Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

20 C°

Hrvatskoj prijeti pad kreditnog rejtinga

21.10.2011. 22:00
Hrvatskoj prijeti pad kreditnog rejtinga


Hitno treba smanjiti deficit i promijeniti strukturu rashoda, racionalno koristiti vlastite resurse koje treba usmjeriti u razvoj, kazao je Rohatinski. Inače, pad kreditnog rejtinga poskupit će i otežati pristup inozemnom kapitalu kojega u 2012. treba 17 milijardi eura


Bitno je da konačno počnemo s konsolidacijom javnih financija u smislu smanjenja deficita i promjene strukture rashoda. Promjene na tom području nisu moguće bez reformi, a odgovore na to nova vlada mora imati odmah, poručio je guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski na konferenciji Zagrebačke burze koja se održava u Rovinju i koja je okupila 250 financijskih stručnjaka. Ne promijeni li se situacija na tom području ubrzo, moguće je očekivati gubitak kreditnog rejtinga, sa svim posljedicama koje iz toga proizlaze. O tome da nam predstoji pad kreditnog rejtinga, postoji niz upozorenja, službenih i neslužbenih, rekao je guverner.
– Iduća godina bit će slična ovoj, no to i nije najvažnije, bitno je hoćemo li konačno početi formirati perspektive za dugoročno održiv razvoj ili ne. Zbog dosadašnje inertnosti s time debelo kasnimo, a daljnje kašnjenje moglo bi imati dalekosežne posljedice, kazao je čelnik središnje banke.
“Tvrdo” financiranje
Rekao je i da je situacija u okruženju ozbiljno ograničenje za izvoz kao pokretač rasta, dok će dužnička kriza u eurozoni ograničavajuće djelovati na budući priljev inokapitala kroz bankarske kanale, a moguća je i situacija odljeva kapitala iz Hrvatske, iako vjeruje da do toga neće doći. U kombinaciji s percepcijom rastućeg rizika, sve to ne djeluje u pravcu pada kamatnih stopa. Povoljna je okolnost da su financijske obveze države prema inozemstvu u 2012. upola manje nego u 2011. što znači manju potrebu eksternog financiranja, ali ono je i dalje vrlo visokih 17 milijardi eura. Dakle, ni u 2012. neće biti nikakve eksterne lokomotive rasta, dok će vanjsko financiranje biti prilično “tvrdo”. Sve to naglašava potrebu racionalnog korištenja vlastitih resursa i njihovog usmjeravanja u razvoj, napominje Rohatinski.
Naveo je kako je realni izvoz roba i usluga u 2011. smanjen za oko 1 posto što obara BDP za 0,3 posto. Povećanje spreada (razlika prinosa) na državne obveznice u samo nekoliko mjeseci sa 200 na 500 baznih bodova prenijelo se i na uvjete zaduživanja ostalih sektora. Zajedno sa smanjenjem rejtinga velikih inobanaka koje posluju u Hrvatskoj to je poskupilo inozemne izvore kapitala. ((Ilustracija toga je podatak da su plaćene kamate na inodug povećane s 1,3 milijarde eura u 2010. na 1,5 milijardi eura u 2011., ili za 15 posto, iako je razina duga čak i nešto smanjena.
Iznesen novac
To se, kaže guverner, prenosi i na uvjete financiranja u zemlji tako da primjerice pri povećanju ukupnog duga konsolidirane opće države u 2011. za oko 11 posto, plaćene kamate su povećane za 22 posto.))
– HNB je kroz spuštanje stope obvezne pričuve, minimalno potrebnih deviznih potraživanja, te kroz intervencije na deviznom tržištu, u 2011. u sustav ubacio dodatne likvidnosti u visini 16 milijardi kuna, kako bi sredstva bila dostupnija a kamate snižene, no i jedno i drugo dogodilo se mnogo slabijim intenzitetom nego se očekivalo jer još uvijek postoji niz ograničenja i uskih grla na relaciji banaka i krajnjih korisnika. Uzroci su višestruki, prije svega je to averzija banaka prema povećanim rizicima, te povećanje zaduživanja države koje doprinosi istiskivanju ostalih sektora s izvora kredita. Banke su dijelom umjesto za komintente oslobođenu likvidnost koristile za uravnoteženje bilanci, interno, ali i s bankama majkama pa je dio oslobođene likvidnosti završio u inozemstvu. U takvim uvjetima, iako su plasmani banaka u 2011. ubrzani na 10 posto, kreditiranje privatnog sektora usporava, dok su neto plasmani državi povećani za 56 posto, upozorio je guverner.
Rasta nema
– Izvoz roba i usluga, te investicije, koji bi trebali biti nositelji oporavka agregatno su u 2011. realno smanjeni za 3 posto. U takvoj situaciji se pitanje rasta prebacuje na domaću potrošnju no tu pomaka nema, ona ostaje na razini iz 2010., jer iako prosječna neto plaća realno raste, smanjuje se zaposlenost, pa dohoci stagniraju, kao i krediti. Što se države tiče, ukupni proračunski rashodi rastu brže nego prihodi što rezultira daljnjim povećanjem fiskalnog deficita sa 18 milijardi kuna u 2010. na 21 milijardu kuna u 2011. godini, odnosno sa 5,4 na 6,2 procijenjenog BDP-a. Time se javni dug povećava sa 47 na 51 posto BDP-a, opisao je Rohatinski.
Tako da, rekao je, kada zbrojimo sve komponente agregatne potražnje izuzev uvoza, dolazimo do realnog smanjenja za oko 1 posto. No, budući da uvoz pada za 4 posto, on određuje statističku sliku 2011. prema kojoj BDP raste po stopi od 0,5 posto. No, taj rast nije ostvaren na razvojno-perspektivan način, i otuda de facto ekonomija ne raste ni u ovoj godini, već se još uvijek prilagođava eksternom šoku, istaknuo je Rohatinski. To prilagođavanje, dodao je, međutim još uvijek nije zahvatilo javni sektor a posljedica je dodatno povećanje fiskalnog deficita i nastavak brzog rasta javnog duga što tržišta tumače kao nespremnost zemlje da provodi reforme, naglasio je Rohatinski.
Što se monetarne politike tiče, ona će imati iste ciljeve: održavanje likvidnosti sustava i stabilne vrijednosti novca.


Sto dana za rezove




Prema neslužbenim informacijama, iz krugova bliskih središnjoj banci saznajemo da je jedno od upozorenja o mogućem padu rejtinga jasno predočeno i središnjoj banci, a to je da će agencije za kreditni rejting poteze nove vlade koji idu u pravcu provođenja reformi čekati doslovce sto dana. Ako se u tom periodu nova vlada ne aktivira na provođenju reformi, a to uključuje prije svega rezove u javnim rashodima, rejting pada, što dodatno poskupljuje i otežava pristup inozemnom kapitalu. Iako je, naime, ukupna potreba financiranja svih sektora u 2012. nešto manja nego u 2011., te iznosi 17 milijardi eura, niži rejting znači više kamatne stope za sve sektore što bi uz postojeću razinu zaduženosti i stanje ekonomije u kojem se nalazimo bio ogroman uteg za Hrvatsku, tumače naši izvori. U takvom scenariju zemlja bi vjerojatno bila prisiljena pozvati MMF koji bi odmah poduzeo potrebne korake.