Nesavršena, ali nema bolje!

Nužne reforme o kojima se toliko govorilo 2005. godine na tzv. milenijskom sastanku povodom 60-te obljetnice UN-a, ne samo da su izostale već se sve manje spominju. Najspornije pitanje, ono stalnih članica Vijeća sigurnosti, nije se riješilo i pri svakom većem problemu ili međudržavnom konfliktu dolazi do izražaja, posljednji put prilikom pokušaja priznanja Palestine

Za dva dana u svijetu će se obilježiti Dan ujedinjenih naroda, najveće međunarodne organizacije, čije se osnivanje vezuje za 24. listopada, dan kada je 1945. godine na snagu stupila Povelja Ujedinjenih naroda.
Iako je svjetska organizacija kao osnovni razlog svoga osnivanja stavila osiguranje svjetskog mira i sigurnosti, u šezdeset i šest godina njena postojanja svijet se suočavao, i još i danas svjedoči, nizu krvavih ratova i oružanih sukoba. Ipak, unatoč svojoj nesavršenosti, UN je svijetu uništenom nakon Drugoga svjetskog rata bio nužno potreban, ne samo kao zamjena za posve neučinkovitu Ligu naroda, a jednako je potreban i danas.
I dalje bez nužnih reforma
Nažalost, nužne reforme o kojima se toliko govorilo 2005. godine na tzv. milenijskom sastanku povodom 60-te obljetnice UN-a, ne samo da su izostale već se sve manje spominju. Najspornije pitanje, ono stalnih članica Vijeća sigurnosti, nije se riješilo i pri svakom većem međudržavnom konfliktu dolazi do izražaja.
Još od osnivanja o svim najvažnijim pitanjima odlučuje pet istih država od kojih svaka može vetom, vodeći računa isključivo o svojim interesima, blokirati odluku većine. To dovodi ne samo do neučinkovitosti organizacije već često i do pristranog odlučivanja samo jedne od moćnih članica Vijeća. Sukob interesa moćnih tako se prelama na slabijim državama i narodima koje bi upravo UN trebao zaštititi.
Jedan od posljednjih takvih slučajeva nastao je nakon što je palestinski predsjednik Mahmud Abas predao zahtjev za članstvom Palestine u UN-u. Iako je ogromna većina država članica UN-a, od njih 193, stala uz palestinski zahtjev, Sjedinjene Države su ga ekspresno u Vijeću blokirale svojim vetom. Nedugo poslije, Rusija i Kina na isti su način osujetile američku odluku da se izglasa rezolucija protiv sirijskoga predsjednika Bašara al Asada koji već mjesecima nasilno guši prosvjede. Težnja iz uvodnoga dijela Povelje UN-a o potrebi ravnopravnosti velikih i malih naroda, ostala je tako do danas mrtvo slovo na papiru.
Jalovost najvišeg UN-ova foruma pokazala se osobito početkom ovoga stoljeća kad su SAD, unatoč protivljenju, pa i vetu nekih članica, samostalno pokrenule žestoku invaziju na Irak. Nadmoćno ignoriranje stavova većine koja se zalagala za diplomatsko rješavanje problema, i nije nasjela na američke podvale o iračkom posjedovanju oružja za masovno uništenje, dovelo je svjetsku organizaciju na sam rub egzistencije i ozbiljnoga preispitivanja same potrebe njena postojanja.
Iako je UN u prvome redu zamišljen kao politička organizacija, upravo zbog prevlasti nekolicine gospodarski i politički najmoćnijih država, ta je institucija posljednjih godina pretvorena u isključivo humanitarnu. Preko Vijeća sigurnosti UN-om, a osobito nekim njegovim povjerenstvima, poput primjerice onoga za sankcije, najvećim dijelom dirigiraju Sjedinjene Države kao glavni finacijer, a utjecaj ostvaruju i preko MMF-a i Svjetske banke u kojoj također glavnu riječ ima SAD.
Srebrenica, korupcija, skandali
Problem gladi, bolesti i siromaštva, osobito na crnom kontinentu, ne samo da nije riješen već postaje sve izraženiji, a UN nemoćan da znatno smanji zastrašujuću brojku svakodnevnog umiranja od gladi. Aktualna, sve napetija situacija na zapadnom, razvijenijem dijelu svijeta, izazvana bogaćenjem isključivo radi gomilanja profita, još će više udaljiti UN od gladne Afrike, stoljećima uništavane i ponižavane kolonizacijom.
Mada je neosporno da je u prethodnim desetljećima UN odigrao pozitivnu ulogu, osobito kroz brojne mirovne misije diljem svijeta, ostat će zabilježeni i sramotni debakli od kojih je najtragičniji onaj vezan uz “zaštićenu” UN-ovu zonu Srebrenicu.
Ugled i vjerodostojnost UN-a često su narušavali i slučajevi korupcije visokih dužnosnika upletenih u financijske malverzacije poput UN-ova programa u Iraku “Nafta za hranu” devedesetih godina, a osobito su tragični slučajevi seksualnog nasilja i zlostavljanja od strane nekih “mirovnjaka”, najčešće u zemljama trećega svijeta gdje su djeca u zamjenu za hranu prisiljavana na prostituiranje.
Bez obzira na svu svoju nesavršenost i neuspjehe, kako one u povijesti, tako i aktualne, organizacija Ujedinjenih naroda pokazala se ipak nezamjenjivom institucijom. Parafrazirajući Churchilla i njegovu izjavu o demokraciji, može se zaključiti – UN nije najbolja stvar, ali nema bolje.

