je i jedan trend brutalizacije, porast nasilja sa smrtnim ishodom tako da ovo je zaista tema o kojoj je potrebno pričati, naglasila je Gulan Šimurina dodajući kako u zaštiti žena od nasilja može puno pomoći i nedavno ratificirana Istanbulska konvencija. Kazala je kako se nada da će do njezine primjene u praksi doći što prije. Napomenula je da prema izvješću pravobraniteljice za ravnopravnost spolova proizlazi kako sudovi od predloženih mjera priznaju samo 17 posto.
– Dakle, svakako je potrebno uvesti nove mehanizme i bolje iskorištavati one postojeće da bi se žrtve zaštitile. Svaki je slučaj za sebe i moramo imati povjerenja u naš pravni sustav, ali isto tako moramo osigurati dodatne mehanizme da on bude što učinkovitiji.

Nasilje nad ženama u Zadru i okolici
Slučaj brutalnog premlaćivanja mlade Zadranke koji se dogodio 13. svibnja potresao je cijelu Hrvatsku pa i šire i to ne samo zbog samog čina već i propusta policije koje je utvrdila Unutarnja kontrola. Ono što je dodatno uznemirujuće svakome onome tko je imao priliku pogledati snimku nemilog događaja na kojoj se jasno vidi sva brutalnost, bezosjećajnost ali i upornost nasilnika u namjeri da djevojku ozlijedi, posebice udarac nogom iz zahaha djevojci u glavu dok se pokušavala podignuti s poda već sva oblivena krvlju, jest činjenica da mu se sudi za nanošenje teških ozljeda, a ne pokušaj ubojstva. Zadarska javnost dobro pamti i slučaj od prije dvije godine u kojem je smrtno stradala mlada djevojka. Nasilnik, odnosno ubojica bio je njezin izvanbračni suprug koji ju je satima u obiteljskoj kući mrcvario, a preminula je od posljedica ubodne rane u predjelu vratne arterije koja je tek jedna od brojnih ubodnih rana koje su prilikom obdukcije utvrđene. Nasilnik je nepravomoćno osuđen na 30 godina zatvora, no predmet je vraćen na ponovno odlučivanje radi dodatnog utvrđivanja relevantnih činjenica o kojima ovisi i sama kaznena sankcija.

Na premlaćivanje mlade Zadranke reagirala i pravobraniteljica
Nakon što je mlada Zadranka premlaćena u kafiću u Zadru reagirala je i pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić, dipl.iur, a evo što je kazala:
– Vezano za slučaj premlaćivanja djevojke u kafiću u Zadru prije nekoliko dana izuzetno je važno upozoriti i medije i javnost na način izvještavanja o ovom slučaju nasilja, kao i drugim slučajevima nasilja prema ženama koje ostavlja teške fizičke i psihičke posljedice na žrtvi. Važno je da mediji prije svega zaštite dostojanstvo i privatnost, odnosno identitet žrtve, da ne objavljuju fotografije i podatke koji žrtvu mogu dodatno traumatizirati.
U fazi smo završetka Analize medijskog izvještavanja u slučajevima nasilja prema ženama, koja je dio našeg EU projekta 'Prema učinkovitijoj zaštiti: promjena sustava za borbu protiv nasilja prema ženama'. Analiza je provedena na 3.499 članaka o nasilju prema ženama prikupljenih s 5 Internet portala u razdoblju od 5 godina (2012.-2016.). Rezultati su pokazali da mediji često premještaju fokus sa nasilnika i čina nasilja na preispitivanje je li žrtva bila u stanju pijanstva, je li bila izvan kuće u kasne noćne ili ranojutarnje sate, kako je bila obučena i slično, čime se umanjuje značenje i ozbiljnost kaznenog djela i stigmatizira žrtva. Takav pristup doprinosi stvaranju društvene klime u kojoj bi ispitanici u Hrvatskoj, prema nedavnom istraživanju, opravdali silovanje „ako žena nosi 'provokativnu odjeću' (16%), ako je pod utjecajem alkohola ili droge (19%), ako je prije tog čina 'flertovala' sa silovateljem (15%), ako silovana osoba nije jasno rekla 'ne' ili se nije fizički branila od napada (9%), ako je žena imala više seksualnih partnera prije silovanja (6%), ako se noću sama šetala ulicom (4%) ili ako je svojevoljno ušla u dom silovatelja nakon izlaska s njim ili tuluma (11%).“[1]
Ne zaboravimo da znatiželja javnosti nije isto što i javni interes. Mediji moraju biti svjesni svoje društvene odgovornosti u slučajevima nasilja i ne pribjegavati senzacionalizmu, jer takvim načinom izvještavanja žrtvu ponovo i kontinuirano stavljaju u poziciju da se, nakon što je već jednom proživjela nasilje, ne može braniti od medijskih napisa i svih posljedica koje iz toga slijede.
Upravo zato smo i uključili analizu medijskog izvještavanja o slučajevima nasilja prema ženama u naš EU projekt. Na osnovu dvije takve analize, a u suradnji s predstavnicima i predstavnicama medija, nastat će Medijski kodeks, vodič za profesionalno i senzibilno izvještavanje o slučajevima nasilja prema ženama i nasilja u obitelji. Medijski kodeks sadržavat će smjernice koje bi mediji trebali poštivati prilikom izvještavanja o silovanjima, nasilju u obitelji, ubojstvima žena i o svim oblicima nasilja prema ženama kao rodno uvjetovanog nasilja, koristit će se u edukacijama medijskih djelatnika i djelatnica te biti dostupan kao publikacija i online.