Maslinove muhe će tražeći seks završiti u lovki

U povodu primjene ICT projekta “MasliNet” u pokusnom masliniku u Petrčanama održana je prezentacija i demonstracija tog jedinstvenog projekta u organizaciji Siemensa d.d. i Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. Tom prigodom demonstriran je rad bežične mreže osjetila (eng. wireless sensor network) u masliniku obitelji dipl.ing.agr. Željka Pavlovića u Petrčanama koja se bavi maslinarstvom već nekoliko naraštaja. Bežična mreža osjetila prikuplja podatke o mikroklimi i vlažnosti tla, a omogućava i uvid u postojanje maslinove muhe. Podaci se trenutačno prate i analiziraju u laboratoriju FER-a u Zagrebu. Sustav će u masliniku raditi do završetka berbe, a nadograđena inačica će se postaviti sljedeće godine.
Na predstavljanju projekta u hotelu Pinija i demonstraciji u masliniku govorili su prof.dr.sc. Vedran Bilas s Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, voditelj u Siemensovu odjelu Razvoju programa i sustava dipl.ing. Stanislav Janjac i dipl.ing.agr. Josip Ražov, sa Sveučilišta u Zadru Odjela za poljodjelstvo i akvakulturu Sredozemlja.
– Tijekom pokusnog rada u masliniku ispitat će se funkcionalnost mreže, elektronički i mehanički dizajn i definirati zahtjevi za rad na sljedećoj generaciji sustava. Preduvjet za implementaciju spomenute tehnologije u krošnje stabla masline bio je razvoj platforme za bežični osjetilni čvor nazvan “FER Čvorak” koji je tim FER-ovih stručnjaka završio u ljeto ove godine. Sustav je primjenjiv za mnoge voćarske ili povrtlarske kulture (vinogradarstvo, uzgoj agruma, plastenici), tako što omogućava praćenje razvoja biljke i ploda, praćenje pojave štetnika te upravljanje navodnjavanjem, rečeno je na predstavljanju i demonstraciji ICT projekta “MasliNet”.
– Ovaj projekt ima za cilj razviti poboljšanu verziju lovke koja će učinkovitije i selektivnije privlačiti i loviti maslinovu muhu na bazi vizualne atraktivnosti i olfaktorno-seksualne atraktivnosti. U slučaju pozitivnih rezultata projekta “MasliNet” – senzorski čvor koji bi bio u mogućnosti snimiti maslinovu muhu u lovci i podatak slati na daljinu, i projekta “Lovka poboljšanih karakteristika za praćenje maslinove muhe (Bactrocera oleae)”, konačan cilj bi bio ujediniti senzorski čvor i poboljšanu lovku. Dobiveno bi se integriralo u jedan sklop i testiralo kao automatizirana lovka za praćenje maslinove muhe. Ovakva lovka samostalno bi prikupljala podatke, slala ih na centralno računalo, te bi oni bili dostupni s neograničenog broja lokacija i to u svakom trenutku. Također, postavili bi se i kao dio informacijskog sustava na internetu, te bi bili dostupni korisnicima u svakom trenutku. Postojala bi mogućnost arhiviranja podataka iz prethodnih godina, te mogućnost izrade prognostičkog modela na temelju toga. Ovakva lovka bi usputno pratila i temperaturu i vlagu. Također, u slučaju uspjeha, ovakva lovka bi se uz manje modifikacije mogla primijeniti i za praćenje nekih drugih, ekonomski čak i važnijih štetnika.
Projekt će se provoditi u suradnji UniZd i Sms d.o.o. Tim koji provodi projekt je u slijedećem sastavu: UniZd – Dr.sc. Jozo Rogošić, Josip Ražov dipl.ing.agr, Dr.sc, Jelena Čulin; Sms d.o.o.- Marko Bencarić dipl.ing.agr. Znanstvena suradnja ostvarena je sa Dr. Miklos Toth, Institut za zaštitu bilja iz Budimpešte.
– UniZd provodi ispitivanje nekoliko desetaka različitih tipova lovki sa feromonima različitih dozacija i sa atraktantima. UniZd predviđa trajanje pokusa ispitivanja lovki barem još tijekom iduće godine, nakon čega bi se izabrala najučinkovitija i samostalno razvijala dalje. Takva lovka bila bi selektivnija i poboljšana odnosu na dosadašnje, te bi bila i pretpostavka za ugradnju senzorskog čvora, istaknuo je Ražov.
Bežičnu mrežu senzora čine čvorovi malih dimenzija, računala vrlo ograničenih mogućnosti koja prikupljaju podatke iz okoline u kojoj se nalaze, obrađuju, lokalno donose odluke i bežično komuniciraju s ostalim čvorovima u mreži putem definiranog protokola. Ideja je da su čvorovi “autonomni” u energetskom smislu, odnosno da vrlo dugo rade koristeći baterijski izvor napajanja ili energiju iz ambijenta u kojemu se nalaze..
– Slijedi interpretiranje tih rezultata kako bi se mogle raditi prognoze. Na primjer, ako je sušna godina, kakva će biti pojavnost maslinove muhe. Sljedeći korak je komercijalne prirode, u kojem će neka kompanija prikupljati podatke i maslinarima analize stavljati na raspolaganje, objasnio je Janic dodajući kako je cilj da u konačnici senzorski čvorovi budu jeftini i jednostavni i time svenazočni u vrlo brojim primjenama.