Iz Povelje UN-a

Tekst Povelje Ujedinjenih naroda usvojen je na konferenciji predstavnika pedeset zemalja u San Franciscu 1945. godine. U uvodnom dijelu tog dokumenta, među ostalim, se navodi: “Mi, ujedinjeni narodi, odlučni smo sačuvati buduća pokoljenja od užasa rata, koji je dva puta u tijeku našega života donio čovječanstvu neopisive patnje, i potvrditi vjeru u osnovna prava čovjeka, u dostojanstvo i vrijednost ljudske ličnosti, u ravnopravnost muškarca i žene, velikih i malih naroda. Odlučni smo stvoriti uvjete pod kojima bi se održali prava i poštivanje obveza što nastaju iz ugovora i drugih izvora međunarodnog prava te raditi na postizanju društvenog napretka i boljih životnih uvjeta u sve većoj slobodi.”

AKTIVNE MISIJE

UNTSO (United Nations Truce Supervision Organization)
Od 1948. snage UN-a kontroliraju primirje na Bliskom istoku, na granici Izraela i arapskih država.
UNMOGIP (United Nations Military Observer Group in India and Pakistan)
Od 1949. skupina vojnih pripadnika UN-a nadzire konflikt Indije i Pakistana oko pokrajine Kašmir.
UNFICYP (United Nations Peacekeeping Force in Cyprus)
Od 1964.mirovnjaci nadziru tursko-grčki spor na Cipru.
UNDOF (United Nations Disengagement Observer Force)
Od 1974. nadzire se primirje između Izraela i Sirije.
MINURSO (United Nations Mission for the Referendum in Western Sahara)
Od 1991. pripadnici UN-a kontroliraju primirje između Maroka i okupirane Zapadne Sahare.
UNMIK (United Nations Interim Administration Mission in Kosovo)
Od 1999. traje misija UN-a na Kosovu.
UNMIL (United Nations Mission in Liberia)
Od 2003. traje UN-ova misija u Liberiji nakon drugoga građanskog rata.
MINUSTAH (United Nations Stabilization Mission in Haiti)
Od 2004. snage UN-a kontroliraju stanje nakon nemira na Haitiju.
UNMIS (United Nations Mission in Sudan)
Od 2005. nadzire se stanje u Sudanu nakon građanskoga rata.
UNMIT (United Nations Integrated Mission in Timor-Leste)
Od 2006. snage UN-a kontroliraju stanje nakon istočnotimorske krize.